Ua lipotia mai e nusipepa o le Today’s Guardian ma Independent e faapea, i le isi 50 tausaga o lumanai, o le vevela o le lalolagi e mafai ona aveesea ai le kuata o manu ma laau i le laueleele. E tusa ai ma se suʻesuʻega e fa tausaga a saienitisi mai atunuu e valu, lomia i aso nei i le tusitala lauiloa Nature, 1 miliona ituaiga o le a mou atu i le 2050. O mea na maua ua faamatalaina e "mataʻutia" e le tusitala o le lipoti, Chris Thomas, polofesa. o le ola fa'asao i le Iunivesite o Leeds.

Na faapea mai Polofesa Thomas: “Pe a amata suʻesuʻega a saienitisi latou te faamoemoe e maua ni iʻuga mautinoa, ae o mea na matou mauaina maimau pe ana leai. Sa mamao, e sili atu le leaga nai lo le mea na matou manatu i ai, ma o mea na matou mauaina atonu o se mea faatauvaa. (Sii mai, Paul Brown, 'O se mala e le masani ai,' The Guardian, Ianuari 8, 2004: http://www.guardian.co.uk/uk_news/story/0,3604,1118244,00.html)

O le fa'alavelave fa'afuase'i e fa'atatau i se va'aiga vaeluagalemu o fa'ai'uga e ono tutupu mai. O le tulaga sili ona leaga ua fa'ailoa mai e o'o atu i le 58% o ituaiga e mafai ona fa'aumatia - o le tulaga sili ona lelei e ta'u mai ai le 9%, o lo'o maualuga pea.

O le Guardian ma le Tutoatasi e tuʻuina atu faʻasalalauga i le lipoti. Na tusia e le Guardian e uiga i "se valaau fou e uiga i le matautia o le vevela o le lalolagi". O se tali talafeagai, o loʻo taʻua e le au faʻatonu Chris Thomas, o loʻo fautua mai le "vave ma le alualu i luma" suiga i tekinolosi e maua ai le itiiti pe leai foi kasa kasa, faʻatasi ma le aveesea malosi o le carbon dioxide mai le atemosifia. ('O le oti o ituaiga', Leader, The Guardian, Ianuari 8, 2004)

"O le tali masani i le faafitauli", o le tala lea a le Guardian, "o le tuuaia lea o malo. E mautinoa lava latou te tauaveina le tele o le tiute…” Ona faitioina lea o Amerika ona o le lafoaia o le Kyoto protocol e faatapulaa kasa oona. Ua viia Peretania ona o le "sili atu pe itiiti ifo i le sini" e uiga ia Kyoto, faatasi ai ma lana faatinoga na fesoasoani "faʻafuaseʻi ona o le paʻu e le fesoʻotaʻi o ana pisinisi faʻaleagaina koale". E le o taʻua le mea moni o Kyoto lava ia o se tali faatauvaa i suiga o le tau.

Mulimuli ane, na matauina e le au faatonu a le Guardian: “E ui lava e mautinoa e iai le matafaioi a malo, e tele mea e mafai ona faia e tagata taʻitoʻatasi e mafai ona faia ai se eseesega tele… o le taʻele nai lo le taele, tuʻu se 'puaa' i totonu o le faletaele. vaieli, toe fa'aaogaina o lapisi a le fale, tia'i ma le fa'aeteete vaila'au o le fale, fa'amalosia manu i totonu o le fa'ato'aga ma fa'apala mea'ai fualaau 'aina”.

O malo ma tagata taʻitoʻatasi i fafo, o loʻo i ai le isi vaega e ono manatu e tatau ona taʻua - faʻalapotopotoga faʻavaomalo. I le 1991, i lana tusi US Petroleum Strategies In The Decade of the Environment, na faamatalaina ai e Bob Williams, o se faufautua i le gaosiga o suauʻu ma kesi, le faamuamua numera tasi o pisinisi:

“Ina ia tuu ese le faiga o le siosiomaga mai le pisinisi… E leai se mea e sili atu ona manaomia… Afai e fia ola le alamanuia suauu, e tatau ona avea le faiga o le siosiomaga e le aoga, o se anachronism.” (Sii, Andrew Rowell, Green Backlash – Global Subversion of the Environment Movement, Routledge, 1996, p.71)

O Ron Arnold, o se faufautua foi o alamanuia, na ia taʻu atu i se fonotaga a le Ontario Forest Industries Association:

"E tatau ona e liliu tagata lautele e tetee atu i le siosiomaga pe o le a e leiloa lau taua o le siosiomaga." (Sii mai Sharon Beder, Global Spin – The Corporate Assault on Environmentalism, Green Books, 1997, p.22)

O le tali na lofituina:

“O le aufaipisinisi itu taumatau e pei o Richard Mellon Scaife ma Joseph Coors, ma fale teu oloa e pei o le Mobil ma Olin faavae, na sasaa atu tupe i faasalalauga faalauiloa, faamasinoga, palota, ma tusi ma tala e tetee ai i le 'malo tele' ma le 'taofiaina e tulafono faatonutonu', tuuaia ai tagata siosiomaga. mo fa'ama'i uma o le atunu'u mai le fa'aletonu o le malosi e o'o atu i le suiga tau feusuaiga." (Kirkpatrick Sale, The Green Revolution, Hill and Wang, 1993, p.49)

O Frank Mankiewicz, o se ofisa sinia i le kamupani fa'asalalau lautele o Hill ma Knowlton, na valoia sa'o:

"Ou te manatu o kamupani e tatau ona tuʻuina atu i na o tulaga le taua. Ona o kamupani e malolosi tele, o latou o le faʻavae. E tatau ona pei tagata leaga o le siosiomaga i le malae i Romania a o leʻi manumalo.” (Beder, op., cit, p.22)

Faatasi ai ma le tele o le olaga i luga o le fogaeleele ua lamatia e le oti tele, e leai se upu e tasi o lenei mea o loʻo aliali mai i aso nei Guardian poʻo Tutoatasi, lea o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia le suiga o le tau o se ituaiga o meaola o loʻo i ai i fafo atu o mea moni o le matapeʻapeʻa, faʻasalalauga ma le pulea.

E lelei mo a tatou faʻasalalauga faʻasalalau le ita i le faʻaleagaina o lo tatou lalolagi, ae e le o le pisinisi o le faia o se mea e uiga i ai - o le mea moni o le faʻafeagai e moni. A uma mea uma, o le lomiga lava lea e tasi o le Guardian o loʻo faʻaalia ai le lipoti "mataʻutia" i aso nei, o loʻo i ai faʻasalalauga tetele ma taugofie mo taʻavale Lexus, taʻavale Toyota, taʻavale Audi, taʻavale BMW, American Airlines, masini komepiuta Dixons, Office World, HSBC, Magnet, ma fa'apea - fa'asalalauga fa'alauiloa le fa'atuputeleina o le fa'atuputeleina o le tele o taumafa e fa'alagolago uma ai laupepa mo le 75% o latou tupe maua. O le faia o se mea o lona uiga o le faia tonu lava o nei mea e fiafia i ai kamupani, o le mea tonu lava o nei mea faitino o le olaga, saolotoga ma le fiafia. O le faia o se mea, o le mea moni, o lona uiga o le faia o mea e fiafia i ai kamupani e pei o le nusipepa Guardian.

E tutusa lava le fiafia o faatonu a le Tutoatasi e faamatala le mala mata'utia o loo teuina mo i tatou e aunoa ma le lagona o le manaomia ona ta'u atu le mea moni e uiga i mafuaaga taufaaleaga ma vaifofo faalavelave. Ua lapataia e le au faatonu le oo mai o le oti tele: "e le o se asteroid o le a mafua ai lenei mea, ioe: o tatou. O le Faʻaumatiaga Tele Lona ono o le a avea ma mea e ausia e le tagata." ('O le fa'aumatiaga tele lona ono e mafai ona 'alofia - pe a tatou gaoioi nei', Leader, The Independent, Ianuari 8, 2004)

O le "matou", e ui lava o le toʻatele o tatou - tagata lautele - e le o aofia ai mai faiga faʻapolokiki anoa, felafolafoaiga ma gaioiga a pisinisi. Ua le aofia i matou e le au faʻasalalau faʻasalalau - faʻasalalauga e pei o le Tutoatasi - lea e masani lava e leai se mea e fai e uiga i le faʻatagaina poʻo latou matafaioi i le faʻatinoina.

Ona faaiuina lea e le Independent:

“O loo iai pea le taimi e faia ai se gaoioiga e tetee atu ai i suiga o le tau, ma o nisi o taʻitaʻi o le lalolagi, aemaise lava Tony Blair, ua naunau e faia faapea”; ae o le faifai pea o le musu o Siaosi Bush e manatu mamafa i le taufaamata'u e matua vala'au mai ai mala.

Ma le isi, e leai se upu e uiga i faʻalapotopotoga faʻaleagaina lo tatou lalolagi e ala i le faʻalavelaveina o gaioiga i suiga o le tau. O le US National Association of Manufacturers, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo fai ma sui o le tele o pisinisi a Amerika, sa lava le faamaoni i lana tusi ia George W. Bush ia Me 2001:

“Lau Susuga i le Peresetene:

I le avea ai ma sui o le 14,000 kamupani sui o le National Association of Manufacturers (NAM) - ma le 18 miliona tagata o loʻo faia mea i Amerika - faʻafetai mo lou teteʻe i le Kyoto Protocol i luga o mafuaaga e tuusaunoa ai le 80 pasene o le lalolagi ma o le a mafua ai. afaina tele i le Iunaite Setete.” (Michael E. Baroody, NAM Executive Vice President, Tusi i le Peresetene e uiga i le Kyoto Protocol, Me 16, 2001, http://www.nam.org)

O lena isi leo tele o pisinisi a Amerika, le US Chamber of Commerce, na tautino mai i se tusi i le peresitene o le US:

"O le mafanafana o le lalolagi o se mataupu taua e tatau ona foia - ae o le Kyoto Protocol o se feagaiga sese e le o le US." (www.uschamber.org Iulai 19, 2001)

O le upega tafa'ilagi a le US Chamber o lo'o ta'ua ai o le fa'apotopotoga sili lea o pisinisi i le lalolagi e fai ma sui o le sili atu i le "tolu miliona pisinisi ma fa'alapotopotoga o so'o se tele, vaega ma le itulagi".

I la matou vaai, o le umi o taimi, ma le lotomaaa a le aufaasālalau e mumusu e foia mataupu moni i tua atu o le vevela o le lalolagi - o kamupani o loo tauivi ma le malosi faifaipea e faaleagaina e le gata i le Kyoto protocol ae o le siosiomaga lava ia - e fai ma sui o le faalataina sili o tatou, lo tatou lumanai. , ma lo tatou paneta.

O le au tusitala o loʻo naunau e auai i lenei faʻalataina o loʻo galulue faʻatasi i solitulafono e le mafaamatalaina faasaga i tagata soifua. E tatau ona faamasinoina i latou mo a latou gaioiga. E tatau ona tatou manaʻomia le faʻamaoni, gaioiga, faʻamutaina o faʻalavelave faʻapitoa - pe a iai se lumanaʻi.

 


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

O David Edwards (na fanau i le 1962) o se tagata fa'asalalau fa'asalalau Peretania o lo'o fa'atonu fa'atasi le upega tafa'ilagi a le Media Lens. E fa'apitoa Edwards i le au'ili'iliga o fa'asalalauga fa'asalalau, po'o fa'atasi, fa'asalalauga fa'asalalau, lea e masani ona manatu e le fa'aituau pe fa'asa'oloto, o se fa'amatalaga e talitonu e finauina. Na ia tusia tala na lomia i le The Independent, The Times, Red Pepper, New Internationalist, Z Magazine, The Ecology, Resurgence, The Big Issue; fa'amatalaga ZNet masina; tusitala o le Free To Be Human – Intellectual Self-Defence in an Age of Illusions (Green Books, 1995) lomia i le Iunaite Setete o le Burning All Illusions (South End Press, 1996: www.southendpress.org), ma The Compassionate Revolution – Radical Politics and Buddhism (1998, Green Books).

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga