06/28/07 "Huffington Post" - O le aso o se aso fuʻa mo tagata fiafia o le CIA. I le maeʻa ai o le 15-tausaga o le Freedom of Information Act tauiviga, na iu lava ina faʻamalosia e le National Security Archive le CIA e faʻaalia le "meaafale a le aiga" - o le 702 itulau o le oa o pepa o loʻo faʻaalia i le New York Times o se "faʻamaumauga o galuega faʻaoga telefoni, e leʻi taulau taupulepulega o le fasioti tagata, suʻesuʻega e pulea le mafaufau ma le mataʻituina o tusitala."
E tusa lava pe e te savalia pe leai foi i totonu o le tele o faʻamatalaga o lenei faʻamaumauga faʻafefe, e manaʻomia e i tatou uma le tausia o la tatou vaaiga i le matafaioi a le CIA i galuega a le malo o Amerika. E ui o faiga sauā o loʻo lipotia i totonu o "meaʻai a le aiga" e mautinoa lava le mataʻutia i la latou lava aia, o le mea moni o se tulimanu itiiti o se tala faʻasolopito tele e aofia ai ituaiga uma o solitulafono e faasaga i tagata soifua, mai le vevesi e faasaga i tagata taʻitoʻatasi e oʻo atu i faiga faatupu faalavelave a le setete.
Ma e tasi le mea o le a le faʻaalia e "mea taua a le aiga": pe faʻafefea ona aʻafia ai faiga faʻapolokiki faavaomalo i lenei talafaasolopito solitulafono ua sefulu tausaga. O se otootoga faigofie lenei: o le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi o tagata i le lalolagi o loʻo i ai i se isi itu poʻo se isi "faʻalavelave" mai solitulafono ua mavae na faia e le CIA ma ona uso i le "atamai," "saogalemu," poʻo le "puipuiga" meafaigaluega a le. le malo o le Iunaite Setete. O le mea e faanoanoa ai, e aofia ai (ioe) taua i Iraq ma Afghanistan, faʻapea foʻi ma faʻalavelave tele i isi vaega o Sasaʻe Tutotonu, Aferika, Latina Amerika, Asia i Saute, Asia i Sasaʻe ma ... po o fea lava.
O se auala lelei e iloa ai lenei mea o le faitau lea o Roger Morris' tala faasolopito matagofie vaega e tolu o le CIA i luga o TomDispatch, lea e taulaʻi i auala na faʻataʻitaʻia ai e le Failautusi o le Puipuiga Robert Gates ma faʻataʻatia e lana galuega i le CIA. O le a ou toe taʻua se tasi o faʻataʻitaʻiga faʻamatalaga manino a Morris lea e puʻeina ai le tele o auala na faia ai e le US le tele o mea mataga o loʻo faʻaleagaina ai lo tatou lalolagi i le taimi nei.
O se tala lenei e uiga ia Hezbollah, le vaega a Lepanese Shia na manumalo i le tetee atu i le mea na faamoemoeina e le au a le militeri Amerika ma Isaraelu e avea o se osofaʻiga mataʻutia o le malosi o le ea, o se osofaʻiga na fasiotia ai le faitau afe, faʻamaʻapeʻapeina aai uma, ma faʻafefe ai le atinaʻe o Lepanona.
E manatua e le toatele o i tatou i le 1983, i le taimi o se faalavelave na tupu muamua iina, na pomu ai se nofoaga faamiliteli a Amerika, ma maliliu ai le 241 o marini o ē na avea ma vaega o se vaega o le puipuiga o le filemu faavaomalo na auina atu iina i le 1982. O lena pomu, e pei ona faamatalaina e Morris le tala “o ia lava o se toto toto. tauimasui mo uluai gaioiga a Amerika o le faʻalavelave ma le faʻalataina o le va o malo i le taua a Lepanona" lea na tupu talu mai le 1975.
E leai se tasi i totonu o le sosaiete a Amerika na iloa ma le mautinoa (ma e leai se tasi na te iloa e oo mai i le taimi nei) o ai tonu na nafa ma le pomu, ae na filifili le faatonu o le CIA o William Casey e faia se taui. Na ia filifilia e avea ma ana taulaiga o se faifeau Shia, Muhammad Husain Fadlallah, "ona o lona talaaga mo lauga afi e lagolagoina ai le amiotonu lautele ma le tutoatasi o le atunuu - ma talu ai o le au soʻo faʻatasi - Israel's Mossad, Saudi Arabia's GID, ma Phalangist informers - fai mai na ia taitaia. o se vaega faafitafita Shiite na tauaveina le matafaioi mo le osofaiga i le Marines.”
Ua lava lena faamaoniga mo Keisi e faia ai se osofaiga ia Fadlallah. Na lava foi mo lona sui maualuga, Robert Gates, Ulu o le Directorate of Intelligence, ma e nafa ma le faagasologa o faamatalaga sili uma e mafai e le Ofisa ona aoina. A o salalau atu tala o le osofaʻiga a Fadlallah i le lala sooupu, na taumafai le au sooupu a Gates e lapataia o ia e uiga i le leai o se faʻamaoniga e faasaga i le faifeau (pe masani lenei mea?). O le tala lenei a Morris i a latou taumafaiga:
“I totonu o le matou faleoloa, na matou iloa ai le mea o le a suʻeina e Keisi e tauimasui ai mo le osofaʻia o pomu ma mea na tuleia e Isaraelu ma Saudis,” o le tala lea a se tasi tagata suʻesuʻe o le a mulimuli ane avea ma ofisa sinia o le Ofisa. “Na matou faataatia uma mea e le mafai ona iloa ma lapataiga ma le auala na sasaina ai i matou [e lala sooupu tau sipai], ma matou auina atu i luga mo Gates e tuuina atu ia Casey, ma sa matou fautuaina e ave i le NSC ma le White House ma e oo lava i le Puipuiga. pe a oo i lena mea.”
Ina ua leai se faʻailoga na faia e Gates se mea i la latou lapataʻiga, e toʻalua le au suʻesuʻe na faʻasaga i le sui faatonu. “E leaga tele lenei mea,” o le tala lea a se tasi o i latou ia te ia.
"Matou te le o iinei e fai se fusuaga ma le pule," o le tali atu lea a Gates ma le le fiafia. "Ou te le o popole tele i nisi o seti i Lepanona."
O le CIA e le na o le taumafai e fasioti Muhammad Husain Fadlallah. Nai lo o lea, na osofaʻia e le Ofisa lona pitonuu atoa i se pa na lagona "maila le mamao i Mauga o Chouf ma mamao i le Metitirani." Pe o le faifeau na faia le solitulafono, o le a manino le feʻau i tagata uma o loʻo popole: o osofaʻiga i le marini a Amerika o le a iʻu ai i le faʻasalaga i tagata solitulafono uma. I se faapuupuuga, o se faatinoga o faiga faatupu faalavelave a le setete. E valu sefulu tasi tagata na maliliu ma sili atu i le 200 na manunua i le pitonuu matitiva o Bir El-Abed lea na nofo ai Fadlallah. (Fadlallah lava ia na le afaina - na tuai ona taunuu i le fale i lena afiafi ona sa ia tu i luga o le auala "e talanoa i se tina matua.")
E ui lava o lenei mea na tupu e le o se tala fou i le Iunaite Setete - ma e leai se faʻailoga na tusia e le CIA le carbombing - na maua le feʻau i Bir El-Abed. O le aso na sosoo ai, “na tautau ai se faasilasilaga i luga o le nofoaga na faatafunaina lea o loo eliina ai pea e aiga faavauvau tino o e pele ia i latou mai otaota. E faitauina: “Made in the USA.”
Ae o tagata o Bir El-Abed ma nuu Siia lata ane na latou aumaia le faaiuga "sese" mai lenei feʻau: nai lo le lofituina i le faʻaalia o le fasiotiga a le malo o Amerika, na latou agai atu e atiina ae se faʻalavelave faʻafefe mo i latou lava:
Faatasi ai ma i latou o leoleo leoleo a Fadlallah e leʻi fasiotia i le pa, o Imad Mugniyah e 22 tausaga le matua o le a auai i le vaega a le Lebanese Shiite o le Hezbollah ma, i le isi sefulu tausaga na sosoo ai, i le avea ai o se ata lafoia o le puipuiga, na te taitaia se faasologa o osofaiga tau faasaga i tagata Amerika i se toto toto. filifili fa'amata'u ma fa'asagatau fa'amata'u. Faatasi ai ma le au faamemelo a Fadlallah, na ita i le pomu ma talu ai ona ua le talitonuina tagata Amerika sa ia faamemelo i ai, sa avea o se tagata aʻoga faʻapolofesa e 25 tausaga le matua o le amio faʻapitoa ma tomai faʻalapotopotoga. O le a tulaʻi o ia e avea ma taʻitaʻi o Hezbollah - ma, ina ua uma ona tau le osofaʻiga a Isaraelu i Lepanona i le taumafanafana o le 2006, o se tasi o tagata sili ona lauiloa i le lalolagi Arapi: Sheikh Hassan Nasrallah.
O lenei mea na tupu i le 20 tausaga talu ai, ua lava le umi mo i tatou e siaki ai le fesoʻotaʻiga i le vevesi o iai nei i Lepanona. O le faʻaalia lautele o "mea taua a le aiga" a le CIA e tatau ona faamanatu mai ia i tatou o le tele o gaioiga a le CIA o loʻo faʻasalalau iina e le o ni mea faʻapitoa. O i latou o se faiga faʻamaopoopo lea na tuʻuina atu sauaga e pei ona faia i Bir El-Abed i tulimanu uma o le lalolagi i le 40 tausaga talu ai, i le tele o ituaiga ma i lalo o le tele o faʻafoliga. O nei gaioiga na faʻaumatia ai le faitau selau o afe (i Iraq naʻo ia!), Faʻaleagaina olaga o le faitau miliona, ma maua ai le inoino o le fiasefulu miliona. I le taimi nei, o le aafiaga o le gaioiga a le tatou malo ua matua salalau, e oʻo lava i gaioiga sili ona mamao ma foliga mai e motusia o sauaga i nisi o auala o ni taunuuga o, poʻo ni tali i, gaioiga a le malo o Amerika.
I o matou igoa uma. E tatau lava ona tatou taofia i latou.
Michael Schwartz, Polofesa o Sociology ma Faculty Director o le Kolisi Maualuga o Global Studies i le Iunivesite o Stony Brook, na tusia tele i luga o tetee lauiloa ma osofaiga, ma luga o pisinisi a Amerika ma le malosi o le malo. O ana tusi e aofia ai le Radical Protest and Social Structure, The Power Structure of American Business (faatasi ai ma Beth Mintz) ma le Social Policy ma le Conservative Agenda (faʻasaʻo, ma Clarence Lo).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo