Mafaufau i ai o se tala o atunuu e lua. A o'o mai i le fa'atauina o alagaoa e fa'aola ai sosaiete fa'apisinisi, ua avea nei Saina ma tagata fa'atauoloa o le paneta o le lalolagi, a'o nofo Amerika i le fale. O le afaina tele i le tamaoaiga o le lalolagi, ua oʻo i le Iunaite Setete se paʻu iloga i le faʻaaogaina o le suauu ma isi mea taua tau pisinisi. E le faapena Saina. Faatasi ai ma aʻafiaga faʻaletonu o le tamaoaiga o loʻo faʻamoemoe e tumau i le US mo le tele o tausaga, o loʻo vaʻaia e le au suʻesuʻe le faʻagesegese o le toe faʻaleleia pe a oʻo mai i le faʻaaogaina o punaoa. E le faapena Saina.
O le mea moni, o loʻo faʻaalia e Saina le faʻateleina o le faʻaaogaina o suauu ma isi oloa. E sili atu nai lo lena, o le faʻamoemoeina o le ituaiga o faʻatauga o punaoa e alu ma le faʻamoemoeina o le tuputupu aʻe i le lumanaʻi, ma le popole i le maua o sapalai talafeagai, malosi tele a Saina ma kamupani gaosi oloa - o le tele oi latou e pulea e le setete - sa i ai i luga o le faʻaaluina moni pe a fai. e o'o mai i le lokaina o sapalai puna'oa mo le seneturi lona luasefulu ma le tasi. Ua latou mauaina fanua suauu, kesi faalenatura faasao, maina, paipa, faamamaina, ma isi punaoa aseta i se faatauga lalolagi e toetoe lava le mafaatusalia vaega.
E pei o le tele o isi atunuu, na mafatia Saina i nisi o aafiaga leaga mai le Great Recession o le 2008. O ana oloa auina atu i fafo na paʻu ma faʻateteleina le tuputupu aʻe o le tamaoaiga muamua mai tulaga faʻamaumauga. Faʻafetai i se $ 586 piliona na faia lelei mea afifi, ae ui i lea, o aʻafiaga sili ona leaga na faʻamaonia e matua puupuu lava ma e leʻi umi ae toe foʻi le tuputupu aʻe i lona saoasaoa maualuga-octane muamua. Talu mai le amataga o le 2009, ua oʻo i Saina le oso maualuga i le umiaina o taavale ma le fausiaina o fale - faʻatasi ai ma popolega e uiga i le fausiaina o se pusa fale - i faʻailoga o le toe foi manuia. O lenei, i le isi itu, ua faʻatupuina ai le faʻatupulaia o le manaʻoga mo suauʻu, sila, kopa, ma isi mea muamua.
Ave le suauu. I totonu o le Iunaite Setete, o le suauʻu faʻaaogaina moni na paʻu i le 9% i le lua tausaga talu ai, mai le 20.7 miliona paelo i le aso i le 2007 i le 18.8 miliona i le 2009. I se faʻatusatusaga, o le suauʻu a Saina ua siʻitia i lea lava vaitaimi, mai le 7.6 i le 8.5 miliona. paelo i le aso. E tusa ai ma le tele fua faatatau lata mai mai le US Department of Energy, e le o se fa'alavelave. O le manaoga o Saina mo le suauu o loʻo faʻamoemoe e faʻaauau pea ona aʻe i le taimi o totoe o lenei tausaga ma le 2011, e tusa lava pe tumau pea le taumafa a Amerika.
E pei o le Iunaite Setete, e maua e Saina se aofaiga patino o le suauu mai vaieli i totonu o aiga, ae tatau ona maua se faʻatupulaia o sea mai kamupani mai fafo. I le 2007, na gaosia ai e le atunuu le 3.9 miliona paelo i le aso ma faaulufale mai le 3.7 miliona paelo, ae o lena vaega ua vave ona suia. E oʻo atu i le 2020, ua fuafua e maua ai na o le 3.3 miliona paelo, ae 9.1 miliona paelo e aumai mai fafo. O lenei tulaga o loʻo i ai le "tulaga vaivai" o loʻo tusia uma i luga, ma o lea ua matua le mautonu ai taʻitaʻi Saina. I le tali atu, e pei o le au ofisa Amerika i le tele o tausaga ua mavae, ua latou siitia e maua le puleaina o punaoa mai fafo o le malosi - ma faapena foi le tele o isi mea taua, e aofia ai le kesi masani, uʻamea, kopa, ma le uranium.
Saina Pisinisi i Malosiaga
O kamupani malosi a Saina na amata muamua ona faʻatau kamupani mai fafo ma faʻatautaia pisinisi (poʻo, a itiiti ifo, sea i totonu ia i latou) aʻo amata le seneturi luasefulutasi. E tolu kamupani suau'u tetele a le malo - o le China National Petroleum Corp. (CNPC), le China National Offshore Oil Corp. (CNOOC), ma le China Petroleum & Chemical Corp. (Sinopec) - na taulamua. O nei kamupani, poʻo a latou lala faʻapitoa faʻapitoa - PetroChina i le tulaga o CNPC, ma CNOOC International Ltd. i le tulaga o CNOOC - na amata ona faʻaogaina aseta malosi mai fafo i Angola, Iran, Kazakhstan, Nigeria, Sudan, ma Venesuela. I le aotelega, o nei faʻatauga na faʻaititia pea e na mea na faia e kamupani tetele i Sisifo e pei o ExxonMobil, Chevron, Royal Dutch Shell, ma BP. Ae ui i lea, latou te fai ma sui o se mea fou: o le tuputupu aʻe o Saina i totonu o se atulaulau na pulea e Western "majors."
Ona oo mai ai lea o le Great Recession. Talu mai le 2008, o kamupani i Sisifo, mo le tele o vaega, ua mumusu e faia ni tupe teufaafaigaluega i pisinisi mai fafo, ona o le fefe i le faʻaumiumi o le paʻu i le lalolagi atoa. O kamupani Saina, peitaʻi, na o le faʻavaveina o latou taumafaiga faʻatau. Na una'ia i latou e le au ofisa sinia a le malo, oe na va'aia le taimi e sili ona lelei mo le mauaina o punaoa taua mo se lumana'i e ono matelaina le malosi i tau taugofie.
"O faʻafitauli tau tupe faʻavaomalo ... e tutusa lava le luitau ma se avanoa," na finau Zhang Guobao, ulu o le National Energy Administration, i le amataga o le 2009. "O le faʻagesegese ... ua faʻaititia ai le tau o malosiaga faʻavaomalo ma aseta ma faʻamanuiaina la matou sailiga mo punaoa i fafo."
I le avea ai o se faiga faʻavae, o loʻo galue malosi le malo o Saina e faʻafaigofie le faʻavavevaveina o le puleaina o punaoa malosi mai fafo. Faatasi ai ma isi mea, ua maua ai le maualalo o tului, faaunegatupe umi i kamupani tetele o punaoa a Saina i le sailiga o meatotino mai fafo, faapea foi ma malo mai fafo e naunau e faataga kamupani Saina e auai i le faaaogaina o a latou punaoa faalenatura. I le 2009, mo se faʻataʻitaʻiga, na malilie le Faletupe o Atinaʻe a Saina (CDB). nono CNPC $30 piliona i luga o le lima tausaga e lagolago ai ana taumafaiga e maua aseta i fafo. E faapena foi, CBD ei ai nonoga $10 piliona i Petrobras, le kamupani suauʻu e pulea e le setete o Pasila, e atiaʻe fanua loloto i fafo e faʻatatau i se folafolaga e tuʻuina atu Saina e oʻo atu i le 160,000 paelo o Pasila i le aso.
O le fa'atupuina i lenei faiga ma lagolagoina i le tele o tinoitupe, CNPC ma isi kamupani tetele a Saina ua fa'atauva'a i le lalolagi atoa, mauaina o aseta o so'o se ituaiga e mafai ona mafaufauina i le tele o mea i Asia Tutotonu, Aferika, Sasa'e Tutotonu, ma Amerika Latina. O se vaega o lisi o nisi o tau sili ona taua lata mai e aofia ai:
* Ia Aperila 2009, na fausia ai e le CNPC se pisinisi soofaatasi ma Kazmunaigas, le kamupani suauu a le setete o le setete o Asia Tutotonu o Kazakhistan, e tamaoaiga i le malosi. faatauina o se kamupani malosi Kazakh, JSC Mangistaumunaigas (MMG), mo le $3.3 piliona. O le mea aupito lata mai lea o se faasologa o fefaʻatauaiga na tuʻuina atu ai e Saina le pule e uiga i kuata e tasi o le faatupulaia o le gaosiga o suauu a Kazakhstan. O le $5 piliona o nonogatupe-mo-suauʻu ofo mai Saina Export-Import Bank na mafai ai lenei fefaʻatauaʻiga lata mai.
* Ia Oketopa 2009, o se consortium na taitaia e le CNPC ma le suauu mamafa BP manumalo i se konekarate e atia'e le malae suau'u o Rumaila i Iraq, e ono avea ma se tasi o fa'atanoa suau'u tele i le lalolagi i totonu o se atunu'u e lona tolu le tele o fa'asao i luga o le paneta. I lalo o lenei maliliega, o le a faʻapipiʻiina e le kamupani le $15 piliona e faʻateleina ai le gaosiga o le Rumaila i aso taʻitasi mai le 1.1 i le 2.8 miliona paelo, ma faʻaluaina ai tupe maua a Iraq. CNPC o lo'o umia le 37% o sea i le consortium; BP, 38%; ma le malo o Iraqi, o le 25% o totoe. Afai e manuia le consortium, o le a maua e Saina se tasi o punaoa sili ona manuia o le lalolagi i le lumanaʻi o suauʻu ma se faʻavae mo le faʻaauau ona auai i le atinaʻeina o suauʻu a Iraq.
* Ia Novema 2009, Sinopec aufaatasi fa'atasi ai ma le Petroecuador a le setete o Ekuatoa i se pisinisi fa'atasi 40:60 (fa'atasi ai ma Petroecuador o lo'o umia le sea tele) e fa'atupuina ni suau'u se lua i le itu i sasa'e o Pastaza Province. O Sinopec ua leva ona avea ma gaosi oloa tele i Ekuatoa, ua auai faatasi ma le CNPC e maua ai aseta malosi a Ekuatoa a Kanata EnCana Corp. i le 2005 mo le $1.4 piliona.
* Ia Tesema 2009, CNPC mauaina se sea o le Boyaca 3 suauu poloka i le Orinoco Belt, o se teuina tele o suauu mamafa faaopoopo i sasaʻe Venesuela. I lena masina, na fausia ai e le CNOOC se pisinisi faʻatasi ma le kamupani a le setete o Petróleos de Venezuela SA e atiaʻe le Junin 8 poloka i le itulagi lava e tasi. O nei gaioiga o loʻo vaʻaia o se vaega o se taumafaiga faʻapitoa a Venezuelan President Hugo Chávez e faʻateleina le faʻatau atu o suauʻu a lona atunuu i Saina ma faʻaitiitia ai lona faʻalagolago i faʻatauga i maketi a Amerika.
* I lena lava Tesema, CNPC sainia o se maliliega ma le malo o Myanmar (Burma) e fausia ma faagaoioia se paipa suauu o le a amata mai le motu o Maday i le itu i sisifo o lena atunuu i Ruili, i le itu i saute sisifo o Saina o Yunnan. O le paipa e 460-maila o le a faʻatagaina ai tane vaʻa mai Saina mai Aferika ma Sasaʻe Tutotonu e laʻu a latou uta i Myanmar i luga o le Vasa Initia, ma aloese ai mai le malaga umi i le talafatai i sasaʻe o Saina e ala i le Strait of Malacca ma le South China Sea, o vaega tele. pulea e le US Navy.
* Ia Mati 2010, CNOOC International faasilasila o lo'o fuafua e fa'atau le 50% o le Bridas Corp., o se kamupani fa'atosina a Atenitina ma fa'agaioiga suau'u ma kesi i Atenitina, Polivia, ma Chile. O le a totogi e le CNOOC le $ 3.1 piliona mo lana vaega o Bridas, lea e umia e le aiga o Atenitina Carlos Bulgheroni.
* Ia Mati, PetroChina na auai i le suauu tele Shell i maua Arrow Energy, o se kamupani tele a Ausetalia o lo'o tu'uina atu le kesi fa'alenatura e maua mai le methane mo le koale. E tusa ma le $1.6 piliona le totogi o kamupani e lua ma o le a fausia ai se pisinisi soofaatasi 50:50 e faagaioi ai le umia o le Arrow.
Ma e na'o le vaega malosi. O kamupani maina ma uamea a Saina ua latou sasaina le lalolagi mo le teuina o uʻamea, kopa, bauxite, ma isi minerale autu tau pisinisi. Ia Mati, mo se faʻataʻitaʻiga, Aluminum Corp. o Saina, poʻo Chinalco, mauaina o se 44.65% o se siteki i le poloketi a Simandou iron-ore i le atunuu Aferika o Guinea. O le a totogi e Chinalco le kamupani tele eli a Anglo-Australian Rio Tinto Ltd. $1.35 piliona mo lea sea. Ia manatua o le Chinalco ua uma ona umia le 9.3% o sea i Rio Tinto, ma ua taofia mai le mauaina o se saa tele ae maise lava ona o le popolega a Ausetalia ona o Saina ua tele naua le tele o le malosi ma minerale a le atunuu.
Suia le Paleni Punaoa a le Lalolagi
O kamupani Saina e pei o le CNPC, Sinopec, ma le Chinalco e le na'o latou i le sailia o le puleaina o aseta taua mai fafo. O kamupani tetele i Sisifo faapea foi ma kamupani a le setete i Initia, Rusia, Pasila, ma isi atunuu sa faatau foi mo ia meatotino. E toaitiiti, e ui i lea, ua maumaututu pe tasi le mafaufau e pei o kamupani Saina i le faʻaogaina o tau maualalo na mulimuli mai i le paʻu o le lalolagi, ma e toʻaitiiti o loʻo i ai le ituaiga o taga loloto e avanoa mo ia kamupani, faʻafetai i le naunau o le Atinaʻe Saina. Faletupe ma isi lala sooupu a le malo e ofoina atu le lagolago tau tupe.
Pe a toe manuia le Iunaite Setete ma isi atunuu i Sisifo mai le Great Recession, o le mea lea, o le a latou iloa ai o le lalolagi punaʻoa chessboard ua faʻasolosolo malosi mo Saina. O tagata gaosi malosi ma minerale na faʻatonuina a latou gaosiga - ma e masani ona latou faʻamaoni faʻapolokiki - i le US, Iapani, ma Europa i Sisifo ua vaʻaia nei Saina o se tagata faʻatau tele ma lagolago. I se tasi o faʻailoga mataʻutia o lenei suiga, na faʻaalia ai talu ai nei e Saudi Arabia le tele atu o le suauʻu na faʻatau atu i Saina i le tausaga talu ai nai lo le Iunaite Setete, o le tagata sili ona tele ma sili ona faʻatau. "Matou te talitonu o se suiga umi lea," fai Khalid A. al-Falih, peresitene ma pule sili o Saudi Aramco, le kamupani tele suauu a le setete. "O loʻo faʻaalia manino le tulaga o le faitau aofaʻi ma le tamaoaiga - o le tusitusiga o loʻo i luga o le puipui. O Saina o le maketi tuputupu aʻe mo suauʻu."
Mo le taimi nei, o taʻitaʻi Saina o loʻo aloese mai soʻo se faʻailoga e faʻapea o latou mauaina lata mai o punaoa mai fafo e aofia ai faiga faʻapolokiki poʻo le militeri e mafai ona tupu ai feeseeseaiga ma le Iunaite Setete poʻo isi malosiaga i Sisifo. Ua na o fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi, latou te faʻamalosia. Ae ui i lea, e leai se sola ese mai le mea moni o le tuputupu aʻe o fesoʻotaʻiga a Saina ma atunuʻu e pei o Angola, Ausetalia, Pasila, Iran, Kazakhstan, Saudi Arabia, Sudan, ma Venesuela o loʻo i ai aʻafiaga geopolitical e ono le amanaiaina i Uosigitone, Lonetona, Paris, ma Tokyo. Masalo e sili atu nai lo se isi lava atinaʻe lata mai, o le faʻatauga a Saina i le lalolagi atoa o loʻo faʻaalia ai le suiga o le paleni o malosiaga o le lalolagi mai Sisifo i Sasaʻe.
O Michael Klare o se polofesa o suʻesuʻega o le filemu ma le saogalemu o le lalolagi i le Kolisi o Hampshire i Amherst, Mass., ma le tusitala, talu ai nei, o Malosi'i Si'i, Fa'ate'a Fa'aitiiti. O se ata tifaga pepa o lana tusi talu ai, Toto ma le Suau'u, o iai mai le Media Education Foundation.
[O lenei tusiga na faʻaalia muamua ile Tomdispatch.com, o se weblog a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faatonu umi taimi i lomiga, Co-faavae o le Poloketi a le Malo o Amerika, O le tusitala Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu, ma faatonu o Le Lalolagi e tusa ai ma Tomdispatch: Amerika i le New Age of Empire.]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo