O le tilotilo i le tele o faʻasalalauga a le au faʻasalalau i Amerika Latina e faʻaalia ai e lua ituaiga o temokalasi i le itulagi i aso nei: o le lelei ma le leaga. Ona o le toetoe lava a faʻalavelave faʻaleagaina e faleoloa e pei o le New York Times ma le Economist, Venesuela, Polivia ma Ekuatoa ua faʻavasegaina o nofoaga o loʻo 'faʻaleagaina' ai le faatemokalasi ma le saolotoga o le au faʻasalalau 'faʻatapulaʻaina', ma o loʻo fiafia ai tagata taʻutaʻua. savalia o latou tagata aga’i i faiga fa’amalo.
I lana lomiga 19 Aperila 2007, na saunia ai e le Economist se faʻataʻitaʻiga masani. O lana sini o le Peresetene Ekuatoa Rafael Correa. E ui na ta‘ua i le lipoti e faapea o Correa e ave le toatele o ana failautusi o le kapeneta i le atunuu faatasi ma ia ‘i se taumafaiga ina ia faalatalata atu le malo i tagata; ua faaluaina tupe fesiitai i le 1.3 miliona o tagata matitiva o le atunuu; tu'uina atu se isi $100 miliona i 'tupe fesoasoani i fale mo e matitiva' ma 'fa'ateleina tele' tupe fa'aalu i a'oga ma le soifua maloloina, o le mea e leaga ai, sa faigata ona 'maua se tagata fa'apolokiki tuto'atasi' o le na manatu Ekuatoa ei ai se mea e fa'amoemoe i ai.
O le mea e sili atu ona leaga, 'o le faʻatupulaia o le malosi o le pule a le peresetene ... o loʻo faʻaalia ai le faʻalavelave', o le tala lea a le Economist i se faiga sili ona vavalo. I tua i Venesuela, Simon Romero i le aso 17 o Me na faila ai se tala mo le New York Times ua faaulutalaina: 'Feteʻenaʻiga o le Faʻamoemoe ma le Fefe aʻo Faoa e Venesuela le Eleele.' Faatasi ai ma se tuufaatasiga o talafaasolopito ma mafaufauga, na tusia ai e Romero:
Mo le tele o seneturi, o le tele o fanua mauoa a Venesuela o loʻo i lima o se tamaʻitaʻi. Ina ua tula'i mai i le pule i le 1998, aemaise lava ina ua mae'a lona toe filifilia ia Tesema, na tauto ai Peresitene Hugo Chavez e faamuta lena le tutusa, ma sa ia tausia lana folafolaga i se faagasologa e le gata i le sauā ma le tulafono.
O le molia o le malo o Chavez e nafa ma le 'toe tufatufaina atu o fanua sili ona malosi i le talafaasolopito o Venesuela', na taʻua ai e Romero e faapea o le 'sauaga ua alu uma i itu uma' faatasi ai ma le 'sili atu i le 160 tagata faifaatoaga na fasiotia e tagata faigaluega faʻafaigaluega' ma e toʻavalu tagata e ona fanua na fasiotia foi i le taimi nei. O le laititi o le eseesega o tagata maliliu i le va o le au faifaatoaga ma tagata e ona fanua na sola ese mai i le manatu o Romero, ona o le mea moni e faapea o le malo o loʻo taulaʻi i tagata e ona fanua ma fanua e le o fua mai e le mafai ona faʻamaonia faʻamaumauga mo a latou uluaʻi faʻatauga - o se faʻafitauli lautele i le itulagi. I se faapuupuuga, o le mea moni o faaiuga e tatau ona maua e se tasi mai Venesuela e matua manino lava.
O fea la e maua ai e se tasi le faatemokalasi lelei i Amerika Latina? O fea o iai le malo 'fa'atatau? Mo lena mea, afai tatou te talitonu i le tele o faʻamatalaga, e tatau i se tasi ona malaga i luga o Andes i Chile ma feiloai ai ma Peresitene Michelle Bachelet. I le avea ai ma Peresetene tamaitai lona lua i le talafaasolopito o Amerika Latina ina ua maeʻa Violeta Chamorro a Nicaragua (1990-1997), na faʻaalia ai e Bachelet se tuʻufaʻatasiga o le faamemelo ae o le mea e leaga ai, o le le fiafia foi ona o faiga faavae a lana pulega.
O le taimi nei ua lauiloa le tele o lana tala patino. Faatasi ai ma se tama, Brigadier General Alberto Bachelet, o le sa auauna faamaoni ma le malo o Allende (1970-1973), na falepuipui Michelle ma lona tina à ngela Jeria i se taimi puupuu ina ua mavae le osofaiga a General Augusto Pinochet i le 11th o Setema 1973. O le sosola ma lona tina ina ua uma. na maliu lona tama i lalo o le sauaina, sa nofo Bachelet mo vaitaimi eseese i Ausetalia, le sa avea muamua ma Siamani Sasae ma le Iunaite Setete. Na aʻoaʻoina i tamaiti ma suʻesuʻega a le militeri, na maua ai e Bachelet le tele o le gauai ina ua maeʻa ona avea o ia ma Minisita o le Soifua Maloloina, ma mulimuli ane Minisita o le Puipuiga, i lalo o le itu tauagavale Concertación malo o Ricardo Lagos.
I le avea ai o se faifeau ma o loʻo avea nei ma Peresetene, e tatau ona faʻafetaia Bachelet mo nisi o mea na ausia. Ona o le galuega o le Minisita o le Soifua Maloloina o le faʻaitiitia o lisi faʻatali i falemaʻi lautele i totonu o le 100 aso muamua o le malo o Lagos, na ausia ai e Bachelet nei faʻamoemoega aʻo faʻatulafonoina mo nofoaga uma o le tausiga muamua e tuʻuina atu faʻalavelave faʻafuaseʻi i fafine uma i luga o le 14 tausaga. o ai na talosagaina.
O le fa'amoemoe e fa'ataunu'u lana folafolaga o le talepeina o pa puipui o alii ma tamaitai, a o avea ma Peresitene na ia tofia ai le uluai kapeneta o alii ma tamaitai e tusa ma le 50-50 alii ma tamaitai ao tuuina atu le talosaga i failautusi lagolago ma kovana faaitulagi, faatasi ai ma isi, o ia lava ua faatagaina e faia. tofia. I se atunuu o loo iai le malosi o le Lotu Katoliko, o le ʻaufaipolotiki itu taumatau ma le pulega faapolotiki ua matuā mauaa i sosaiete, e tatau ona faamālō atu i na taumafaiga a Bachelet. E faʻapea foʻi, ua vaʻaia e le ulu o le malo o Chile le 800 fale tausi tamaiti fou ua tatalaina ae o loʻo faʻalauteleina foi se polokalame tau soifua maloloina.
Ae ui i lea, o le iloaina o taunuʻuga a Bachelet, i lalo o le suʻesuʻeina, o loʻo tumu foi lona malo i le le fiafia aʻo avea ma faʻalavelave mo le tuʻufaʻatasia o Latina Amerika ma le unaʻiga fou e faʻalautele le faatemokalasi i le itulagi atoa. E o'o mai i le taimi nei, i luga o le fua fa'ale-atunu'u, o fa'aletonu o lana pulega o lo'o maitauina uma e amata mai i le fa'alavelave a Transantiago - le faiga o felauaiga lautele a le malo i le laumua.
O le fa'amoemoe muamua e tu'uina atu i tagata se faiga e sili atu ona lelei ma fa'alelei le si'osi'omaga, na i'u ina mumusu kamupani tuma'oti e tu'uina atu le aofa'i o pasi na latou mua'i folafola e tu'u ai tagata femalagaa'i e savavali i ni kilomita i nofoaga fa'atali pasi lata ane - pe a fai na fausia e pei o nisi tulaga. . Mo tagata matitiva o Santiago o le faʻalavelave e leai se mea na o se faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faitau afe o tagata ua leai ni galuega ona o le tuai. A'o iloa e le lautele le tele o tupe maua mai pisinisi ma le mea moni o le setete o lo'o leiloa le tele o tupe ($30 miliona ia Aperila na o ia e tusa ai ma se tasi o tagata matau), o le tele o tetee na tupu fua [1].
I le taimi muamua na faateʻa ai e le malo nisi o faifeʻau, e aofia ai ma le minisita o felauaiga Sergio Espejo, o faiga na matua faʻafefeteina aʻo talosaga Bachelet i le Konekeresi mo le $ 290 miliona e tuʻuina atu i se kamupani tumaoti e leʻi faʻataunuʻuina lana uluai konekarate. E tusa ai ma se faamatalaga a se tasi tagata suʻesuʻe talu ai nei i La Jornada, o le leai o se lototele e fai pisinisi i le lotoifale ona o lo latou toilalo na oo lava ina taʻitaʻia ai nisi o 'Christian Democrat sui [ia] i ai ni fesili e uiga i le setete o lagolagoina le le atoatoa o pisinisi' [2].
Ae o le faʻaauauina o le tulaga quo, o le mea tonu lava lea sa i ai le malo o Bachelet ma o ia faiga faʻavae e faʻataga ai le aufaipisinisi tumaoti e 'ai mai tupe a le malo o se faʻataʻitaʻiga manino o lenei mea. E faʻapea foʻi, o le mumusu o le malo e faʻafetaui i se feeseeseaiga faʻapisinisi i le va o le BHP Billiton mining company ma tagata e ana galuega i La Escondida mine i le tausaga talu ai, o loʻo faʻamaonia ai e naʻo le maeʻa o le malosi o le lautele o le malo o Chile e naunau e au ma tagata faigaluega o loʻo sailia ni totogi sili atu [3].
E tusa lava pe ua foia le feeseeseaiga, ina ua maeʻa se tasi o osofaʻiga sili ona umi a tagata maina Chile i le tala faasolopito talu ai nei, e mafai e le malo o Bachelet ona feagai ma le tele o gaioiga faʻaleagaina o pisinisi ona o le toʻatele o tagata faigaluega e leʻi mauaina ni faʻaopoopoga o totogi - e ui i le mea moni o kamupani maina, ona o le Saina boom, o loʻo faʻamauina faʻamaumauga o tupe mama.
I a’oa’oga ma le soifua maloloina, ua fesiligia fo’i fa’ailoga a le malo. I le tausaga talu ai ma le afa, ua vaʻaia e Chile le faʻatupulaia o le Penguin movement e tamaiti aʻoga maualuluga o loʻo manaʻomia le faʻaogaina o aʻoaʻoga tuai na faʻatuina i lalo o le pulega a le militeri e le toe fiafia ia i latou e maualuga tupe maua. Ina ua maeʻa le fiasefulu afe o tamaiti aʻoga na o atu i luga o auala i le amataga o le tausaga talu ai, ma sa masani ona faʻasalaina e leoleo (e leʻi taʻu atu e se tasi i leoleo, Carabineros de Chile, e iai le aia tatau a le tagata temokalasi e tetee ai), le malo o Bachelet. na ioeina o fa'aseā a tamaiti a'oga e iai se fa'avae moni. O le suʻesuʻeina i totonu o potu aʻoga e tafe le taualuga ma le le lava o nofoa ma kesi o le a suia, e tusa ai ma le malo, ae e oʻo mai i le taimi nei, e itiiti lava ni gaioiga ua faia.
E faapena foi, i le soifua maloloina, o le toilalo o Bachelet ua ita ai le toatele. Fai mai ua faatuina ni falemai fou i le atunuu atoa, o Dr. Juan Luis Castro - o le ulu o le Doctors Association (Colegio Medico) - na taʻua talu ai nei, 'o mea e tatau ona valaau i o latou igoa ma le valu falemai na fofogaina e le Peresetene, naʻo. e lima e tutusa ma lena lotu' [4]. E ui ina taʻu mai e talitonu o ia ua sese le faʻamatalaga a le Peresetene, ae na faʻaopopoina e Castro o loʻo i ai le 'faaseseina, o se mea sese e tatau ona toe faʻasaʻo' ma faaopoopo atu, 'E manino lava o se euphemism le tautala i falemaʻi e leai ni moega'.
Ona i ai lea o le mataupu e uiga i tagata o Chile o loʻo sili ona faʻatauvaʻa.
A o i lalo o le pulega faamiliteli, na mafatia ai o latou taʻitaʻi o latou taʻitaʻi ma tuliesea o latou fanua i le manaʻo o le lautele poʻo tagata e ona fanua i le lotoifale, o le taimi nei o le malo o Bachelet e tuʻu lona ulu i le oneone i luga o le mataupu o aia tatau a tagata. E sili atu le leaga, ua mafai ai ona faʻatagaina tulafono faʻamalosi e tetee atu ai i faiga faʻamataʻu na faʻatuina i lalo o le pule malosi, ma faʻamalosia e le malo o Lagos, e tulituliloa taʻitaʻi o Mapuche o latou fanua o loʻo lamatia e kamupani mai fafo i le vaomatua.
E pei ona faamatalaina talu ai nei e Carmen Curihuentro Llancaleo – o se tagata o le atunuu – i se konafesi i Sini, Ausetalia i le tausaga talu ai, sa ia i lalo o le lagona e faapea, i le avea ai ma se tasi na aafia muamua i sauaga, e mautinoa lava e sili atu le alofa o Bachelet i le tulaga pagatia o ona tagata ma le solia o aia tatau a tagata. ua onosaia e le setete. I le taimi nei, e to'atele tagata fa'atupu fa'aleaganu'u o lo'o pa'umau i falepuipui o Chile ona o tu'uaiga fa'akomepiuta a'o faia e tagata e ona fanua i le itu i saute le tulafono e fa'asaga i fa'alapotopotoga a tagatanu'u. E tatau ona matua fesiligia le moni o sea faiga faʻamasinoga, ma le leai o se manaʻoga o se malo e vaʻai i ona tagatanuu.
E faʻapea foʻi, o le tausisia e le pulega o le 1980 faʻavae ma lana fuaiupu e faʻaitiitia ai le matafaioi a le setete i le maketi, ma faʻasaina mai le faʻalavelave i vaega o tului i tupe tumaoti, faʻamaonia ai le tautinoga a le malo i le neo-liberalism. E ui lava o le maualuga o le tau o le kopa, o tupe mama mai pisinisi tau vaomatua - i le taugata tele o le siʻosiʻomaga i tupulaga i le lumanaʻi - ma tupe faʻaalu faʻaagafesootai e faʻamatalaina ai le tele o mea e taʻua o le 'vavega a Chile', o le mea moni e le gata mai punaoa a le atunuu e foliga mai e sola ese mai le tele o tagata. mafaufauga i totonu o le kapeneta a Bachelet.
O le mea lea e taua tele ai le faʻalapotopotoga faʻaitulagi i aso nei e pei o Venesuela, Atenitina, Cuba, Ekuatoa, Polivia ma i se isi itu Pasila, pe afai o Amerika Latina e faʻaonaponei, faʻavaeina faʻapolokiki ma le tamaoaiga, ma (se tasi aso) feutagai ma Uosigitone i se tulaga tutusa tutusa. I lenei faagasologa, o le matafaioi a Chile ua fai si maasiasi pe a le maasiasi. Talu mai le malo o Lagos, ua matua fiafia lava Chile e sainia fefa'ataua'iga saoloto fefa'ataua'iga ma le Iunaite Setete, Saina, Sigapoa ma Kolomupia. O le vaega mulimuli o se tasi lea o pa'aga fefa'ataua'iga sili a Chile i le itulagi ae mafai fo'i ona ta'u le igoa o le tagata sili ona leaga le solia o aia tatau i Amerika Latina.
I le ogatotonu o le 2006, ina ua matauina e le toʻatele o tagata mataʻituina le tele o faiga palota, na faoa ai le sui faatu agavale o Andres Manuel López Obrador o le au peresitene i Mekisiko[5], Bachelet, faatasi ai ma le US President Bush, o tagata muamua i le itulagi na aloaia Felipe Calderón o le Peresetene fou. Talu ai nei na asiasi atu ai Bachelet i Mekisiko ma faʻatasi ai ma lana sui peresetene na faʻaalia e latou te mananaʻo e 'maua i se taimi puʻupuʻu taunuuga e fiafia i le pisinisi'[6]. E ui lava o le militeri o le sosaiete Mekisiko o loʻo faʻaauau pea ona o loʻo tumau pea le le mautonu o le atunuʻu mai le taufaasese o faiga palota i le tausaga talu ai, ma le tulaga mativa na faʻateleina e faiga faʻavae neoliberal, e foliga mai e le o popole tele Bachelet i le kamupani a Calderon.
Na toe faʻaalia foi e Bachelet ona lanu ina ua filifili atunuu Latina Amerika i le tausaga talu ai i le va o Kuatemala ma Venesuela mo se nofoa i le Fono a le Puipuiga i Malo Aufaatasi. O le tulaga faigata o le lagolagoina o Venesuela i luga o Kuatemala o loo lagolagoina e le Iunaite Setete - o ana vaegaau ua faate'aina e ta'uta'ua i le leaga tele o le toso teine ma le fasioti tagata a le atunuu - ua faamaonia tele naua mo le Peresitene o le tamaitai fai mai. I lalo o le mamafa, na le mafai ai e lana malo ona taofi i le taimi o le palota.
Afai e manatu se tasi i le faʻataʻitaʻiga a Chile i le faʻalauteleina o le faatemokalasi i lalo o le malo o Allende ma Bachelet i aso ua tuanaʻi, o atinaʻe o loʻo i ai nei i Venesuela, ma le tulaga aloaʻia o Chile ia i latou, e foliga mai e faʻafefe. I luga o le tele o faʻafitauli o loʻo i ai i atunuʻu uma ni feteʻenaʻiga faʻavaomalo ae o Chile e oʻo mai i le taimi nei ua filifili e le avea ma se vaega o galuega faʻaitulagi e pei o TeleSur - o se faʻasalalauga faʻasalalauga faʻatasi a Venesuela, Atenitina, Iurukuei ma Cuba e faʻatatau i le tetee atu i le pule faʻaleaganuʻu o fesoʻotaʻiga a Amerika e pei o. CNN.
Talu ai nei, i se tala manaia i le Washington Post i le aso 17 o Me, na taʻua ai e Juan Forrero le auai tele o tagata Venesuela i fono a nuu e faapea: 'I totonu o pitonuu, [e] faigata ona maua se mea ae na o le faaosofia o le naunautai' [7]. Na tusia e Ferrero e faapea:
E filifilia sui o le Fono, ma e ta'ito'atasi e vaavaaia se komiti e popole i se mataupu e pei o a'oga po'o tausiga fa'alesoifua maloloina po'o auaunaga a le autalavou. Pe a faia ni filifiliga tetele, e tatau ona tuʻuina atu i luma o se faʻapotopotoga a le pitonuʻu o tagata nofoia, e fai ma sui pe tusa ma le 400 aiga. E tu'uina atu e le setete fa'atupega mo le tele o galuega fa'atino.
E ui lava e le tatau i se tasi ona faʻataʻitaʻia taʻitaʻi e pei o Hugo Chavez ma le mafai ona faʻaalia mea sese i lana pulega, o faʻataʻitaʻiga o loʻo taʻua e Forrero e masani lava i Venesuela. O Tesema talu ai o le mea moni, o se suʻesuʻega tele a Latinobarómetro - o se fale palota e faʻavae i Chile - na taʻua ai ina ua maeʻa le au Uruguayans, na maua ai e Venesuela ni manatu sili ona lelei e uiga ia latou faʻalapotopotoga faatemokalasi. O Chile i le isi itu tulaga valu, i luga a'e o Kolomupia [8].
I le lumana'i, e ono filifili tagata Chile e fa'alautele lo latou temokalasi ona o le fa'aletonu o le malo o Concertaci'n ma lona usita'ia o faiga fa'avae tau maketi ua matua'i manino mai. Ae mo le taimi nei, o tagata i fafo o loʻo sailia le faatemokalasi i Amerika Latina, aemaise lava, faʻataʻitaʻiga manaia i lona faʻalauteleina, e mafai ona filifili e asiasi i atunuu e pei o Venesuela, Bolivia, Ekuatoa ma Atenitina. I Chile, e oʻo mai i le taimi nei, o le a e mauaina se Peresetene e taʻua o ia o se tagata faʻaagafesootai, emoemo i pito o le faiga ma nisi o suiga, ae le o se isi mea.
Rodrigo Acuña ose tusitala e leai se totogi e nofo i Sini Ausetalia. E fa'apitoa o ia i mataupu fa'a-Latina Amerika ma i le 2005, na fa'amanuiaina ai o ia i le Fa'ailoga Fa'ailoga i Su'esu'ega Fa'asapani e le Iunivesite o New South Wales. Na ia tusitusi e le aunoa ma New Matilda ma lomia i El Español i Ausetalia, Eureka Street, On Line Opinion: Ausetalia e-journal of social and political debate ma le New York Latino Journal, ma isi.
Faamatalaga Faʻamatalaga
[1] Raúl Zibechi, 'Chile: Fa'alavelave i Parataiso Neoliberal', ZNET, 21 Me 2007. Muamua lomia i La Jornada, Mekisiko, i le aso 18 Me 2007.
[2] Ibid.
[3] Makiko Kurosaki, 'Ua uma le tete’e a Chile i La Escondida, ae o loo faaauau pea le tauiviga a le atunuu.', Council of Hemispheric Affairs, 21 Setema 2006.
[4] Colegio Medico de Chile AG 'Desconcertantes anuncios de nuevos falemai', 25 Me 2007.
[5] Rodrigo Acuña, 'Mekisiko: Le Mealilo o Palota ua Misi', New Matilda, 13 Setema 2006.
[6]'Mekisiko, Chile faʻamalosia sootaga', El Universal, Miercoles 21 mai le 2007.
[7] Juan Forero, 'Venesuela Fa'ataga Fono e fuga', Washington Post, 17 Me 2007.
[8]'Latinobarómetro Lipoti 2006', Latinobarómetro, Tesema 2006. Initaneti ile:
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo