Ina ua faalogo na o le igoa o le ata fou a Moore, Capitalism: A Love Story, sa ou iloa e tatau lava ona ou vaai i ai. Ma o lenei ua ou maua, e mafai ona ou fai atu, e aunoa ma le faatuai, e moni lava o se mea "e tatau ona vaai." Ae ui i lea, a o matamata i le ata, e tatau ona ou taʻutino atu sa ou lagona le le mautonu. I le tasi itu, sa matua faagaeetia lava aʻu i mea na ou faalogo i ai - o le faailoaina e Moore o le "lauitele" i le igoa, ma le taulimaina ma le saʻo e taʻua moni ai o se "faiga." Ae, sa ou matua nofouta i le auala e mafai ai e le tagatanuu Amerika ona maua lenei ata tifaga. O le a, mo i latou, ia fe'au maumaututu? O le a se tali fa'asao? O le fea o le a manumalo?
O Faʻafitauli
Pe a tuua e tagata le fale tifaga ma fesiligia e aiga ma uo e uiga i le ata tifaga, ou te talitonu o le a latou manatua se tasi o savali sili ona lototele o le ata tifaga - o lena capitalism o le "leaga." A o faia e Moore lenei finauga ma le faaosofia (e oo lava i le agai i luma e feutagai ma nisi o patele Katoliko ma se epikopo, o loo finau i le manatu lava e tasi), e le mafai ona ou fai atu ou te ioe. E le leaga le Kapitalisme. E le lelei le faiga faavae. Kapitalisme e amioletonu. "It," o lea e tautala ai, o loʻo faʻatautaia e se faiga maketi - o lona uiga, e tagata. Afai e leaga le faiga faavae, ma afai e faaosofia e tagata, e tatau o lea tatou te manatu ai o tagata lava ia e amio leaga? O se toesega o lenei natura e matautia pe a pasi le talafeagai (ma e sili atu le faʻamalosia) finauga e faapea o le faiga faavae e faateteleina ma faateleina ai le tulaga o le tagata soifua manatu ia te ia lava - i se tulaga - ma nai lo le ta'ita'iina o se tasi, e mafai, i le fa'ai'uga o le tagata's fa'aletagata "leaga," atonu afuafua mai le taimi o Atamu ma Eva, ua le maalofia le faia o se faiga e faʻaogaina ai lenei leaga ma taʻitaʻia, sili atu pe itiiti, agai atu i galuega faʻaleleia lautele. Afai e talia e se tasi lenei finauga, o le mea sili tatou te faamoemoe i ai, masalo, o tagata lena (aemaise tagata fai tupe) o le a taumafai e faia filifiliga amioatua ma le amioatua nai lo le matape'ape'a, filifiliga faataumaoi. O le tulaga mataʻutia, ioe, o le finauga atoa e faasaga i faiga faʻatauvaʻa ua soloia lelei e se finauga e uiga i tagata.'s leaga fa'aletagata ma le mea e sili ona taua, o le malosi o le vasega faigaluega - ma tagata lautele lautele - o le alu ese ma le iloa o le kapitalisme ua fa'alaloina. I se isi faaupuga, o le vaega e tatau ona i ai i le foeuli i lenei felafolafoaiga, o le tagata soifua, e vave ona tuu i le nofoa pito i tua. Mo lena mafuaaga, sa tatau ona aloese mai Moore o se finauga e mafai ona taʻitaʻia ai se tasi e faʻamaonia o tagata soifua e masani ma e le mafai ona sola ese "leaga" (e ese mai i na "manatu ia te ia lava," lea, ioe, e le faapea o se faataumaoi faaleagafesootai).
Na ou maua se vaaiga o Moore i luga o Bill Maher's fa'aaliga, Taimi moni, ma o le mea e leaga ai, na ia faʻaaogaina se avanoa e faʻamalamalama ai lenei faʻalavelave. Fai mai Maher o le 1% o le faitau aofaʻi e ono ave le 90% o "o le pai," e pei ona finauina e Moore, ae o lena le totoe 99% o loʻo aofia ai tutusa tagata manatu faapito, matapeʻapeʻa, aisea la e tatau ai ona tatou tuʻuaʻia faiga faʻapolokalame? E manino lava, e le o se vaaiga e le masani ai, ae na toetoe a ou iloa atu Moore's fai'ai i le galuega e fai se tali. Ou te talitonu o le a ia fai mai se mea i luga o laina o:
"Ioe, e mautinoa lava o lo'o i ai nisi o tagata faigaluega fa'atauva'a e latou te faia mea tutusa e pei o le 1% sili ona mauoa pe a tu'uina atu le avanoa e faia ai. Ae o le mea e tatau ona tatou iloa o lena o nei tagata e le'i faia i totonu o se vacuum. Capitalism o se faiga e faamalosia ai i tatou e tauva le tasi i le isi. Ua liua ai i tatou i nei tagata manatu faapito; lea fa'ateleina le faafitauli, ma e matua leai lava se fofo vagana ai e na ona fautua atu e tatau ona 'fai le mea e tatau ona e faia,' ma atili ai ona fa'aauau le fa'afitauli. O le mea lea, e masani ona e fa'afeagai tagata faigaluega o le tasi i le isi - nai lo le tetee atu i le au maumea 1% (o ē, e mautinoa lava, ua latou matauʻa) - aua, i se faaupuga faigofie, o le fusuaga faigofie lena. Mo tagata faigaluega vasega ina ia ita pe a o le mataupu mata'utia o 'manuia malo' tulai mai o se molimau i le tulaga e faapea o le kapitalisme lelei tautua ia faia tagata e mafaufau fa'aolatupe mai tagata faigaluega i aso uma - e tusa lava pe o nei tagata faigaluega e itiiti totogi, soona galulue, ma fiufa'aleaga leaga."
O le mea lea ou te manatu (pe at leai se faamoemoe) Sa manao Moore e fai atu, sili atu pe itiiti. O le mea moni na ia faia't i luga Taimi moni e le o se mea sili ona tele, ae semanu e aoga mo ia e suʻesuʻe atili lenei vaega i le ata. Ana faapea na ia faia, semanu e oo lava i le itu agavale's malamalama o "aveʻesea" ma pe faapefea ona le gata ina tupu i le va o vasega, ae i totonu latou foi. O lena faiga faavae e mafai, i le auala tonu lava lea, e matua aoga lava o se "a'oga," e mamana manatu e le'i tauanauina e Moore e pei ona ia mafaia.
O le faʻafitauli lona lua e sili atu ona fai ma Moore's matua fa'aogaina o le upu "agafesootai," ma le auala o loʻo ia faʻafememeaʻi ai (poʻo, a itiiti ifo, faʻaalia i se auala fenumiai) manatu maʻoti o le Social Democracy ma le Democratic Socialism. I se tasi taimi i le ata, na ia faʻaalia le 2008 US palota e fai ma palota i le va "agafesootai" ma "mataʻitupe." Na te taʻua saʻo lava le faʻatau tupe, ae faʻaalia se vaega umi o le FDR's siamupini o se mea e ta'ua "Pili tau Tamaoaiga o Aia Tatau." Na te fa'ailoa mai Siamani ma Iapani's faavae ma a latou aiaiga tutusa o "aia tatau tau tamaoaiga," ona faatoa fautua lea mo le suitulaga o le kapitalisme ma "faatemokarasi." E leai se aoga e fai atu, FDR'a faiga faavae, Siamani, ma Iapani o kapitalista uma. I se isi faaupuga, ua le mafai e Moore ona faʻaalia le eseesega i le va o le faigofie "pulea faiga faavae" ma o le a "agafesootai"— ma, sili atu ona taua, lea o loo ia fautua mo. E sili atu le fenumiai pe a, i se tasi taimi, na faailoa ai e Moore le Senator Bernard Sanders o se tagata lautele. E moni, ua faailoa mai foi e Sanders o ia lava o se "Democratic Socialist," ae o le tele o le manatu o Sanders i faiga faavae e le mafai ona pulea e le manino i le ata tifaga. O le a ia, ma Moore mo lena mea, e foliga mai e sili ona fautuaina i le taimi o le ata tifaga o tagata faigaluega' felagolagomai ma le tele o aiaiga tau tamaoaiga mo tagata Amerika - e leai se tasi o ia mea e tatau "sosaiete."
Bill Maher'O upu fa'ai'u, fa'atauva'a ia Moore, ina ua mae'a le fa'atalanoaga, o lona uiga, "Ou te fa'amoemoe e te maua zillions tala mai lau ata tifaga ma mauoa i tua atu o au miti sili ona leaga." E foliga mai o le a'oa'iga vave lea, fa'atauemu a Amerika - o Moore, i le faia o se ata tifaga manuia tau tupe e tetee atu i faiga faavae, o le pepelo ma le le maasiasi. Ae paga lea, oi latou e ausia lenei faaiuga o le a latou misia ma/pe le amanaiaina ma le loto i ai le tele o ata's vaega taua. Ae ui i lea, o lenei finauga e tasi le fua taua e tusa ai ma aʻu (ma le tele o isi') va'aiga i faiga fa'a-kapitalisme o se amio leaga, ae le o se mea leaga. A uma mea uma, o le kapitalisme o le mea lea na mafai ai e Michael Moore ona gaosia ata tifaga o loʻo ia te ia. le "fa'amoemoega o tupe maua," lea e matua ta'uleagaina i le ata, o le mea moni lava lea na mafai ai e Moore ona faaali lana ata i fale mataaga i le salafa o le atunuu ma le lalolagi atoa, ae o le au fai ata e le lauiloa e tatau ona faia i le tele o tagata matamata laiti. Capitalism o le mea lea na tuʻuina ai faʻasalalauga ma faʻasalalauga mo Moore's ata tifaga i luga o televise ma komepiuta toetoe lava i soo se mea, faʻalauiloaina lana ata, fatuina tagata faʻatau mo se oloa fou. Capitalism o le mea lea e teu ai fata o faleoloa vitio i soo se mea ma le DVD version o Capitalism: A Love Story. Na fesoasoani le Kapitalisme e atiina ae a "māketi" mo Michael Moore uma's ata fa'aoso. Ana le fiafia na ata i le manuia tau tupe na latou faia, Moore'e le mafai lava ona maua e ata tifaga le avanoa e oo atu ai i le toatele o tagata e pei ona latou faia. Afai e leaga faiga faavae, e oo lava i le taunuuga lenei - le lauiloa tele o Michael Moore's ata tifaga - e matua leaga lava. O le mea lea ua tatou - ma Moore - e tatau ona aloese mai le taʻua o le kapitalisme leaga, e pei o se malosiaga faʻafuaseʻi mai tua atu o le paneta ua fatuina se faiga e naʻo le maua ai o taunuuga le mama. Le itu sili ona mata'utia - o le mea e sili atu ona faaosofia - e faapea o faiga faavae o se faalapotopotoga e le mafaufau, faatamala, ma amioga le mama lea e faatagaina e i tatou o tagata soifua, pe iloa pe le iloa foi, e ola ai; faataga e taiala ai a tatou amioga, mafutaga, manatu, ma faanaunauga. O lenei finauga e manino lava e sili atu ona lavelave (ma o lea e le mafai ai ona maua) nai lo le naʻo le taʻua o le capitalism "leaga," ae i le tauiviga e tetee atu i faiga faavae, e taua le sa'o o finauga.
O Fa'amoemoega
Ia tuuese nei lagona, Moore's ata tifaga e matua faate'ia tulaga ese. E le mafai ona ou mafaufau patino i se isi ata tifaga tele na matua faaosofia ai le mafaufau o le vasega. E oo lava i ata tifaga e faavae i luga o tusi e sili ona faatosina, e faaosofia i faiga faapolokiki e masani lava ona paʻuʻu tele i se mea Capitalism: A Love Story ausia. O le ata tifaga o O vine a Wfua, mo se faʻataʻitaʻiga, e tau le mafai ona vaʻaia le tulaga o tauiviga a le vasega o loʻo i totonu o le tusi. Le viia maualuga O Le ai ai le Toto, e ui lava faʻavae i luga o Upton Sinclair's tala afi, ma le le fefe e tete'e i le pule fa'a-Kapitalis, suauu!, e toetoe lava leai se mea e fai i le tusi. Nofo i totonu o se fale mataaga e matamata Moore's anti-capitalist magnum opus, i taimi uma e na o ni nai futu le mamao mai le isi fale tifaga o loʻo taʻalo Toy Tala 2 i le 3D, toetoe lava a ou maua ai se lagona leaga o le fouvale. Na o le i ai i totonu o lena fale mataaga tele, matamata i le ata, mo aʻu, i nisi taimi e pei o se faʻamatalaga faʻapolokiki i totonu ma ia lava.
O se tasi o Moore'O manatu sili ona malosi ma luʻitau, mo tagata Amerika aemaise lava, o Republicans ma Democrats e tuʻuaia uma mo le fa'afitauli tau tupe i le taimi nei, ma mo le vave pasia o le tulafono TARP. E moni, na faia e Moore (fa'apea) se tauemuga ia George W. Bush, a'o valiina Obama i se malamalama lelei. Ae molia lena Capitalism: A Love Story ua na o le isi lua itula o le ulagia e Moore o le Republican Party o le a le faamaoni. O le mea moni, o Moore e matua faitioina le Senator Dodd (D-CT), o loʻo feagai nei ma se luʻitau o loʻo loma. Afai o Moore o le Democrats' lomiga a Rush Limbaugh, e foliga mai o le a ia faia se mea e ono lamatia ai le Democrats.' 60-palota tele i le Senate. I lenei auala, na te ofoina atu se gafatia "tulaga tolu" vaaiga e matua lu'itauina ai le fa'avasegaina o faiga fa'apolokiki o lo'o fa'aauau pea ona umia e le to'atele o tagata Amerika - eg, conservative vs. liberal, Republican vs. Democrat, pro-this vs. pro-that, ma isi.
E pei ona taʻua muamua, o lenei "tulaga tolu" o le vaaiga e le o se talitonuga "sosaiete" i le natura, ae o loʻo ofoina mai ai le tele o itu taua e mafai ai e le tele o tagata Amerika ona suia o latou manatu i faiga faʻapolokiki a Amerika. I've finau i aso ua mavae e na o le pau lea o le fuafuaga aoga mo le agai atu i le socialism i le US, ma Moore's ata tifaga o loʻo galue lelei i lenei pito. Mo le faitau miliona o tagata Amerika e aʻoaʻoina, masalo mo le taimi muamua, e mafai e tagata faigaluega ona faʻatautaia se kamupani; e mafai e tagata faigaluega ona mumusu e tapunia le latou falegaosimea e aunoa ma se fa'aaliga ma e aunoa ma se totogi; e mafai e tagatanuu o se nuu ona mumusu e faamatuu atu se fale i se faletupe; o le Agavale's finauga e sili atu nai lo le fa'afefeteina o Republican; o mafatiaga o loo latou lagonaina nei ua lagonaina i soo se mea, ma o loo tele pea mea e tatau ona fai, o se faamoemoega mamana ma faamalosiau.
I se aotelega, e ono faʻaalu e le tagata suʻesuʻe le tele o itula e faitioina ai Moore's ata tifaga ona o ona faaletonu manatu ma le le ogatasi o manatu. Ae mo le tagata lautele, ou te talitonu o le ata tifaga o le a, i le mea sili, o se talanoaga vave - le amataga o se Amerika e ono mata'utia talanoaga. Ma mo lena lava, Capitalism: A Love Story ose ausiaga maoae.
O John Kane o lo'o faiaoga nei i mataupu fa'apolokiki i le St. Joseph's College i Niu Ioka ma e mafai ona o'o atu i ai [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo