Ua iloa nei e Saddam Hussein le mea ua ia tetee i ai: Ua tuuina atu e Peresitene George Bush le moli lanumeamata i le Central Intelligence Agency e faia mea uma na te mafaia e tuliesea ai o ia mai le pule e oo lava i le fasiotia o ia, e ui lava e tatau ona i ai i le "puipuia o ia lava".
Ae afai e tetete le taʻitaʻi Iraqi i tala fou, o le fefe pe na o le ata?
I le tasi itu, o le CIA e 55 tausaga o le poto masani i le faʻafefeina o faiga faʻapolokiki a isi malo, o nisi taimi i aafiaga faʻasolopito. Ua tuliesea malo i atunuu mamao e pei o Congo ma Chile faafetai i ana faiga mataga.
Ma o taʻitaʻi na fasiotia moni lava, faatasi ai ma le CIA connivance. I le vaitau o le 1950, 60s ma le 70s na fa'atautaia faalilolilo ai e le lala sooupu ni osofa'iga i Iran, Kuatemala, Iraq, Chile, Guyana ma Congo, sa ta'ua muamua o Zaire.
I le isi itu, o galuega a le CIA i le tele o tausaga e masani ona faʻaseseina e manatua ai le osofaʻiga leaga a le "Bay of Pigs" a le komunisi Cuba i le 1961 pe tusa lava pe faʻapea o se manuia, na tuua ai se talatuu faʻapolokiki mataʻutia.
O le fasiotiga a le CIA ia Patrice Lumumba o Congo i le 1960 na maua ai le avanoa mo le 32-tausaga o le pulega mataʻutia e le sa avea muamua ma faipule o Joseph Mobutu, mulimuli ane Mobutu Sese Seko. O le osofaʻiga a le 1954 i Kuatemala na taʻitaʻia ai le 35 tausaga o taua faalemalo ma maliliu ai le silia ma le 140,000.
Ma a'o fa'asalalauina fa'amatalaga faalilolilo, ua a'oa'oina e tagata Amerika le tele o feso'ota'iga le lelei na fausia e le 'aufaigaluega a le CIA e ausia ai a latou fa'amoemoe mo se fa'ata'ita'iga, i taumafaiga a Amerika e fa'ate'a le Peresetene Salvador Allende o Chile. Ma sa i ai le le leoa o Washington i le osofaʻiga a Timor i Sasaʻe e Initonesia, faʻatasi ai ma le faʻaaogaina faasolitulafono o auupega a Amerika.
O le poloaiga a Mr Bush i le CIA, auiliiliina e O le Post Washington i le faaiuga o le vaiaso talu ai, e faʻaaoga uma ana punaoa e faʻalavelave ai le tuliesea o Saddam, o lona uiga o le a toe faia e le lala sooupu ana togafiti tuai i Iraq. E fa'apea fo'i ma ana lava sipai, o le a iai fo'i 'au ta'avale a 'au fa'apitoa a Amerika. O se misiona i le sili ma e le taumateina o le sili ona leaga o tu ma aga a le lala sooupu. Atonu o le a le manuia o se mea lea na lipotia mai e le faatonu o le CIA, George Tenet, ua uma ona tusia i luga o faamaumauga.
E tusa ai ma le pou, Na ta'u atu e Mr Tenet i le Peresetene ma lana kapeneta talu ai nei e faapea o gaioiga a le CIA na o ia, e aunoa ma se ituaiga o osofaiga a le militeri, e na o le 10 i le 20 pasene le avanoa e manuia ai. Na te iloa lona talaaga ma lana faʻaeteete atonu na lelei ona tuʻuina.
E matua leaga lava le ata o le CIA ina ua atoa le 50 i le 1997 na siitia ai leo i Uosigitone e aofia ai ma le toʻalua o faatonu muamua e faʻaumatia ma se fou.
tino atamai e fausia mai le sasa. E le'i tupu lena mea. O se mea uiga ese talu mai le aso 11 o Setema, ina ua faʻaalia lona toilalo sili ona leaga o le puipuia uma o Amerika mai le mataʻutia mai fafo, ua tuʻuina atu i le lala sooupu ni avega fou ma faʻateleina, aemaise lava le tulituliloaina o al-Qaʻida ma ua faʻaumatia ai Peresitene Saddam.
O le taimi nei o fesili tuai uma e uiga i le CIA ma ana metotia o le a toe fesiligia. O le a le mamao e mafai ona oo i ai ana tagata faigaluega i le faapogaia o le fasiotiga o se taitai mai fafo? Ma o le a le ituaiga o togafiti e mafai ona fa'aaogaina e tusa ai ma amioga tatau pe fa'aleagaina? Ma afai o le CIA na mafua ai le maliu o Peresitene Saddam, mata o Iraq e aunoa ma ia e sili atu le lelei pe sili atu foi o se miti leaga nai lo le taimi nei?
O le fasiotia o Saddam e tatau ona faigofie e pei o le sasaina o se mea oona i lana uisiki o ia, e masani ona faamanatu mai ia i tatou, e sili atu nai lo se ipu tioata o mea. E foliga faavalevalea lena ae o le ituaiga auala lea na faaaogaina e le lala sooupu i le amataga o le 1960s ina ua tagi Uosigitone mo le aveesea o le taitai itu tauagavale o Cuba, Fidel Castro.
I le amataga o le 1961, na sailia ai e le CIA le tautua a se tagata leaga mai Chicago e fasioti le tagata tetee Cuban. I se fonotaga faalilolilo i Miami, na latou tuuina atu ia te ia ni tamai pusa gelatine e tumu i le botulinum toxin. O le kegi, o John Rosselli, sa
Na faatonuina e faapa'u le capsule i mea'ai a Mr Castro, faatasi ai ma le lapataiga e le mafai ona aoga i le "supa kuka". O le mea moni, na le manuia le fuafuaga, ona o le mea na faafuasei ona taofia e Mr Castro le asiasi atu i le faleaiga lea na faia e Rosselli.
Sa i ai le tele o isi, e tutusa lava le malie, na fofoa i alalaupapa o le lala sooupu. Ta'uta'ua, na fa'ailoa mai e se tasi e nonoa se tasi o sikaleti a Castro i se hallucinogenic e pei o le LSD, ma le fa'amoemoe o le a ia faia se tautalaga i lalo o ona aafiaga ma fa'aalia ai o se tagata valea. Na manatu se isi tagata i le ofisa e pefu ona seevae i le thalium e pa'u ai lona ʻava. Sa iai fo’i le manatu e fa’ama’i lona suti maulu i se ga’o e mafua ai se fa’ama’i tumau o le pa’u.
O le 1961 foʻi ma Cuba na mafatia ai le CIA i lona faʻalavelave sili ona faʻalumaina. O le misiona lena o le Bay of Pigs na taʻitaʻia e le CIA: na fuafuaina e faʻaumatia Mr Castro, na faʻavaeina toetoe lava o le taimi lava na taumafai ai le au faʻatauvaʻa a le au tetee e o mai i uta. E ui i taumafaiga i
faalilolilo, Mr Castro e foliga mai na lava le lapataiga e tali atu ai. Ina ua maeʻa, e 114 tagata o le osofaʻiga na fasiotia ma 1,189 isi tagata na ave faapagota.
E le o manino, i le taimi nei, pe o le a le mamao e mafai e le CIA ona alu i le sailiga, poʻo le faʻatulagaina o le fasiotiga o Peresitene Saddam. Na tuuina atu e Mr Bush lana faatagaga mo le Iraqi e fasiotia i le "puipuiga o le tagata lava ia" mo se mafuaaga lelei. Talu mai le 1970s, o le CIA poʻo soʻo se sui o le malo o Amerika e faʻasaina mai le sailia saʻo o le fasioti tagata o se taʻitaʻi mai fafo. O taumafaiga i le soifua o Mr Castro na muamua faʻaalia i se komiti atamai a le Senate, e taʻua o le Komiti a le Ekalesia ina ua maeʻa lona taʻitaʻifono, Senator Frank Church, i le 1976.
Na aʻoaʻoina foʻi e le au paia le auala na taumafai ai le CIA e aʻafia se pulumu fulunifo a Lumumba, o le uluai palemia o Congo i le maeʻa ai o le colonial, i se mala mataʻutia Aferika. O le mea lena na mafua ai ona tuuina atu e Peresitene Gerald Ford se poloaiga faʻapitoa e faʻasaina ai le fasioti tagata a ofisa uma a Amerika. Mulimuli ane na toe faafou e peresitene le faasaina.
E iai lava felafolafoaiga, peitaʻi, pe faʻafefea moni lava le faʻasaina.
O se fa'atonuga fa'apitoa e le tutusa lona tulaga fa'aletulafono ma se tulafono na pasia e le Konekeresi. E le o manino foi le mamao o le saolotoga o sipai a Amerika e fesoasoani e inisinia se fasioti tagata a
taʻitaʻi mai fafo, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le fesoasoani i tagata fasioti tagata mai vaega faʻaleaganuʻu e faia le gaioiga pe a latou le tuʻuina ni tamatamailima Amerika. O le isi fa'alavelave e foliga mai ua filifilia e lenei Maota Pa'epa'e o le fa'atagaina lea o le fasiotia o se ta'ita'i "i le puipuia o ia lava".
E toaitiiti tagata o le a faanoanoa i le maliu o Peresitene Saddam. Ae o isi taunuuga e leʻi mafaufauina e ono tafe mai i se faʻalauteleina o le CIA faʻagaioiga i Iraq. O le lisi o faʻalavelave faʻafuaseʻi a le CIA i le salafa o le lalolagi e ui lava o nisi o ia faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le manuia o le vaʻaia e, mulimuli ane, e matua faʻanoanoa lava.
Fuafuaga muamua a le CIA
IRAN
O le 1951 nationalization o le Anglo-Iranian Oil Company e le Palemia o Iran i lena taimi, Mohammed Mossadegh, na mafua ai ona feteʻenaʻi o ia ma le Shah o Iran ina ua teena e Peretania le suauu Iran i le tetee. O le US ma Peretania na faʻatulagaina se osofaʻiga e ala i le faʻamalosia o tagata Iran o loʻo galulue mo le CIA e liliu le faʻalapotopotoga faʻa-Islam e faasaga i le nationalist Mossadegh. Ia Aokuso 1953, na sainia ai e le Shah se poloaiga a le tupu na tusia e le CIA e suitulaga ia Mossadegh ma le General Fazlollah Zahedi, o le na filifilia e Amerika ma Peretania.
CHILE
Na amata ona faʻaleagaina e le CIA le malo faʻatasi a le soʻotaga a le Peresetene Salvador Allende e oʻo lava i le taimi na filifilia ai o ia i le 1970, i le lotolotoi o popolega i le aʻafiaga o lana palota i luga o kamupani maina a le US. Na faatonuina e Peresitene Nixon le CIA e taofia o ia i le tofi ae na le manuia le taumafaiga muamua. E leʻi fiu le CIA, ina ua taʻu atu e "faia le tamaoaiga e alalaga". Na faamaonia e le US le $1m i fesoasoani faalilolilo i vaega faaupufai ma faalapotopotoga tumaoti i le tolu vaiaso a o lei faatoilaloina Allende i le 1973 e General Augusto Pinochet. Mo le tele o tausaga, na teena e Uosigitone lana matafaioi i le osofaʻiga.
CUBA
Lua tausaga talu ona fa'ato'ilaloina le pulega a le US-backed dictatorship a Fulgencio Batista i le 1959 e Fidel Castro, na faalauiloa ai e le US lana osofa'iga mata'utia o le Bay of Pigs, lea na auina atu ai le 1,300 CIA-a'oa'oina Cuban faaaunuua i le motu. O lo latou toilalo i le mavae ai o aso e tolu o taua o se maasiasi tele mo Peresitene John F Kennedy. Na soso'o ai ma le tele o faiga fasioti tagata. Ua sao mai Peresitene Castro i le 40 tausaga o faasalaga, lea ua musu le US e aveese.
CONGO
O Patrice Lumumba, o le na taitaia lona atunuu i le tutoatasi mai Peleseuma ma avea ma uluai Palemia filifilia i le 1960, na fasiotia i se galuega na lagolagoina e le CIA faatasi ai ma le fesoasoani a le Belgian intelligence - ma UN connivance - fa masina talu ona avea o ia ma tofi. Na ave faamalosi o ia e le au fouvale Congolese ma fasiotia i le itumalo o Katanga, lea na folafola le tutoatasi ina ua uma le palota a Lumumba. O le poloaiga mo lona fasioti tagata na sau mai ia Peresitene Eisenhower. Ua faatoese Peleseuma mo lana matafaioi i lona fasioti tagata.
IKONISIA
Na sau Peresitene Suharto i le pule i se osofaʻiga na lagolagoina e le CIA i le 1966 lea na faʻaumatia ai Sukarno, le tama o le Peresetene o loʻo iai nei, Megawati Sukarnoputri. O le osofaʻiga na mulimulitaʻia ai se faʻataʻitaʻiga i le 1965, na faʻainisinia e Amerika ma Peretania, ma tuʻuaʻia ai le Communist Party a Indonesia. E fiaselau afe o tagata Komunisi na fasia e le autau. Fai mai le au tusitala talafaasolopito na tuu atu e Amerika igoa o Komunisi i le vaegaau. O le peresitene fou na ofoina atu ni faʻataga taugofie i kamupani i Sisifo.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo