Punavai: Miti masani
Ata na saunia e Lewis Mackinlay/Shutterstock
Se ata fou COP26 O le mau o faaiuga na faalauiloa i le Aso Lulu, na matuā faitioina e le au faalauiloaina o le tau e faapea ua matua le lava i le galuega o le faaitiitia o le kasa oona o le lalolagi, lea ua tuleia ai le paneta i se mala matautia. 2.4°C o le mafanafana e oo atu i le faaiuga o le seneturi.
"E le tatau i tagata faʻatalanoaga ona mafaufau e tuua lenei taulaga seʻi vagana ua latou malilie i se maliliega e fetaui ma le taimi nei."
"O lenei faʻataʻitaʻiga o fefaʻatauaiga e le o se fuafuaga e foia ai le faʻafitauli o le tau, ae o se maliliega o le a tatou sopoia uma o tatou tamatamailima ma faʻamoemoe mo le mea sili," Jennifer Morgan, faatonu sili o Greenpeace International, fai i le tali atu i le pepa fou, o auiliiliga o taʻitaʻi o le lalolagi ua sauni e faʻasalalau i aso mulimuli o le tumutumu taua i Glasgow, Sikotilani.
E mamao ese mai se fuafuaga sima ma fa'anaunau e fa'asolo ese mai le fa'aogaina o suau'u fa'atosina e tusa ai ma faateleina le leaga faʻasaienisi faʻasaienisi, na finau Morgan e faapea o le ata fou o tusitusiga o loʻo i ai i se "talosaga faʻaaloalo e ono mafai e atunuu, atonu, faia nisi mea i le tausaga a sau."
“Ia e le o lava lena, ma e le tatau foi ona mafaufau le au fai feutaga’i e tuua lenei aai se’i vagana ua malilie i se maliliega e fetaui ma le taimi nei. Aua o le mea e mautinoa lava, e leai, ”o le tala lea a Morgan. "O tusitusiga e tatau ona sili atu le malosi i mea tau tupe ma fetuunaiga ma e manaʻomia ona aofia ai numera moni i le selau o piliona, faʻatasi ai ma se faʻataʻitaʻiga fuafuaga mo atunuʻu mauʻoa e lagolago ai atunuʻu le atinaʻe."
"Ma e tatau ona tatou vaʻavaʻai i se fefaʻatauaʻiga e tuʻuina atu ai atunuʻu e toe foʻi mai i tausaga taʻitasi ma ni fuafuaga fou ma sili atu seʻia oʻo ina latou faʻatasia i tatou i luga o le pa ma e mafai ona tatou tumau i lalo ole 1.5 ° C o le mafanafana," o lana tala lea. "Ma e ui o le tusitusiga e manaʻomia ai le faʻavaveina o le alu ese o le koale ma le suauʻu suauʻu fesoasoani, o le a galulue faʻalavelave pei o le malo o Saudi ma Ausetalia e faʻaumatia lena vaega aʻo leʻi tapunia lenei konafesi. O lea ua tolu aso o faife'au e toe fa'afo'i ai ma fa'ataunu'u le galuega.”
le ata tusi valaau atu i atunuu e faʻamalosia a latou tautoga e faʻaitiitia le faʻaleagaina o le carbon, ma unaʻia i latou e "toe asia ma faʻamalosia le 2030 sini i a latou sao faʻale-malo, pe a manaʻomia ina ia ogatusa ma le Paris Agreement temperature goal i le faaiuga o le 2022."
Ae e pei ona i ai, o le pepa e fitu-itulau e mama i luga o mea maʻoti ma faʻamaufaʻailoga, o loʻo faʻamalosia atunuu e "faʻavavevave le faʻamutaina o le koale ma fesoasoani mo suauʻu faʻasaʻo" e aunoa ma le ofoina atu o se taimi faʻatulagaina ma luelue le mautonu i le "faanatinati o le faia o tupe. e o gatasi ma se auala agai atu i le maualalo o le kasa oona.”
“E le lava le fa’amutaina o le koale. O suau'u fa'ato'aga uma e tatau ona fa'ate'a ese."
Na faailoa mai e Cansim Leylim o le 350.org e faapea “o le taimi muamua lea ua faaigoaina ai le suauu i le 25 tausaga o feutanaiga o le tau a le UN, ma o se molimau tele lea i le malosi o tagata ma gaoioiga a le atunuu ua uunaia ai pea mo le faamutaina o suauu. ”
“Ae o le faamutaina na o le koale e le lava,” o le tala lea a Leylim. “O suau’u fa’ato’aga uma e mana’omia ona aveese. E ala i le taula'i na'o le koale, tatou te ono tula'i mai ai se malosi e fa'asalaina ai atunu'u matitiva o lo'o i ai atina'e koale ae tauia atunu'u mau'oa o lo'o tele kesi fossil i a latou fa'afefiloiga malosi. E manaʻomia ona alu faʻatasi suauʻu faʻaola."
As Reuters lipotia, o le ata faataitai "ua talosagaina atunuu e tuuina atu ni tautoga faaleleia i le tausaga a sau, ae e le o faamaonia pe o le a avea lea ma se manaoga faaletausaga-e ono tuua ai se faaiuga i iloiloga i le lumanai i Aikupito, lea o le a talimalo ai i le isi fonotaga a le UN o le tau."
"O le valaau a le ata faataitai e taofi le fesoasoani mo suauʻu faʻasolosolo e ono feagai ma le toe faʻafoʻi mai e le au gaosi oloa tetele," Reuters faaopoopo. O lobbyists suauʻu faʻaola e sili atu le i ai i le COP26 nai lo soʻo se atunuʻu, e tusa ai ma se fuafuaga na tatalaina i le amataga o lenei vaiaso e le vaega fesoasoani a le Global Witness.
O le ata COP26 na fa'amatu'u atu i nai itula mulimuli ane suʻesuʻega fou na lapatai mai tagata atamamai o faiga faavae o le tau e tusa lava pe ausia e atunuu a latou tautoga o loo i ai nei-e aofia ai ma mea na faia e oo mai i Glasgow-“o le kasa oona i le lalolagi atoa i le 2030 o le a tusa ma le faaluaina le maualuga e tatau ai mo le tapulaa 1.5°C.”
"Faatasi ai ma le 2030 tautoga naʻo-e aunoa ma ni faʻamoemoega umi-o le siʻitia o le vevela o le lalolagi o le a i le 2.4 ° C i le 2100," na maua ai e le au atamamai i tua atu o le Climate Action Tracker (CAT). "O le faʻamafanafanaina o loʻo fuafuaina mai faiga faʻavae o loʻo i ai nei (e le o ni talosaga) - o mea moni o loʻo faia e atunuu - e sili atu le maualuga, i le 2.7 ° C ma na o le 0.2 ° C le faʻaleleia atili i le tausaga talu ai ma toetoe lava tasi le tikeri i luga aʻe o faʻasalalauga net-zero na faia e malo. .”
I le faʻasino atu i le suʻesuʻega fou a le CAT, na taʻua ai e Morgan o Greenpeace International e faapea o le galuega tutotonu a le COP26 o le faia lea o faiga faʻavae o le tau e faʻatapulaʻaina le mafanafana i le 1.5 ° C i le faaiuga o le seneturi, o le sini sili ona mataʻutia o le Maliega Paris.
Afai o le tusitusiga fou o le COP26 "o le [taʻitaʻi o le lalolagi] sili ona lelei e mafai ona faia," o le tala lea a Morgan, "e leitioa a feita tamaiti i aso nei ia i latou."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo