O Shena Gutierrez ua uma ona fusifusia ma i totonu o se potu asiasi i Nogales, Arizona, ina ua tago le sui o le Tiute ma le Puipuiga o tuaoi (CBP) i lana ato, tatala, ma lafo i luga o le fola i ona luma. E le mafai ona i ai se ata mataʻutia o le Bill of Rights rollback o loʻo tatou feagai i le US borderlands i le post-9/11 era.
O le paʻu ese mai lena ato tupe na oʻo mai ai le olaga o Gutierrez: ata o lana fanau, kata pisinisi, kata fai aitalafu, ma isi pepa, ua tatala nei uma i le suʻesuʻega aloaia a le Matagaluega o le Puipuiga o Aiga. Sa i ai foʻi ata o lona toʻalua, o Jose Gutierrez Guzman, lea na matua sasaina e sui o le CBP i le 2011 na afaina ai lona faiʻai tumau. O le sooupu e vaavaaia, o lona pine o lona igoa i lona toniga lanumoana e faitau "Gomez," ua amata nei ona solia lona olaga, i se tulaga moni, i ona seevae uliuli.
“Faamolemole tuu le laa i luga o ata,” o le fesili atu lea a Shena ia te ia.
O se tagatanuu o Amerika, e le pei o lana tane, na toe foi mai o ia mai le 48-itula o le mataala e faasaga i le vevesi o le Border Patrol i Mekisiko ma sa ofuina se ofutino o loʻo faʻapea mai "Stop Border Patrol Brutality" ina ua fesiligia ma saisaitia o ia i le "taulaga o le CBP" ulufale” i Nogales i lena aso vevela ia Me. E leai se masalosalo o Gomez o loʻo laa uma i totonu o lana ato e tali atu i lona ofutino, o le faʻamaoniga o lana gaioiga.
Atonu o le mea na faapopoleina ai Gomez o le ata silkscreen i luga o lena ofutino - o lana tane i le taimi o lona falemaʻi. Na fa'aalia ai le i'uga o le sasa na ia maua mai sui o le CBP. O lona ulu sa i ai se vaega o le mata'utia ona ua aveese e fomai se vaega o lona ulu. I luga o lona fatafata ma ona lima na manu'a mai Tasering. E tasi le nifo ua le lelei, ma e lua ona mata uliuli. E ui lava e le mafai ona e vaʻaia i latou i le ata, e toʻalua sui faʻaauupegaina o le Homeland Security sa leoleoina lona faitotoʻa o le falemaʻi e puipuia ai le tama o le toʻalua, o le sa avea muamua ma tekinisia leo ma le taʻitaʻi pese o se faʻaili lauiloa i Los Angeles, mai le sola ese - e oʻo lava. i lona tulaga comatose.
O le tala a Jose Gutierrez Guzman ua avea ma tala masani i se vaitau Amerika o le faate'aina tele. E ui ina sa soifua aʻe o ia i le Iunaite Setete (e aunoa ma ni pepa), ae na fanau o ia i Mekisiko. Ina ua uma ona maua se tusi e talosagaina ai lona oo atu, sa alu loa o ia i le fale o Femalagaaiga ma le Ofisa o Tiute i Los Angeles ma sa vave taofia ai o ia ma tipoti. Na maua mulimuli ane e sui o le Ofisa o Tiute ma Puipuiga tuaoi o ia o sopoia le tuaoi i San Luis, Arisona, latalata i Yuma, i se taumafaiga e toe faatasia ma lona toalua ma lana fanau.
“Taofi… laa… i luga o… o… ata,” na finau mai ai Shena.
A o ia faamatalaina le tala, sa tilotilo atu Agent Gomez i lona ofutino mo sina sekone, ona tepa aʻe lea ia te ia ma faapea atu, “O loo ia te oe lena manatu e uiga ia i matou. E te manatu tatou te feoai solo.” O lona leo na tumau pea le faauo, ae e leʻi faia ona seevae - ma e leʻi faʻapea foʻi na fusi na faʻaofuina e se isi sui o le CBP. O le faamalosia o ona lima i tua o lona tua, sa latou tipi le lelei i ona tapulima. Latou te tu'ua fa'ailoga lapotopoto mūmū loloto.
I luga o le faʻaaliga o se lalolagi post-9/11 lea o aia tatau masani o le puipuia o tagata Amerika mai suʻesuʻega le talafeagai ma faoa faamalosi ma le manaʻomia, faʻapea foʻi ma le le faʻamaonia, na faʻatalanoaina.
A'o fa'atupula'ia fa'alavelave fa'ale-fa'avae i le le faalauaiteleina o tagata i le kolosiina o tuaoi i le mae'a ai o le 9/11 tausaga, o lenei ituaiga o leoleoga tuaoi ua aga'i atu i uta. I se isi faaupuga, o le ituaiga o faʻalavelave e ono agavaʻa muamua e le tusa ai ma le faʻavae, ua faʻateʻia numera i totonu o le atunuʻu.
Vaai faalemafaufau i le tuaoi manifinifi muamua o Amerika i aso ua mavae o se vaega mafiafia, lea ua faalautele atu i le 100 maila i uta faataamilo i le Iunaite Setete - i luga o le 2,000-maila le tuaoi i saute, le 4,000-maila le tuaoi i matu, ma itu uma e lua - ma o le ae mafaia. e va'ava'ai i le lautele o le pulega a le CBP. O lenei itulagi "tuaoi" o loʻo aofia ai nofoaga o loʻo nonofo ai le lua vaetolu o le faitau aofaʻi o le US (197.4 miliona tagata). Ua sau le ACLU e taʻua o se "fanua e leai se tulafono.” O le "tuaoi" ua uma ona 'aina uma setete o Maine ma Florida ma le tele o Michigan.
I totonu o nei vaega tetele, e mafai e pulega o le Saogalemu Faalelotoifale ona fa'atuina ni leoleoga taamilo ma le lautele, malosi fa'aopoopo fa'ale-fa'avae e lagolagoina e le puipuiga o le atunu'u, fa'amalosia o femalaga'iga, ma fa'atonuga fa'asaina. O iina, e mafai ai e le Border Patrol ona fa'atulaga nofoaga e siaki ai feoa'iga ma fa'alelea drones mata'ituina i luga ma mea pu'e pu'e malosi ma radar e mafai ona siaki au gaioiga. I totonu ole 25 maila ole tuaoi fa'ava-o-malo, e mafai e sui ole CBP ona ulufale i totonu ole meatotino a le tagata e aunoa ma se tusi saisai. I nei vaega, o le setete o le Homeland Security e leai se mea. I soo se aso, e mafai ona tu i le va o oe ma le faleoloa.
"O nofoaga e siaki ai tuaoi ma leoleoga o le lalolagi faaletino e tutusa ma le National Security Agency," o le tala lea a le loia James Lyall o ACLU Arizona. "Latou te aofia ai se upega tele ma taofi ma mataʻituina tagata Amerika mama e aunoa ma se masalosaloga o se mea sese e ala i le faʻateleina o le sauaina ma le le mafai ona tali atu sui o le malo."
A o lei taofia ma taofia ma taofia, Shena Gutierrez fetufaaʻi le tala i lana tane i lena mataala e 48 itula. O se isi tala o le ituaiga o sauaga mata'utia na lipotia mai e tagata i le sone e 100-maila. E leai ni mea puʻeata i lena po e faʻamaumau ai le auala na "faatoʻilaloina" ai e le au sooupu e 11 Jose Gutierrez Guzman, o le CBP. tuʻu i lana lipoti aloaia i le mea na tupu. O lana faʻamatalaga: o Iose "na tuʻi lona ulu i luga o le eleele," o se auala atonu e faʻamaonia ai le faʻamaʻi mulimuli a le falemaʻi o le "faʻalavelave malosi."
Mafaufau i le tele o manuʻa o Jose, o le lipoti a le CBP e fesiligia moni lava. Ole tele ole Border Patrol agents ua fa'aogaina nei le faaupuga "toniki” - o le leo e fai e se moliuila pe a pa i le ulu o se tasi - e pei o la latou auala e faamatala ai tagata sopoia tuaoi. Sa faafia foi ona "fanaina" Jose ma se "mea e pulea faaeletonika," aka a Taser. Sa matuā sasaina lava o ia ma, i le silia ma le tolu tausaga mulimuli ane, o loo mafatia pea o ia i le faoa faamalosi.
“Taofi le laa i luga o a’u ata!” Na toe finau mai Gutierrez. Ae pei lava o le CBP's official complain process, o upu na le amanaiaina. Na pau lava le mea na iu lava ina fai atu Gomez, "O le a e faigata?"
Ina ua ofo mai e Shena Gutierrez ia te aʻu se tala taʻaloga taʻaloga o lona aso umi, e aofia ai lona lima itula na taofia ai i le tuaoi, o lona siʻufofoga na tafe mai ai le tele o lagona mai le atuatuvale i le tetee. Masalo o lagona ia o le saini a le Matagaluega a le Setete o Peter Van Buren tusia le “Post-Constitutional Era.” Ua tatou ola nei i se taimi e pei ona ia tusia, “semanu e ave e le malo seleulu i le uluai kopi o le Faavae o loo teuina i le National Archives, ona numinumi lea o le Teuteuga Lona Fa ma togi i le apa lapisi.” O le faʻataʻitaʻiga mo lenei vaitau fou, faʻatasi ai ma le faʻalavelave uma e tuʻuina atu i pulega, e mafai ona maua i totonu o le 100-maila sone.
Ose Vaegaau Tutu
O le sone muamua na amata ona faʻafetai i se faasologa o tulafono na pasia e le Konekeresi i le 1940s ma 1950s i le taimi o le Patrol Border na o se mea e leʻi mafaufauina ma se paketi itiiti ma na o le 1,100 sui. I aso nei, ua silia ma le 60,000 le Tiute ma le Puipuiga o Tuaoi tagata faigaluega ma o le ofisa sili ona tele a le feterale e faamalosia tulafono i totonu o le atunuu. E tusa ai ma le tusitala ma le loia faʻavae o John Whitehead, o le Matagaluega o le Puipuiga o Aiga (DHS), na faia i le 2002, e lelei ma le le alofa. fale "se autau tutu i luga o eleele Amerika."
I aso ua leva, Peresitene James Madison lapatai e faapea "o se vaegaau tumau, faatasi ai ma se Pulega ua matua tele, o le a le umi ona avea ma soa saogalemu i le saolotoga." Faatasi ai ma ana tagata faigaluega 240,000 ma $61 piliona tala o le tupe, le DHS, Whitehead faasino, o loʻo faʻamilitia vaega a leoleo, faʻaputuina o auupega, mataʻituina tagata faʻamalosi, ma fausiaina nofoaga e taofia ai, ma le tele o isi mea. O le CBP o le vaega toniga ma sili ona vaaia o lenei "'autau tutu." E masani lava ona i ai lana lava ea ma le neivi, o se Ofisa o le Ea ma le Gataifale faatotogaina faatasi ai ma le 280 vaa o le sami, 250 vaalele, ma le 1,200 sui.
I luga o le tuaoi, e leʻi i ai muamua le tele o maila o puipui ma pa, poʻo se faʻasologa o mea puʻeata faʻapitoa e mafai ona faʻaogaina i le po faʻapea foʻi i le ao. O masini fa'asolo, fa'aogaina o le radar, ma mea pu'eata o lo'o fa'apipi'i i luga o olo, fa'apea fo'i ma drones, e fafaga uma a latou fa'amatalaga i totonu o potu fa'atino galuega i tua'oi. O iina, e mafai ai e sui ona mata'ituina gaioiga i luga o vaega tetele o le teritori i luga o puipui ata (ma taugata). O lenei faʻalauteleina pulega faʻamalosia tuaoi o loʻo agai atu nei i totonu o le 100-maila sone.
O ia tomai fa'atekonolosi e aofia ai fo'i le teuina o fa'amatalaga mata'utia o fa'amatalaga patino i fa'amaumauga fa'akomepiuta na fa'aulufale mai i le Post-Constitutional Era. “O le a le uiga o nei mea uma e tusa ai ma le Teuteuga Lona Fa?” Van Buren fesili. "E faigofie: o mea faatekinolosi ma tagata na faʻalavelaveina le aoina ma le faʻagaioiina o faʻamaumauga i aso ua tuanaʻi ua vave ona mou atu."
O le tuaoi, i le post 9/11 tausaga, ua avea foi ma se nofoaga e gaosi ai le militeri, vaavaaia se maketi i se "se vaitaimi e le masani ai, ”E toe faia o latou tekinolosi taimi o taua mo le misiona a Homeland Security. O lenei "aumaia le taua i le tuaoi" togi ua fa'atupuina se fa'amalosi e le'i tupu muamua, fa'afalepuipui, ma masini fa'ate'a e fa'atatau i le fanau mai fafo (pe masani fo'i e foliga mai i fafo). O le salu e faamanatu ai le taotoga na faamalosia ai Iapani (o le toatele oi latou o tagatanuu) i totonu o tolauapiga i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae i se fua e lei vaaia muamua i lenei atunuu. Faatasi ai ma ia, e le maofa, ua oo mai se galu o faasea e uiga i le sauaina o le tino ma le tautala a sui o le Homeland Security, faapea foi ma tala o le le lava o meaai ma togafitiga faafomai i tagata malaga mai fafo e lei tusia ni faamaumauga i le taofia mo se taimi puupuu.
O le taunuuga o se tulaga tumau, maualalo le malosi o tuusaunoaga e avea ai le faalauteleina o tuaoi o se nofoaga matua e faataitai ai le talepeina o le Faavae, o se nofoaga e le na o ni tagata e sopoia tuaoi e leʻi tusia ni pepa, ae o le faitau miliona o tagata o loʻo nonofo i tuaoi ua avea ma sini o le mataʻituina pea. . Afai e te le vaʻaia le faʻalauteleina o malosiaga a le Border Patrol i nofoaga e pei o Niu Ioka (e ui o loʻo i ai sui o le CBP i ona malaevaalele ma taulaga), e mafai ona e vaʻaia o latou tosoina tagata i nei aso i le tele o isi nofoaga i totonu o lena Faʻavae. -sone saoloto lea latou te le'i iai muamua.
O i latou, mo se faʻataʻitaʻiga, i aai e pei o Rochester, Niu Ioka, ma Erie, Penisilevania, faʻapea foʻi i le Setete o Uosigitone, Vermont, Florida, ma i malae vaʻalele faavaomalo uma. O loʻo suʻesuʻeina e le au ofisa o le Homeland Security mea a tagata, e aofia ai a latou masini eletise, mai le sami i le sami susulu. Naʻo le fesili ia Pascal Abidor, o se tamaititi aʻoga faʻa-Isalama faʻaʻoaʻoga faʻatekonolosi na ki ai lana komepiuta e sui o le CBP i Champlain, Niu Ioka.
Ina ua vaʻaia e se sui o loʻo ia te ia se ata o se faʻapotopotoga Hezbollah, sa ia fesili atu ia Abidor, o se tagatanuu o Amerika, "O le a lenei mea?" O lana tali - sa ia suʻesuʻeina le talafaasolopito faʻaonaponei o tagata Shii - e leai se uiga ia te ia ma lana komepiuta faoa faamalosi mo le 10 aso. I le va o le 2008 ma le 2010, o le CBP suʻesuʻe o masini faaeletonika e silia ma le 6,500 tagata. E pei o le toatele oi tatou, e teu e Abidor mea uma, e oo lava i ana talanoaga sili ona faalilolilo ma vavalalata ma lana uo teine, i luga o lana komepiuta. Ia, e le o toe fa'alilolilo.
E ui lava i nei mea uma, o le feʻau e masani ona ofo mai e le au faipolotiki ma le aufaasālalau e faapea o le atunuu e manaʻomia le tele o sui, tekinolosi-mea fou, ma sili atu puipui mo lo tatou "saogalemu." I lena tulaga, na talosaga ai Peresitene Obama i le aso 7 o Iulai i le Konekeresi mo se faaopoopoga $ 3.7 piliona mo le "saogalemu tuaoi."
Talu mai Oketopa talu ai, i le mea na taʻua e le au ofisa o se "faalavelave alofa," 52,000 tamaiti e le o faʻatasi, o le tele lava mai Amerika Tutotonu, na puʻeina e sui o le Border Patrol. Talafou e uiga i ma ata o nisi o na tamaiti, e aofia ai tamaiti laiti, leai ni matua ma falepuipui i faleteuoloa i Saute Sisifo, ua mafua ai le lolovaia o tala, o le toʻatele o loʻo fai mai o le puipuiga o tuaoi o le "faʻanoanoa.” O se sui o le Border Patrol Union e masani lava faapea e faapea o le tuaoi e “sili atu ona pupuni nai lo se isi lava taimi.” E ui o na faamatalaga e faavalevalea, ae o faailoga uma e faasino atu i le tele o tupe o loo teuina i luga o le mea na taʻua e Whitehead o le "taavale solo."
Aua le faia ni ponaivi, o tala uma e faʻaalu i lenei auala e aoga e le gata e taofia ai isi mai lenei atunuʻu, ae o le lokaina o tagatanuu Amerika i totonu o se tuaoi e ono vave ona aofia ai le atunuʻu atoa. E fa'amalosia ai fo'i la tatou 'au fa'afitafita fou i totonu o le atunu'u ma lona toe fa'afo'iina o le Tulafono Taufa'atasi o Aia Tatau.
Tetee i totonu ole 100-Mile Sone
O le mea muamua na fesili atu ai Cynthia (seudonym) i le ofisa e vaavaaia ma le pulou lanumeamata o le Border Patrol ma matatioata taamilo e taofi lana taavale o le: “E mafai ona ou maua lou igoa ma lou numera sui faamolemole?” Sa taofia o ia i se nofoaga e siaki ai pe tusa ma le 25 maila i matu o le tuaoi o Amerika-Mexican i luga o se auala e tafe atu i sasaʻe-sisifo-e latalata i le taulaga laitiiti o Arivaca, Arizona, lea e nofo ai.
Ua tu le sooupu. E foliga mai na ia foloina se pu a o leʻi paʻu, “Tatou fesili muamua atu i inei, a? E iai sau ID?”
O lea e amata ai se felafolafoaiga faigata i le va oi la'ua e to'alua o ia pu'eina vitio i lona atoaga. Ua na'o ia o se tasi o le tele o lu'itauina le auai uma ma gaioiga a le Border Patrol i le fatu o le 100-maila sone. E pei o le tele o tagata i Arivaca, ua maʻi o ia i le siaki, lea sa i ai iina mo le fitu tausaga. Sa fiu o ia ma ona tuaoi i le taofiga tatau i le va o lo latou tamai taulaga ma le fomai nifo po o le faleoloa tusi lata ane. Ua fiu i latou i le vaavaaia e sui o le Homeland Security a latou fanau a o agai atu i le aoga. O lea na latou amata ai faatulaga.
I le fa’ai’uga o le 2013, na latou talosagaina ai le feterale e aveese le nofoaga e siaki ai. Sa, sa latou tusia i se tagi, o se mea mataga o le militeri tuaoi; sa i ai, na latou faaopoopo mai ai, se aafiaga leaga tau tamaoaiga i tagata nofomau ma solia ai aia tatau faavae a tagata. I le amataga o le 2014, o vaega laiti mai Tagata Fesoasoani i Tagata i le Sone tuaoi - le igoa o la latou faalapotopotoga - na amata. mataituina le siaki i ni nai aso o le vaiaso.
O le auala lenei o Arivaca Border Patrol pa, o se tasi o le itiiti ifo 71 i le itu i sautesisifo, o lo'o galue o se sone fa'amalosia fa'amaoni mai le tuaoi. I totonuPatrolese tuaoi, o "se faʻaopoopoga faʻaopoopo i la matou puipuiga i le Depth fuafuaga." O lenei siaki faapitoa e le manaia tele - na o se taavale toso feaveaʻi ma se tapoleni faʻapipiʻi mo paolo, ae o loʻo agavaa pea, e tusa ai ma se tasi o faʻamatalaga a le Patrol. polosiua, o se "mea faigaluega faʻamalosi malosi mo le puipuia o tuaoi o le malo mai faʻamataʻu uma i lo tatou atunuu."
O sui o lo'o ta'ita'ia e taofi ta'avale uma i luga o le auala, fai se siaki vave o totonu, ma fesili i le aveta'avale ma le pasese o latou sitiseni. E iai fo'i ta'ifau o lo'o avanoa e sogisogi i ta'avale ta'itasi mo vaega o vaila'au po'o mea pāpā. "O lo matou faʻamalosia faʻamalosi i luga o nei auala faʻapitoa e faʻaitiitia ai le malosi o tagata solitulafono ma tagata faatupu faalavelave e faigofie ona malaga ese mai le tuaoi," o le faʻamatalaga lea a le polosiua.
O le mata'ituina o le Homeland Security i le itu i Saute Sisifo, o le mea moni, e matua tele lava e oo lava nabbed le pese pese o Willy Nelson i Texas mo le umia o mariuana. Etaofia 96 tausaga le matua sa avea muamua ma kovana Arisona o Raul Castro ma faatūina o ia i le 100-tikeri o le vevela mo le sili atu ma le 30 minute ona sa iloa e se taifau le radiation mai lana pacemaker. I le tolu tausaga talu ai i le vaega o Tucson, o le Patrol ua sili atu i le 6,000 puʻeina ma ave faamalosi le 135,000 pauna o nakoti i nofoaga e siaki ai.
Ae ua le toe na o se mataupu i uta i le tuaoi o Mekisiko. O se sui leoleo tuaoi faamalosia O le senatoa sinia o Vermont Patrick Leahy mai lana taavale i se siaki 125 maila i saute o le tuaoi o le Setete o Niu Ioka. O le ACLU o Vermont faʻailoa se fuafuaga fa'ata'ita'i mo le CBP e fa'agaoioia nofoaga e siaki ai e taofi ai femalagaiga i saute i luga o auala tetele uma e lima e ui atu i lena setete tuaoi o Niu Egelani.
I aoauli o Aso Sa i Sodus, Niu Ioka, e tusa ma le 30 maila i sasaʻe o Rochester, o taʻavale Border Patrol e lanu meamata e mafai i nisi taimi maua paka i luma ole fale tamea lea e fa'aogaina e le aufaifa'ato'aga (to'atele e le'i fa'amaumauga). I Erie, Pennsylvania, sui faatalitali i le Greyhound bus terminal poʻo le Amtrak station e fesiligia ai tagata e taunuu i le taulaga. O nofoaga uma ia na le iloa uma ai le Patrol Border a o leʻi oʻo i le 2005. I Detroit, naʻo le i ai i se fale faatali pasi i le fa i le taeao e alu i le galuega poʻo fagota i le Vaitafe o Detroit ua avea nei ma "mafuaaga masalo" mo se sooupu e fesiligia oe.
Pe atonu o le lanu o lou pa'u. Pu'eina faamaumauga mai nofoaga e lua o pasi ma nofoaga o nofoaafi i Rochester, Niu Ioka, o loo faaalia ai mai le 2,776 leoleo na pueina faapagota na faia i le va o le 2005 ma le 2009, 71.2% e “medium” foliga (e foliga mai o le Latino po o le Arapi talaaga) ma le 12.9% “uliuli.” E na'o le 0.9% o i latou na pu'eina e "lelei" foliga.
I tua i Arivaca, na taʻu atu e le sui o loʻo i ai mata tioata taʻavale ia Cynthia e tatau ona alu ese mai lana taʻavale. E pei lava o le Senator Leahy, na ia tali mai na te le "malamalama pe aisea."
“E te le tau malamalama,” o lana tala lea. “E mo lo’u saogalemu. Ma oe. E te malamalama i lena mea?”
Ona maua ai lea o lona leo ita. E manino lava e le fiafia o ia e luitauina lana pule. “E leai so matou taimi mo lenei mea. E iai a matou tagata solitulafono iinei, e saʻo? Afai e iai sau tulaga faʻapolokiki pe faʻalagona iinei" - na te faia se gaioiga faʻamalosi i lona lima - "Ou te le fia faʻalogo i ai. Ou te fia vaai i lou ID.” E tu o ia. “Ia!”
O le adrenaline o loʻo manino lava le pamu ma o le a oʻo atu i luga o tapulaʻa o mea e mafai e se sui ona fai, e oʻo lava i malosiaga faʻaopoopo faʻavae. Na ia tuu atu lona lima i le faamalama matala ma i totonu o le taavale ma tatala. Faatasi ai ma se tui, na ia tosoina le faitotoa matala mai totonu. Ina ua alu ese Cynthia mai le taavale, sa ia fesili mai, ma leotele lona leo, “O le a sou manatu o le a le mea o loo tatou sailia iinei?”
“Ou te le iloa,” o le tali lea a Cynthia.
“O iina o le a ou a’oa’oina ai oe i sina mea itiiti. Ua lelei?”
“Ua lelei,” o lana tala lea.
“O le mea e tupu i lenei nofoaga e siaki ai, tatou te maua faanana tagata mai fafo, ave faananā o fualaau faasaina, faomea tamaiti, fasioti tagata, ma isi mea uma. Ua lelei? E talafeagai lena mea?”
O lenei nuu i tua o Arisona, na ia finau mai a o latou tutu i lalo o se lagi lanumoana e leai ni ao, ua tumu i tagata faomea, tagata solitulafono, ma tagata faatau fualaau faasaina. "E iai a matou methamphetamine o loʻo faia ma gaosia," o le tala lea a le sooupu. "E te manatu o le methamphetamine o se mea lelei?"
“O le tagata lava ia, e leai,” o lana tala lea.
“Ia te a’u lava ia, ou te le manatu fo’i faapena. Ou te manatu o loʻo latou faʻaleagaina lo tatou lalolagi, a ea? O lea la, pe a matou fai atu ia te oe e fai se mea faigofie, pei o le tatalaina o se mea, fai! O se faʻamafanafanaga mo i matou e le o se mea matautia poʻo se isi mea." I le taimi nei, o loʻo faia e le sooupu le mataupu atoa mo le toe faʻafoʻiina e le Homeland Security le Bill of Rights: o le lalolagi o se nofoaga mataʻutia, matautia tele mo i matou e leai se lima saoloto e suʻe ai soʻo se mea matou te mananaʻo ai i soʻo se taimi matou te mananaʻo ai - ma o lau galuega. ia malamalama i lena mea moni Amerika i le luasefulu-tasi-seneturi fou. Na ia faaiʻu i se toe eli ia te ia mo lana teteʻe muamua: "O loʻo e faʻaumatia au aia tatau, aua o le mea e tupu, o le a aveesea e tagata solitulafono au aia tatau, lelei? E le o tatou. Ua matou i ai iinei e puipuia oe.”
E tusa ai ma le ACLU's Lyall, o le mea moni e faapea o le faʻaleagaina o le Tiute ma le Puipuiga o Tuaoi i totonu o lena Sone e leai se Faʻavae e "matua le lipotia" ma "sili atu ona taatele nai lo se tasi na mafai ona faʻamauina." E toatele tagata, e tusa ai ma ia, ua na o le fefefe lava e o mai i luma; o isi e le iloa a latou aia tatau.
I le mataupu a Shena Gutierrez, na ia toe foʻi atu i le Nogales "taulaga ulufale" ma isi tagata faʻamalosi e toʻalua e fai se faʻasea e uiga i le faʻalavelave faʻalavelave. Ina ua ia musu e tuua le fanua feterale (lea ua ia i ai nei foliga moliaga), na pueina ma taofia e le CBP mo itula. O le taimi lea na latou faia ai le mea na ia faamatalaina o "se suʻesuʻega tino."
"Na ou fai atu ia i latou ou te leʻi tuuina atu loʻu maliega e paʻi atu i ai." Ae ui i lea, sa latou faia o ia e aveese lana mama faaipoipo "mo le saogalemu." I te taimi ne ‵teke atu ei a ia, ne fai atu latou me “ka ‵teke atu latou ki a ia.” Na toe tipi foi lima lima i ona tapulima. O le taimi lea, na kiki ai e se sooupu lona tapuvae mai tua. Na suʻesuʻe maeʻaeʻa o ia e se sui sooupu, mai le ulu e oʻo i tamatamaivae ma totonu o ona itutino, ona "atonu o loʻo ia te ia fualaau faʻasaina poʻo le faʻatau faʻatau poʻo ni pepa."
A o tago tagotago le sooupu ia te ia, sa ia fai mai ia te au, sa amata ona ia toe mafaufau i le mea na oo i ai lona toalua. Afai e mafai ona tupu lenei mea i se tagatanuu o Amerika, sa ia fai mai ia te au, "Vaai faalemafaufau pe o le a le mea e tupu i se tagata e leai ni pepa."
Vaai faalemafaufau pe o le a le mea e mafai ona tupu i soo se tasi i totonu o se malo lea, faʻateleina, soʻo se mea e alu, e aofia ai le Faavae.
Todd Miller, a TomDispatch masani, sa su'esu'e ma tusitusi e uiga i fa'afitauli o le tuaoi o Amerika ma Mekisiko mo le silia ma le 10 tausaga. Ua ia tusi nei i le tuaoi ma mataupu tau femalagaaiga mo Lipoti a le NACLA i Amerika ma lana blog "Taua tuaoi," i isi nofoaga. O lana tusi muamua Faʻamatalaga o le Patrol Nation: Faʻafitauli mai laina pito i luma o le saogalemu o aiga. E mafai ona e mulimuli ia te ia i luga ole twitter @memomiller ma matamata atili i ana galuega ile toddwmiller.wordpress.com.
O lenei tusiga muamua na faʻaalia i luga TomDispatch.com, o se weblog a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faatonu umi taimi i le lolomiina, o le na faavaeina le le Poloketi a le Malo o Amerika, O le tusitala Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu, e pei o se tala, O Aso Mulimuli o Lomiga. O lana tusi lata mai o Le Ala Amerika o Taua: Fa'afefea ona Avea Taua a Bush ma Obama (Haymarket Tusi).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo