I le aoauli o Setema 11th 2001, Ariel Sharon, le Palemia o Isaraelu, o ia lava na aafia i le tele o solitulafono tau taua, na faia se ata televise e faailoa atu ai lona faanoanoa, faamaisega, ma le faamautinoaga o le lagolago a Isaraelu mo le "taua i le mataʻutia". €. Sa valaau Sharon mo se tuufaatasiga e tetee atu i fesootaiga faatupu faalavelave, ma faia ai se eseesega tele i le va o le lalolagi malamalama ma faiga faatupu faalavelave. Na ia faauigaina o le “tagata soifua” ma le “tagata fia inu toto”, ma le “lalolagi saoloto” faasaga i “malosi o le pogisa”, o loo taumafai e faaumatia “saolotoga” ma lo tatou “ala” o le olaga[1].”
O le mea moni o nei faamatalaga e toetoe lava a tutusa ma faamatalaga a Blair e uiga i le pomu i Lonetona i le masina talu ai, ina ua ia fai mai o nei faiga sauā o se faailoga o se "manatu leaga" e taulai i "o tatou ala o le olaga", ae le o le. so'o se malo po'o se faiga fa'avae. O le fai atu o lenei mea, o Blair, e pei o Sharon ma Bush, o loʻo tuʻuina atu se faʻafeagai faʻafeagai i le va o malo ma faʻatauvalea, lelei ma leaga, o tatou ma i latou. E ui atonu e sili atu le faʻamafanafanaga pe a faʻateʻaina tala faʻasolopito ma vaʻavaʻai i gaioiga faʻamalosi i nei faaupuga, afai tatou te faʻatauaina le ola o le tagata ma faʻamaoni i le aloese mai faʻalavelave i le lumanaʻi, e leai se aoga i fafo atu o le tuʻuina atu o se leo faʻagaloina.
O le toatele o tagata atamamai i faiga faatupu faalavelave, e aofia ai le tulaga maualuga o le saogalemu ma le au ofisa atamai o lo tatou lava malo, ua teena nei manatu na toe taʻua e o tatou taʻitaʻi ma se vaega tele o le au tusitala masani. Ina ia faia se tasi o faataitaiga (lea e tele avanoa) o le polofesa o Robert Pape o le Iunivesite o Chicago, i lana tusi fou 'Dying to Win', ua saunia ai se auiliiliga atamai o mafuaaga faasolopito o tagata pomu pule i le ola. Na ia faaiuina e toetoe lava o osofaiga uma o le pule i le ola e tutusa uma se sini faalelalolagi ma fuafuaga: ia faamalosia malo faatemokalasi faaonaponei e aveese vaegaau mai le teritori lea e manatu tagata faatupu faalavelave o lo latou atunuu. E seasea ona avea lotu ma mafuaaga, e ui lava e masani ona faʻaaogaina e faʻalapotopotoga faʻatupu faʻalavelave i le faʻauluina ma isi taumafaiga i le tautuaina o le faʻamoemoe lautele lautele[2].â€
E ui lava i lenei maliliega lofituina o manatu faʻapitoa, i totonu o le faʻavaeina oi latou o loʻo mamanuina faiga faʻavae a le malo tatou te maua ai ni tikeri eseese o le lagolago mo gaioiga faamiliteli. Atonu e le o se mea e ofo ai ona o le mea moni o le au failotu ma sui e masani ona tofia e tautua lo latou malo e tagata o loʻo taliaina le manatu i le auala e fai ai le 'puipuiga'. “Fesili atu i le auvaa po o le a le mea e fai i taimi o misa e foliga mai e le mafai ona toe faaleleia,” o le tala lea a Laurie Calhoun a le Iunivesite o Harvard, “ma e ono faateia ai lau fesili, atonu e oo lava i le valea faatamaitiiti. E manino lava le tali: taua[3].â€
O se tulaga na faaalia talu ai nei e le failautusi o le puipuiga o John Reid, o le, ina ua uma ona faaleaogaina le manatu faapea o gaoioiga faamiliteli i Afghanistan ma Iraq ua faateleina ai le taufaamatau o faiga faatupu faalavelave, na ia faapea mai "le manatu e ala i le sola ese mai le aʻoga taufaaleaga, ona o le a le sau le taufaaleaga e mulimuli ia te oe o se suʻesuʻega lea e iloa e matua le moni e tamaiti uma i le malae taʻalo ma e faʻafitia foi e vaega uma o faʻamaoniga faʻasolopito o loʻo ia i matouâ€. Ose fa'amatalaga e fa'aalia ai le mata'utia o le fa'atauemu, po'o le le mafai ona malamalama i fa'amatalaga fa'asolopito fa'aonaponei. O lo'o fa'amanatu ai fo'i le fa'amatalaga a le New York Times o George W. Bush, i le matauina o le "fa'amatalaga manino ma le manino o le mataupu faavae" na taoina ia [George Bush] i ona tausaga i Andover ma Yale, o lena fa'aaloalo ma tiute e faamalosia oe e tu'i foliga o le tagata taufaaleaga[4].†O le anotusi o lenei faamatalaga, lea e matua manino lava, o le US National Security Policy Review, na liki i masina muamua o le au peresitene o Bush, lea na taʻua ai e faapea â "I tulaga e fetaiai ai le US ma fili e sili atu ona vaivai", ma le iloaina e na o le pau lea o le ituaiga o le a feagai ma le US, "o la tatou luitau o le a le na o le faatoilaloina oi latou, ae ia faatoilaloina i latou i se filifiliga tonu ma vave" fa'atumauina le lagolago a tagata lautele mo gaioiga fa'amiliteli. O le mea lea e mafai ai ona sili atu le aoteleina o le talitonuga e faapea "e na ona e tu'iina foliga o le tagata taufaaleaga pe afai e te mautinoa e "sili atu ona vaivai" nai lo oe[5].
Afai tatou te vaʻavaʻai pe faʻapefea ona faʻamatalaina aloaia e le malo o Peretania faiga faatupu faalavelave ona tatou maua lea o se manatu sili atu i le uiga o Blair ma isi i le faaupuga. E pei ona taʻua e Brian Whitaker i le Guardian "O le tulafono fou a Peretania e tetee atu ai i faiga faatupu faalavelave o loo lisiina ai le 21 faalapotopotoga faatupu faalavelave faavaomalo i igoa" ma e faapea "o le auai i nei mea e le tusa ai ma le tulafono i Peretania" E ono vaega Isalama, fa vaega tetee ia Isaraelu. , e valu vaega eseese ma vaega tetee e tolu. O le lisi e aofia ai Hizbullah, lea e ui ina faaauupegaina, ae ose vaega faaupufai faaletulafono i Lepanona, ma sui filifilia o le palemeneâ€. e ta'ita'iina ai o ia e fa'ai'u e fa'apea, o se fa'amatalaga sili atu ona moni o le uiga o faiga fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'alavelave o le “fa'asauaga e faia e i latou tatou te le taliaina[6].†Po'o le fa'aupuga e le tusitala faasolopito o Frank Furedi: "E avea tagata faatupu faalavelave ma tagata ese e te faia" le fiafia. O le fa'aaogaina o lenei fa'auigaga, e le mafai lava ona fa'atinoina le mata'u e pulega e lagolagoina e Peretania ma e mautinoa e le o Peretania lava ia. O le mafuaʻaga o lenei mea, e pei ona taʻua i le tusi talaaga Critical Studies Critical Methodologies, e faapea: "E ui o lo tatou tulaga maualuga faʻatekonolosi e mafai ai ona tatou fasiotia tagata lautele i soʻo se tulimanu o le kelope, ae o loʻo faʻapea e faia e setete saoloto "le leoleoga" (poʻo , i le gagana i aso nei, fesoasoani alofa
fa'alavelave) ae na'o setete fa'ate'aina e fa'amalosi e lu'iina le pule fa'asaoloto o lo'o fa'apea o lo'o fa'aauau pea ona auai i taua fa'atauva'a[7].â€
I le faʻaopoopoga, o lenei mea e masani lava ona faʻamaonia le faitau aofaʻi o Peretania o loʻo matou fasiotia le toʻatele o tagata i le lagolago pe fai ma sui o nei lava tagata. Afai tatou te avea ma a tatou suʻega faʻataʻitaʻiga o taumafaiga a le malo o Amerika / Peretania e faʻamalosia le faatemokalasi i Afghanistan ma Iraq, e tatau ona tatou faʻaiʻuina e faapea, pe a faʻaalia e le Failautusi o le Fale, Charles Clark, o se aia tatau mo tagata - mafai ona alu e galue i luga o latou faiga felauaiga i le taeao e aunoa ma le faʻafefe, o lenei aia tatau e le faʻaaogaina i Afghani poʻo Iraqi civilians[8].
Sa i ai le tele o le tetee e uiga i le le tatau ai o le faʻaaogaina o le malosi e faasaga i le faitau aofaʻi o tagata lautele na faia i Fallujah, lea na faʻamaonia lelei ai e le 'au faʻatasi soʻo se taʻavale a tagata lautele e avea ma faʻamoemoega o afi saoloto. O le ofisa sili o aia tatau a tagata Malo Aufaatasi, Louise Arbour, na talosagaina se suʻesuʻega i sauaga, e aofia ai le le tutusa o le faʻaaogaina o le malosi ma le tulimataʻiina o tagata lautele, ae o lenei mea ua faʻatauvaʻa pe teena ona o le "O le filifiliga sili ona leaga o le leai o se mea" € ma faapea ona “tuu atu le taulaga i le au fitafita ma avea ma faataitaiga mo isi aai i Iraq”, e pei ona aoteleina i le tulaga o faatonu o le Los Angeles Times[9].
Talu ai ona o le osofaʻiga e maua ai le avanoa i tausiga faʻalesoifua maloloina e lamatia pe le mafai foi mo le tele o tagata lautele o Iraqi o loʻo tumau pea le vaʻaia poʻo ai moni lenei "filifiliga sili ona leaga" mo. Na taʻu atu e se fomaʻi i Fallujah General, Sami al-Jumali, Reuters: "E leai se fomai tipitipi e tasi i Fallujah. E tasi le matou ta'avale a le falema'i na lavea i le afi a le US ma se foma'i na manu'a... E to'atele tagata manunu'a i totonu o latou fale e le mafai ona matou feoa'i,' o le tala lea a al-Jumaili. “O se tamaitiiti e 13-tausaga le matua faatoa oti lava i o'u lima[10].â€
I le taimi atoa o le osofaʻiga, na taofia ai e Marines taʻavale ma isi taavale mai le felauaiga o tagata mamaʻi pe manuʻa i le mea sa i ai i lena taimi, (ma ina ua maeʻa ona faʻaumatia e le Coalition le naʻo isi falemaʻi a le taulaga), ua na o le pau lea o le falemaʻi e mafai ona maua ai le soifua maloloina.
Brian Dominick i The NewStandard lipoti, "E leʻi taumafai le Pentagon e faʻamatalaina ana osofaʻiga faifaipea i tagata fomaʻi ma atinaʻe. Ae ui i lea, o le tele o tusitala o loʻo faʻapipiʻi ma le Marines ua taʻuina atu e faapea o Fallujah General Hospital na faoa faamalosi e taofia ai ofisa o le falemaʻi mai le... “Na faailoa atu i lea taimi ma lea taimi i le au lomitusi e faapea o le US Marines o loo fasiotia le toatele o tagata lautele, lea na faitauina e falemai i le lotoifale ma le falemai.†O nei lipoti e lei faaalia lava e le saʻo ae o le mea moni na lagolagoina e tagata suʻesuʻe tutoatasi[11] .
Marjorie Cohn, polofesa i le Thomas Jefferson School of Law, sui peresitene pule o le National Lawyers Guild ma le sui o le US i le komiti faafoe o le American Association of Jurists ua matauina, o le osofaiga na amata i se gaioiga e solia ai tulafono faava o malo: “Latou [ O 'au a Amerika] na osofa'ia ma nofoia le Falema'i Tele o Fallujah, ma e le'i malilie e fa'ataga foma'i ma ta'avale a le falema'i e o atu i totonu o le vaega tele o le taulaga e fesoasoani i tagata manu'a, i le solia sa'o o Feagaiga i Sineva[12].â€
A tatou vaʻavaʻai i le New York Times, tatou te maua ai le faitio a le au faatonu e faapea o le osofaʻiga i Fallujah "e le o se tusi aoga e faʻatautaia ai se osofaʻiga tetee" ma popole o le faʻaumatiaina o le taulaga atonu o se "manumalo taugata tele". €, ona o le ita o le a faatupulaia i le faitau aofai o tagata Sunni, ae aua lava nei fesiligia le tauamiotonuina po o le tulaga faaletulafono o le osofaiga[13].
O le soifua manuia o le faitau aofaʻi o tagata lautele o Iraki, o le mea e leaga ai, e leʻi avea ma se faʻamuamua maualuga mo le US ma le Malo o Peretania. O le tusi o le Peace & Change, o loʻo matauina e faapea "E leai se tasi ae na o le lua pulega na afaina ai aia tatau a tagata Iraqi: le pulega a Saddam Hussein ma le pulega o faasalaga faavaomalo. A'o fiafia le pulega a George W. Bush i le fa'aaogaina o le gagana o aia tatau a tagata ina ia mafai ai ona suia le gagana muamua e ala i le suiga o le pulega a le militeri ae sa tetee pea i so'o se suiga i le tulafono mulimuli[14].â€
E lagolagoina foi e le tusitala o le BBC's Middle East, Tim Llewellyn, fai mai i le 1994: "O le tautinoga a malo i Sisifo e faapea o meaai ma fualaau faasaina e tafe saoloto i Iraq e le moni. Ua ou vaai i telefoni ma pepa o loʻo faʻaalia manino ai o Peretania ma le malo o Amerika na faʻalavelaveina le tafe atu o vailaʻau taua i Iraq. E le fesiligia lena mea ... [o faʻasalaga] o le a le aveesea e tusa lava pe faʻamalieina e Iraki le Fono a le UN Security Council i luga o lipoti taʻitasi taʻitasi ma o le mea moni o loʻo faʻamalamalama manino e tagata Amerika o le a le aveesea faasalaga i lalo o soʻo se tulaga[15] .â€
Ina ua faamavae le UN Humanitarian Coordinator i Iraq, Denis Halliday, i le 1998, na ia tuuina mai le mafuaaga "o le faiga faavae o faasalaga tau tamaoaiga ua matua gau. Ua tatou i ai i le faagasologa o le faatamaiaina o se sosaiete atoa... Ua faatonuina au e faatino se faiga faavae e faamalieina ai le faauigaga o le fasioti tagata; ose faiga fa'avae ua fa'amamafaina lelei le silia ma le miliona tamaiti ma tagata matutua[16].
Toe fa'apea, o le mea e leaga ai o le mea lea e mamao ma mamao le masani e fa'afeagai ma se "mea sese" e tasi i le itu a malo i Sisifo. E pei ona taʻua e le tusitala faasolopito o Dilip Hiro, "E faʻaalia e le Iunaite Setete le fuʻa o le faatemokalasi i Sasaʻe Tutotonu pe a faʻalauteleina lona tamaoaiga, militeri, poʻo fuafuaga faʻapitoa. O le tala faasolopito o le ono sefulu tausaga talu ai o loʻo faʻaalia ai soʻo se taimi lava e iai feteʻenaʻiga i le va o le faʻalauteleina o le faatemokalasi i totonu o le itulagi ma le faʻalauteleina o mea e fiafia i ai le atunuu o Amerika, e masani lava ona filifili pulega a le US mo le auala mulimuli. E le gata i lea, ina ua maua e le palota saoloto ma sa'o i Sasa'e Tutotonu ni taunuuga e feteenai ma fuafuaga faataatitia a Uosigitone, ua le amanaia ai pe taumafai e taofia le toe tulai mai o ia mea [17].â€
I le tali atu a le aufaasālalau a Peretania i lenei mea, mo le tele o vaega, matou te maua ai se faʻataʻitaʻiga moni pe faafoliga e uiga i faʻamoemoega a Peretania e oʻo atu i vaega faʻateʻia. Mo se faʻataʻitaʻiga, The Times' Gerard Baker o loʻo tusia: "O le matagofie o le saʻolotoga o tagata o loʻo fiafia nei le toʻatele o tagata i le lalolagi, o le ofoofogia o le tele o le tamaoaiga, o le talatuu o le Enlightenment, o mataupu faavae o le faʻapalepale faaleaganuu ma faaupufai ma su'esu'e fua, e sili atu le aitalafu ia Peretania, ma mulimuli ane ai a tatou uo Anglo-Saxon oe na latou manumalo i le seneturi talu ai, nai lo se isi lava atunuu i le lalolagi[18].â€
O se manatu e faavae i luga o le talitonuga o faamoemoega papalagi e mama. O le suʻesuʻeina o faʻamaumauga a le au fai fuafuaga o le faʻalavelave a le militeri e faʻaalia ai le eseesega o faʻamoemoega, peitaʻi. Na fesootai mai le Ofisa o Taua
1937 e faapea "Baghdad [e] avea ma se Setete Arapi ma pule i le lotoifale poʻo le malo i lalo o le puipuiga a Peretania i mea uma vagana ai le igoa. E tusa ai ma lea, e leai se sootaga ma malo mai fafo ... Baghdad e tatau ona pulea i tua o le facade Arab i le mamao e mafai ai[19].'O le vaitaimi o le mavae ai o le Gulf War ua vaʻaia ai e le US le faʻaleleia o nei sitaili ae suia Peretania e pei o. le pule malosi i Sasa'e Tutotonu. O se mea na matauina e le sa avea muamua ma Failautusi o le Setete o Amerika Cordell Hull e pei ona ia faamatalaina, "O le taʻitaʻia i se faiga fou o sootaga faavaomalo i fefaʻatauaiga ma isi mataupu tau tamaoaiga o le a faʻalagolago tele i luga o le Iunaite Setete" e tatau ona tatou tauaveina lenei taʻitaʻiga, ma le matafaioi e o faatasi ma ia, aemaise lava mo mafuaaga o le manuia faaleatunuu mama[20].
Afai tatou te faalogo i mea o loo fai mai ai tagata o Sasaʻe Tutotonu, o lona uiga e matuā ese lava le tala. Latou te iloa o fofo sa i ai i taimi uma ae iloa e toetoe lava leai se mea na faia e faʻatino ai. I luga o le feteenaiga a Arapi-Isaraelu, o pepa maliliega o loʻo faʻamatalaina ai se filemu tonu ua iai. I le tulaga o le maliega a Taba e 99 pasene le maliliega i le va o itu, faatasi ai ma le lagolago a se peresitene o Amerika. Nai lo o laʻasaga pepe i aso nei ma le faʻaauauina o le fausiaina o se puipui o le le tonu e tatau ona tatou faʻaogaina lena pepa faʻamatalaga Hassan Yassin i le Arab News.
E tusa ai ma Iraki, na ia faaauau ai, "o tagata uma sei vagana ai le Iunaite Setete ma se vaega toaitiiti o taitai i Sisifo sa tetee i le taua ma ana mafuaaga le talitonuina mai le amataga. O le taimi nei o le osofaʻiga o loʻo faʻasolosolo atu i fafo ma le pulea ma o le auai o Amerika o loʻo saofagā i le faʻaleagaina o tulaga. Ua manino mai i le toatele o i tatou ua oo i le taimi e tuumuli ese ai fitafita Amerika ma suitulaga i malosiaga e talia ma le le faatagaina [21].â€
O le mea e faalotovaivaia ai e foliga mai ua faaitiitia ma faaitiitia le taua o manatu o le lalolagi atoa a o manatu o tatou taʻitaʻi e fai mo i tatou ma o se faʻalavelave mataʻutia e le tatau ona tatou mafaufau mamafa pe mamao ese mai le fale i le †“Vaai faalemafaufau i se lalolagi ua taatele ai na osofaʻiga mataʻutia.†pei ona taʻua e Dr. Jim McDermott ma Dr. Richard Rapport i le Seattle Post-Intelligencer. E ui lava, latou te manatu e iai isi auala. Nai lo lena, “e mafai ona tatou toe faamautuina la tatou tautinoga i se nuu o malo ma tulafono e pulea ai a latou sootaga. E mafai ona tatou fa'aalia le fa'aaloalo i tagata eseese o le lalolagi, a'o le umiaina o se olaga e itiiti ifo lona taua nai lo o tatou lava olaga[22].â€
Faamatalaga:
1. Setema 11, le aufaasālalau ma le fiva taua - Douglas Kellner, Televise & New Media, Vol.3 Nu. 2, 2002
2. Maliu ina ia Manumalo: O le Fuafuaga Fa'atatau o Faiga Fa'alavelave Fa'a Pule'aga - Robert A. Pape, Random House, 2005
3. Puipuiga o le tagata lava ia, puipuiga ma le mua'i fa'apolopolo - Laurie Calhoun, tusitala o
Politcs: 2004 VOL 24(3)
4. Taua Faaleaganuu ma B-2s – Maureen Dowd, New York Times, Setema 22, 2002
5. Faatalanoaina e VK Ramachandran ia Noam Chomsky – Z Magazine Me 2003 v16/numera 5
6. O le fa'amatalaga o faiga faatupu faalavelave – Brian Whitaker, The Guardian, Aso Gafua Me 7, 2001
7. The Legend of the Bush Gang: Imperialism, War, and Propaganda – Peter McLaren ma Gregory Martin – Cultural Studies Critical Methodologies, Volume 4 Numera 3, 2004
8. Sa’ili e Leoleo le fa’alavelave i tua atu o pomu i Lonetona – Reuters, Wed Jul 13, 2005
9. Ua viia e le US Media le faatafunaina o Fallujah – David Walsh,
http://wsws.org, 17 Novema 2004
10. Fallujah: US Fa'ailoa Taua i Falema'i, Ta'avale Ta'avale - Brian Dominick, The NewStandard, November 10th 2004
11. ibid.
12. Tavita Walsh; http://wsws.org; 17 Novema 04
13. ibid.
14. O Aia Tatau a Tagata o Taua i Iraki: Ta'iala mo Suesuega o le Filemu – Julie Mertus ma Maia Carter Hallward, Filemu & Suiga, Vol. 30, Nu. 1, Ianuari 2005
15. Tim Llewellyn, tusitala o le BBC Middle East na saunoa i se fonotaga a le Fono mo le Faalautelega o le Malamalama Arapi-Peretania, 16th Fepuari 1994
16. Dr. Eric Herring, Iunivesite o Bristol, ‘Iraq; o Mea Moni o Fa'asalaga
ma le Avanoa mo Taua, Oketopa 2002
17. Ta'alo le kata faatemokalasi – Dilip Hiro, Middle East International, nu. 746.
18. Iulai 15, 2005 Aisea e tuuaia ai le au faatupu faalavelave? E foliga mai e mafai ona tatou ioe o le mea sese a Peretania- Gerard Baker, The Times
19. P.W. Aialani, ‘Iraq; A Study in Political Development’, 1937 ta'ua i -
20. Politics of War – Gabriel Kolko, Pantheon Books,1990
21. Toso I luga Faiga Fa'atupu Fa'alavelave e Ona A'a – Hassan Yassin, Arab News, Aso Gafua 18th, Iulai, 2005
22. Jim McDermott, M.D. ma Richard Rapport, M.D. ma le 17 o isi foma'i ma foma'i i le eria, Aso Lua, Ianuari 11, 2005 e le Seattle Post-Intelligencer.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo