Le Masina Puupuu o le Tausaga
Ua sili atu ma le afa o matou ala i le masina o Talafaasolopito o Black. Pe tatau ona iai? Pe aoga? O loʻo i ai se mea e fai mo le faʻatulagaina o se vaitaimi i tausaga taʻitasi pe a faʻamalosia tagata i auala eseese e mafaufau ai i le tala faasolopito Amerika uliuli. Na tuuina mai talu ai nei e loʻu toalua le tali manino i le faitioga masani a se tagata Caucasian curmudgeon i le lotoifale e fiafia e fai mai "e ui [o ia] e le o se faailoga lanu," na te le vaai i tagata papaʻe o valaau mo se White History Month: "i masina uma, ” Ua matauina e Ianeta, “o le masina o talafaasolopito o alii papae.” Ae maise tama papa'e mauoa, sa ou faaopoopo atu.
Ae, e le mafai ona ou luluina se faʻalavelave faʻapitoa i le manatu o le ave o le masina e tasi (le puʻupuʻu o le tausaga) ma tuʻuina atu i le tala faasolopito uliuli. Po o le a lava le faamoemoega lelei i tua ma taunuuga lelei o le Black History Month, o loʻo i ai se itu faʻaletonu: o se uiga e faʻaititia le totonugalemu o le poto masani uliuli, malamalama, ma le faitalia - ma le faʻaauau pea pe a suia le tala faasolopito o le faʻailoga lanu na faʻavaeina lena poto masani - i le aotelega 12 -masina-i-tausaga faamaumauga o le Talafaasolopito o le Iunaite Setete
Afai e tatau pe tatau ona tatou taofia le Masina o Talafaasolopito Uliuli ma tuueseese vasega maualuga ma kolisi i tala faasolopito uliuli, ia tatou faia ma le malosi o le iloa o le talafaasolo- pito uliuli e le o se itu-tala-faa-pa'epa'e-fa'ameaalofa-fa'ameaalofa-fa'amatalaga po o vaefaamatalaga i le tala tele o le atunu'u. poto masani. Aua nei o tatou faia se mea sese: O le talafaasolopito o Amerika o le tala faasolopito uliuli i se tulaga itiiti ma o le tala faasolopito uliuli o loʻo i le fatu ma le agaga o le tala faasolopito atoa o Amerika. O le tala faasolopito o Amerika ua faaipoipo ma matua nofo aitalafu ma ma'ila ona o se tala faasolopito e masani ona pogisa uliuli ma tagata soifua (tusa lava ma se peresitene uliuli o Amerika) tala'aga o le fa'ailoga lanu uliuli.
Pologa tapaa ma le Saolotoga
Ou te le na o le talanoa iinei e uiga i le auala na fausia ai le White House lea ua nofo ai nei Barack Obama e pologa. Toe tepa i tua i le amataga o le atinaʻeina o le tamaoaiga o Peretania colonial Amerika i Matu ma le amataga o Amerika. Na fa'alagolago lava i le togatupe muamua a Amerika i Matu, tapaa, na tupu i lalo i le Chesapeake. O le galuega na aofia i le totoina, tausia, ma le seleseleina o tapaa sa matua vaivai tele ma faigata mo le au paʻepaʻe paʻepaʻe ma faifaatoaga umia saoloto e onosaia e aunoa ma se tetee. Na latou fouvale ona o tulaga pagatia o galuega ma olaga. O totogi ma isi fa'amanuiaga e mana'omia e nei "tagata Peretania fanau fua" ina ia tumau fa'alagolago i fanua tapa'a sa taugata tele mo le au fai tapaa o Virginia ma Maryland - o tua'a o Thomas Jefferson, George Washington, ma James Madison. Sa le'i avanoa tagata Amerika Amerika e faatino le galuega ona o le faigofie ona fasiotia i latou e siama Europa ma le faigofie e mafai ai e i latou na sao ona sosola i lo latou atunuu. E oo atu i le faaiuga o le seneturi lona 17, na maua ai e le au faifaatoʻaga le fofo mulimuli, e pei ona taʻua, i le faafitauli o tagata faigaluega i le tapaa i saute: nofo pologa i meaʻai uliuli tumau, faʻamalosia le teena atoatoa o aia tatau i tagata uli ua tofia uma le galuega ma tupe faavae i le tasi ma i le taimi lava e tasi e o latou tagata e ona tumau.1
Na ola aʻe e pologa uliuli, o le tapaa o se punaoa taua mo le amataga o le malo. O tupe maua mai le tapaa na mafai ai e le malo o Amerika ona totogi Farani mo fesoasoani taua a le militeri na tuuina atu i tagata Amerika i le taimi o le Taua mo Tutoatasi. O le mea e ofo ai, o se tasi o faitioga na lisiina e le tagata pologa Virginia ma le tagata totō tapaa Thomas Jefferson faasaga i le Tupu o Egelani o Siaosi i le aso 4 o Iulai, 1776, o le "tupu sauā" i Lonetona na "faaosofia ai le fouvalega i totonu o tatou" - o se moliaga e le o ufiufiina. Sa uunaia e Egelani le fouvale o pologa.
O le sao a le pologa tapaa uliuli i le American Revolution e sili atu nai lo le tamaoaiga. E pei ona faaalia e le tusitala Amerika o Edmund S. Morgan i lana tusi faapolokalame American Slavery, American Freedom, e leai se feteenaiga moni i le mea moni o Virginia i le 1770 sa i ai i le taimi e tasi (a) o se kolone pologa loka (fale i atoa le 40 pasene o pologa uma i Amerika) ma (b) le fale o le American Revolution e sili ona tautalatala mo le saolotoga ma le tutusa. O le faaipoipoga uiga ese o le nofo pologa ma le saolotoga i Virginia na talafeagai, na faaalia e Morgan, i ni auala se lua. Muamua, o le mea moni e faapea o le tele o le aufaigaluega na faalagolago i ai e le saoloto, manatu e itiiti ifo nai lo le tagata, ma faailogaina i lanu o lona uiga o le alii o Virginia e saoloto e taoto i lona tetee i le Malo o Peretania aemaise lava le faatemokalasi-ma le tutusa-leo. tuutuuga. E pei ona matauina e se tasi o faifeʻau Peretania, o tagata Virginia "e mafai ona latou taʻutino atu le alofa le faatuaoia i le saolotoga ma le faatemokalasi ona o le toʻatele o tagata, oe i isi atunuu atonu o le a avea ma tagata leaga, ona e toetoe lava a faia uma a latou lava pologa Negro ..."
“O iina,” na tusia ai e Morgan. “E sili atu ona saogalemu le talaʻia e tagata maualuluga o le tulaga tutusa i totonu o se sosaiete pologa nai lo le saʻolotoga. E leʻi avea pologa ma ni tagata leaga, auā o le a faamautinoa e ē e ana le avanoa e faia ai. E le'i fa'asino atu ia i latou ia fa'aupuga o le tutusa. Ma talu ai ona o le aufaigaluega a Virginia e aofia ai le tele o pologa, oe na vavaeeseina e le ituaiga ma aveesea mai le faiga faʻapolokiki, o isi tagata faigaluega saoloto ma tagata nofoia e toʻaitiiti tele i le numera e avea ma se faʻamataʻu mataʻutia i le maualuga o alii na faʻamautinoaina i latou. lo latou tutusa.”
Faʻafetai i le nofo pologa, na saoloto ai Jefferson ma Madison e faʻasalalau le tautalaga o le tutusa i se tikeri e le mafai e le au Peretania ma tagata gaosi oloa - na fefefe ia latou tagata faigaluega fua ma faifaʻatoʻaga - o le taimi e le mafai lava.2
Lona lua, o le tautalaga o le saʻolotoga na faʻaalia i le malosi tele i totonu o le Virginia elite elite ona o la latou lava pologa faiga na latou maua ai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻafeagai o le saolotoga. “O le i ai o alii ma tamaitai o e, i le tulafono a itiiti mai, toetoe lava a matua gauai atu i le manao o isi alii na tuuina atu ia i latou o loo pulea i latou se aafiaga vave o le uiga o le i ai i le alofa mutimutivale o se pule sauā. O tagata Virginia,” o le tala lea a Morgan, “atonu sa i ai se talisapaia faapitoa o le saʻolotoga e pele i le malo, ona sa latou vaaia i aso uma le olaga e mafai ona iai pe a aunoa ma lea.” 3
Tupu Cotton
O nisi o tagata talitonu e pei o Jefferson na manatu o le totonugalemu o le nofo pologa i le olaga tau tamaoaiga o le malo fou o Amerika o le a mou atu i le vaivai o le tapaa ma le tapunia o fefaʻatauaʻiga faʻavaomalo i le 1808. O le faʻafeagai na tupu, faʻafetai i Eli Whitney's cotton gin, le au totō. ' manuia i le fa'amalosia o le natura fa'anatura o pologa uliuli, ma le ta'ita'iga a Peretania i le amataga o pisinisi fa'atosina o le mana'oga mo le cotton i saute. O se sami o cotton paʻepaʻe ma pologa uliuli sosolo i le itu i Saute, ma maua ai se punavai autu o le faʻaputuina o tupe faavae ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i totonu o le malo talavou (e le o taʻua ai mea taua mo tagata gaosi ie a Peretania ma le amataga o pisinisi i New England). E pei o le tapaa, o galuega taua o galuega sa matua vevela, faigata, ma vaivai e le mafai ona faia i se tulaga lelei sei vagana ai galuega faʻailoga a pologa. O le Holocaust o le nofo pologa na matua faʻamaonia ai le atinaʻeina o Amerika i Matu i le amataga ma le ogatotonu o le 19 seneturi.
O tagata uli i saute o le a tumau pea ona noatia i le amo a le Tupu Cotton, “totogi le tau ma tauave le avega o le manaoga o le atunuu mo le ie taugofie ma le tele” (Stephen Steinberg) e oo atu lava i le 20 seneturi. O faʻatoʻaga i Saute ma le itu i matu o mea tau pisinisi ma le vasega faʻapolokiki a le atunuʻu na galulue faʻatasi i le "toe faʻafouina o le pologa uliuli" i Saute ina ua maeʻa le Taua a le Malo. E pei ona taʻua e Stephen Steinberg i lana suʻesuʻega faʻasolopito masani The Ethnic Myth, "e ala i le Taua a le Lalolagi na faʻaumatia ai le nofo pologa, o galuega faʻavae o le tamaoaiga na tautuaina e leʻi suia," e manaʻomia ai le fausiaina o "se faiga sui o le faʻamalosia o galuega" faʻamalosia e le Black Codes , tulafono a Jim Crow, ma le fa'aaogaina masani o sauaga e taofia ai le feoai o tagata uli i maketi faigaluega i matu. O le umi lava na maua ai e le aufaipisinisi fou tetele o le itu i matu o tagata faigaluega mai Europa taugofie, o na tagata faigaluega na “le iloa se mafuaaga e osofaʻia ai le sapalai o tagata faigaluega i Saute, aemaise lava pe a faalagolago le manuia tau tamaoaiga [i Matu] i le tele o sapalai cotton taugofie” fa'atasi ai ma lona tau fa'avaivai ona o le fa'aogaina tele o Jim Crow black labor. O le gaosiga o le cotton racist i Saute na faaauau pea ona lagolagoina le faalauteleina o le tamaoaiga o le setete o Amerika ma fesoasoani i le fausiaina o nisi o manaoga o tagata faigaluega i matu na mafua ai le malaga mai o le faitau miliona o tagata Europa i Sasae ma saute-totonu i le Iunaite Setete mai le 1880s e ala i le Taua Muamua a le Lalolagi. .4
Taua
I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na sosola tagata faigaluega uliuli i saute (e masani lava i se tulaga lamatia i le taimi o le taua muamua) i taulaga i matu, fesoasoani i le aufaipisinisi pisinisi e faʻafetaui manaoga o gaosiga i le taimi na vavae ese ai le femalagaaʻi. O le manuia o le US i taua uma e lua sa faalagolago tele i le tele o le faʻaaogaina o tagata uli i saute ma matu, mai le Mississippi cotton fields i Chicago packinghouses, Detroit auto and tank plants, ma Pennsylvania steel mill. O le US, o le militeli o loʻo auai i le faʻaaogaina saʻo tuusaʻo o tagata faigaluega uliuli ma fitafita e manumalo ai i taua e lua na tuʻuina atu ai le manumalo a le Iunaite Setete i Siamani i le 20th seneturi o tauiviga e manumalo ia Egelani e avea ma pule malosi i le lalolagi kapitalista faiga.
O le WWI e le o le taimi muamua lea na saofagā ai tagata faigaluega uliuli i le manumalo a le militeri Amerika, ioe. I le taimi o le Taua a le Lalolagi, o le tele o le 4 miliona pologa uliuli i Saute na faʻaleagaina le Confederacy mai totonu e ala i le taofia o galuega, tuʻua faʻatoʻaga, savali i totonu o tolauapiga a le Feterale. Na malepe le a'oa'iga i fanua i saute ona o le to'atele o le au faifa'ato'aga ma ovasia o le itu i saute na o atu e tau ma lagona e pologa le ono faatoilaloina o le pule o pologa. Na maua e le tagata aʻoga uliuli sili ma le tusitala WEB DuBois le mea na ia taʻua o le "teʻi lautele" lea na tuua ai e le faitau selau afe o pologa a latou faatoaga, ma faʻamutaina ai le malosi o le itu i Saute e tuʻuina atu ana auupega. E lua selau afe tagata uli na auai i le Union Army ma le Neivi ae 38,000 na maliliu i le Taua a le Malo. “A aunoa ma la latou fesoasoani,” na taʻua ai e le tusitala Amerika taʻutaʻua o James McPherson, “semanu e le mafai e le itu i Matu ona manumalo i le taua i le taimi lava na tupu ai, ma atonu e le mafai lava ona manumalo.”5
O le Taua a le Malo ma lona toe Fausiaina - o taimi mataʻutia i le faʻalauteleina o le malosi o le malo - e uiga i tuuga i se tulaga itiiti. O le taua tele a le militeri (600,000 na fasiotia i itu uma e lua i le faitau aofaʻi o le 30 miliona) na tupu aʻe mai se olaga poʻo le oti feteʻenaʻiga i le va o ni faʻataʻitaʻiga se lua o le faʻalauteleina i sisifo, tasi (e le o se faʻailoga tagata faʻailoga) e faʻavae i luga o le malosi o pisinisi, faʻapisinisi totogi- galuega capitalism ma le isi e faavae i luga o se decrepit, leai se faamoemoe le aoga, ma i nisi o auala pre-capitalist ma agrarian faiga o noatia, chattel pologa - o se faiga e faalagolago faavae i luga o le feai ma loloto racist, systematic dehumanization o le faitau miliona o uli.6
Toe fa'atulagaina: O le Pati a Lincoln Avea ma le Pati a Jefferson Davis
I le maeʻa ai o le Taua a le Malo ma le Toe Fausiaina, o tuuga ma manatuaga o le taua na fausia ai le faamaoni a le pati ma amioga palota i le salafa o le atunuu. O le “tolu American party system” o le faaiuga o le 19th seneturi na faafeagai ai Republicans (suli i le Whigs ua maliu) faasaga i Democrats. Mai Lincoln ia Theodore Roosevelt, o le Republicans o le pati a le atunuu o le saolotoga o pisinisi. Faʻavae i luga o se soʻotaga a Northeast ma Midwest ma tagata uli i saute, na manaʻomia ai se malo feterale malosi, se tamaoaiga faʻapolokiki faʻapisinisi, ma (pe a na o sina taimi) mo aia tatau faʻale-malo mo tagata e le o ni papaʻe. O le Democratic Party sa faavae i luga o se tuufaatasiga o le itu i Saute ma Sisifo ma le itu i Matu. Na tu mo aia tatau a le setete, faiga fa'ato'aga fa'ato'aga, ma (pe a na'o fa'alavelave) fa'atonutonuina o pisinisi tetele i le puipuiga o faifa'ato'aga ma tagata faigaluega i matu. O lenei vaeluaga a le pati sa fa'avasega ma fa'ailoga tagata. O le itu i matu o le "Pati a Lincoln" (le Republican Party) na faailoaina i sina tikeri ma le mafuaaga o aia tatau a tagata uliuli ma o le itu i saute o le "pati a Jackson" (le Democratic Party) na faailoaina ma le Confederacy ma le faʻaleagaina o tagata uli. O se tasi o galuega autu a le Democratic Party o le taofia lea o tagata uli i saute e leai se malosi. 7
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo