Ina ua uma le saunoaga a Michael Higgins, le peresitene o Aialani, sa ia maua se patipati tu mai sui o le Palemene Europa. I se saunoaga faaosofia ia Aperila 17 i le fono a sui usufono i Strasbourg, na ia fai mai ai e le tatau i tagata fai faiga faavae a le konetineta ona "le amanaiaina le mea moni e faapea o tagatanuu Europa o loo mafatia i taunuuga o gaioiga ma manatu o faalapotopotoga e pei o lala sooupu, lea, e le pei o palemene, e le mafai ona tali atu. .”
"O le toʻatele o tatou tagatanuu i Europa e manatu i le tali atu i le faʻalavelave i o latou olaga e eseese, o nisi taimi e tuai, e le tutusa ma le faanatinati o le galuega ma le faʻaalia o le le lava o le lotogatasi ma i latou i o latou tulaga tau faʻamataʻu pe moni," Higgins, o se itu tauagavale- Fa'aauau le tusisolo, sociologist, tusitala ma le fa'asalalau o lo'o umia le tele o sauniga fa'ale-aganu'u o lona ulu o le setete. “Latou te lagona o le tulaga lautele o le tala o le tamaoaiga o tausaga talu ai nei ua mafua ona o atugaluga faatekinolosi matutu; mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i faʻatusatusaga e le o maua mai i faʻafitauli moni, faʻamuamua e ala i le iloiloina o le aʻafiaga o ia faiga i luga o maketi faʻatauvaʻa, nai lo le faʻaosoina e le lava le agaalofa ma le faʻalagona i le faʻalavelave o tagatanuu Europa o loʻo avea ma sui o se iuni. , ma o ai foʻi na mafai ona maua ai aʻoaʻoga uma e mafaia e Europa, faiga faapolotiki, agafesootai, tamaoaiga ma le atamai, e uunaʻia e le agaga maumauaʻi o se faatasiga.”
O le vaiaso na teʻa nei, na fai mai ai e Higgins le mea lava e tasi i le Financial Times, lea na ia taʻu atu i le tusitala Dublin, Jamie Smyth o le Iuni a Europa "na lamatia le vevesi lautele ma leiloa le taʻutaʻua lauiloa" seivagana ua suia le ala. Na ia valaau mo "tamaoaiga masani" ma se "toe mafaufau loloto" i le auala e taulimaina ai le faaletonu o le tamaoaiga o loo i ai nei.
O manatu o Higgins na faaosofia ai se faamoega faapolokiki i Aialani. Ina ua aumaia e le sui usufono a Sinn Fein lana saunoaga i le maota maualalo o le palemene (le Dail) i le aso na tulai mai ai le faatalanoaga, na faia ai loa e le fofoga fetalai o le Palemene se faaiuga e le talafeagai.
O faʻamatalaga a Higgins e foliga mai ua sologa lelei i Aialani, ae o loʻo atagia mai ai le faʻatupulaia o lagona i Europa e faʻapea o le faʻaauau pea i luga o le ala o loʻo i ai nei o le faʻaitiitia o tupe ma le le mafai ona faʻafeiloaʻi le faʻafitauli o le leai o se galuega e faʻaalia ai le vevesi o agafesootai.
"O loʻo i ai se lagona o le muaʻi mafaufau i le itulagi" na tusia e le tusitala o le Financial Times Komal Sri-Kumar ia Aperila 30.
"I le vafealoaʻi ma faʻapolokiki, o se tasi o faiga faʻavae e naʻo le austerity, ioe, e le mafai ona gafatia," o le tala lea a le peresetene o le komisi Europa Jose Manuel Barroso talu ai nei. "Matou te leʻi faia mea uma saʻo ... Ua oʻo le faiga faʻavae i ona tapulaʻa aua e tatau ona i ai se laʻititi o lagolago faʻapolokiki ma agafesootai."
Olli Rehn, le E.U. komesina mo mataupu tau tamaoaiga ma tupe, na tuuina mai se faamatalaga i le masina talu ai e valaau atu ai i taitai o le iuni ina ia “faia soo se mea e mafai ona foia ai le faaletonu o le leai o ni galuega.
I le taimi nei, na lipotia mai e le Economist ia Aperila 27 e faapea “ua toʻatele tupulaga talavou ua paie nai lo se isi lava taimi,’ o loo taʻua ai faamaumauga o loo faaalia ai le 26 miliona o le 15 i le 24 tausaga le matutua i atunuu atiaʻe o loo paie ma ua siitia le aofaʻi o talavou e leai ni galuega. 30 pasene i le lima tausaga ua tuanaʻi ma i le lalolagi atoa e 75 miliona tagata talavou o loʻo sailia galuega. “E faalagolago i le auala e te fuaina ai, o le aofaʻi o talavou e leai ni galuega e toetoe lava tutusa ma le aofaʻi o tagata Amerika,” o le tala lea a le mekasini.
“O le iʻuga o se ‘arc o le leai o ni galuega’, mai i Europa i saute e oo atu i Aferika i mātū ma Sasaʻe Tutotonu e oo atu i Asia i Saute, lea e fetaui ai le paʻu o le tamaoaiga o le lalolagi ma le mafuiʻe o talavou a le lalolagi matitiva,” o le tala lea a The Economist. “O le ita o talavou e leai ni galuega ua uma ona oso i luga o auala i Sasaʻe Tutotonu. O solitulafono sauā, e masani lava ona paʻu i le lalolagi mauoa, o loʻo faʻatupulaʻia i Sepania, Italia ma Potukale - o atunuʻu e matua faateʻia ai le leai o ni galuega a le autalavou.
"E faigata ona fiafia pe a 26m tagata Europa e leai ni galuega ma faʻaleagaina le tamaoaiga o le konetineta," o le tusi lea a Tony Barber i le Financial Times i le masina talu ai. “O le taimi muamua lea i augatupulaga, ua fefefe ai le toatele o matua o le a maualalo le tulaga o le olaga o a latou fanau i le lumanai nai lo latou. O lo latou lagona o le leai o se malosi e sili atu ona sili atu ona, i totonu poʻo fafo atu o le malo, o vaega tutotonu-agavale a Europa - o le taimi lava o le leo faʻapolokiki mataʻutia o vasega faʻatulagaina faigaluega - ua le toe foliga mai e mafai ona faʻataunuʻuina a latou misiona faʻasolopito o ni puipuiga o galuega, soifua manuia ma agafesootai. lotogatasi.”
"O la matou galuega o le faʻaauauina lea o faiga faʻavae o le faʻamalosia o tupe ma le tausia lelei o faʻamatalaga lautele," o lana tala lea. Ae, na ia faʻaopoopo mai, sa "matua manaʻomia" le faʻaleleia o le tuputupu aʻe ma le fausiaina o galuega "ina ia vaʻaia e o tatou tagatanuu Europa e le o se mea leaga ae o se mea lelei," o le tala lea a le Palemia fou o Italia Enrico Letta i le vaiaso talu ai.
“Ua leiloa uma le fa’amaoni o faiga fa’apolokiki. Pe tatou te toe maua, tagata uma ma faʻatasi, pe le mafai ona i ai ni mea faigaluega e foia ai faʻafitauli o le atunuʻu."
"E foliga mai e le gata o le paʻu ma tulaga mataʻutia o le leai o se galuega o loʻo faʻatupuina ai le le talitonuina, faʻanoanoa ma le faʻateleina o faiga faʻapolokiki," o le tala lea a le British Daily Independent i le Aso o Me. "O le leai o se galuega ua faʻateleina i Italia ua paʻu i lalo, ma o se faasologa o pule i le ola e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli tau tamaoaiga ua taʻutaʻua i ulutala i masina talu ai nei."
I le taimi nei i le fale, o Aperila US faʻamaumauga faigaluega na sau i le vaiaso talu ai. Mo le tele o vaega itiiti na suia i le masina. O galuega i luma o le atunuu o loo soli vai.
O fuainumera na tuʻuina mai e le Matagaluega o Leipa "o lona uiga ua lava galuega e faʻamautu ai le leai o se galuega, ae le sili atu," o le tala lea a le tagata suʻesuʻe Heidi Shierholz o le Economic Policy Institute. "E ui o lenei lipoti o le a lelei i taimi lelei, i le taimi o le vaivai faifai pea o le tamaoaiga, e fai ma sui o se faʻalavelave faʻafuaseʻi."
"O le tamaoaiga o Amerika o loʻo faʻaauau pea ona faʻaopoopo galuega i le faʻatusatusa i le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi. E leai se mea itiiti, leai se mea e sili atu,' o le tala lea a Binyamin Appelbaum i le New York Times,' ma faʻaopoopo mai ai o le tamaoaiga o le atunuʻu "e le o latalata atili i le toe faʻaleleia o galuega na leiloa i le taimi o le paʻu."
“E ui i le silia i le tolu tausaga o faatupulaia galuega, ae o loo i ai pea le faaletonu o le maketi o tagata faigaluega i le 8.7 miliona o galuega, ma o le leai o se manaoga mo tagata faigaluega o lona uiga o le leai o se galuega e tumau pea le maualuga, e maualalo le auai o tagata faigaluega, ma o le faatupulaia o totogi mo tagata o loo i ai galuega e paie. ” o le tala lea a Shierholz.
O Aperila e leai ni galuega mo tagata Aferika Amerika e 13.2 pasene, toetoe lava a le suia mai le 13.3 pasene ia Mati. Fai mai Steven Pitts o le Iunivesite o Kalefonia Leipa Nofoaga Autu, “Mo le atunuu atoa, o le leai o ni galuega sa 7.5 pasene i le masina o Aperila; na toetoe lava a le suia mai ia Mati ina ua tulaʻi le fuainumera o le leai o ni galuega a le atunuʻu i le 7.6 pasene. I tagata papaʻe, o le leai o se galuega e 6.7 pasene; i Latinos, o le leai o se galuega e 9.0 pasene. Faatusatusa Mati 2013 fuainumera e 6.7 pasene ma 9.2 pasene i le faasologa.”
E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga masani, o le vaega o loʻo sili ona lavea i galuega i luma o tagata Aferika Amerika i le va o le 16 ma le 19 tausaga. Mo i latou o le leai o se galuega ia Aperila e 40.5 pasene, mai le 33.8 pasene ia Mati mo tamaitai Black, o le leai o se galuega na tulai i le 37.6 pasene, mai le 30.9 pasene ia Mati). Mo tamauliuli talavou o le leai o ni galuega e 44.7 pasene mai le 37.1% ia Mati.
E pei ona taʻua e Pitts, "o tupulaga talavou e leai ni galuega e matua fesuisuiaʻi mai lea masina i lea masina." Ae, e manino lava o le tulaga mataʻutia o galuega mo talavou Aferika Amerika e leai se faʻailoga o le faʻaleleia.
E silia ma le 20 pasene o tagata Aferika Amerika e 18-29 tausaga le matutua e leai ni galuega.
Na'o le tulaga na i ai se lagona e faapea o le apili o le Aso o Me a Pope Francis e "tuuina atu le malosi fou i galuega," sa na o Europa e faatatau i ai, mafaufau i le mea lenei mai ia David Leonhardt o le New York Times Me 3: O le US "ua sili atu nai lo le tele o mea. Europa i le pasene o talavou matutua e leai ni galuega. E le gata i Europa. I le 12 tausaga ua tuanaʻi, ua alu ese ai le Iunaite Setete mai le mauaina o se vaega sili ona maualuga o tagata faigaluega e 25 i le 34 tausaga le matutua i totonu o tamaoaiga tetele, ma mauʻoa i le mauaina o se vaega maualalo.
Pe e faigofie lava ona faamuta “le mala o le leai o ni galuega?” i le US economist Paul Krugman fesili ia Mati 30. “Ioe - ae o tagata malolosi e le mananao e talitonu i ai. O nisi o i latou ua i ai se lagona visceral e faapea o mafatiaga e lelei, e tatau ona tatou totogiina se tau mo agasala ua mavae (tusa lava pe o tagata agasala i lena taimi ma tagata mafatia i le taimi nei o ni vaega eseese o tagata). O nisi oi latou e vaʻaia le faʻalavelave o se avanoa e faʻaumatia ai le upega tafaʻilagi saogalemu. Ma e toetoe lava o tagata uma o loʻo i totonu o faiga faʻavae e latou te mauaina faʻamatalaga mai se tamaʻi mauʻoa e le o lagona le tiga tele."
"O le Vasega o le 2013 o le a faʻauʻu i se maketi faigaluega o loʻo matua vaivai lava," o le tala lea a Shierholz. “A’o faia talanoaga i lenei tautotogo e uiga i mea e fai mo nei tagata faigaluega talavou ua ulufale atu i se maketi faigaluega mataʻutia, e taua le matauina e ui lava o tagata faigaluega talavou o se vaega tulaga ese, o latou tulaga maualuga o le leai o ni galuega i le taimi nei e le manaʻomia se fofo tulaga ese. O le mea o le a faʻaitiitia ai le leai o ni galuega a tagata faigaluega talavou e sili ona vave ma lelei o le malosi o le faʻatupulaia o galuega i le aotelega. O le taulaʻi atu i faiga faʻavae o le a faʻatupuina ai le manaʻoga mo oloa ma auaunaga a le US (ma o le mea lea e manaʻomia ai tagata faigaluega o loʻo tuʻuina atu) - faiga faʻavae e pei o le toomaga tau tupe i setete ma le tele o tupe faʻaalu i atinaʻe - o le ki lea e tuʻuina atu ai i tupulaga talavou se avanoa tau aʻo latou ulufale atu. le maketi o tagata faigaluega i le taimi mulimuli ane o le Great Recession. Ole mea lea e mana'omia ai e le au fai faiga fa'avae e fa'amuamua le fa'atupuina o galuega nai lo le fa'aitiitia o tupe pa'u."
“E sili atu i le 20 miliona tagata o loo manaʻomia ni galuega tumau,” o le tusi lea a Robert Borosage o le Campaign for America’s Future Me 3. “O le tolu sefulu fitu pasene o tagata aloaʻia ua leai ni galuega ua silia ma le 27 vaiaso ua leai ni galuega. O totogi o i latou o lo o faigaluega e le o o gatasi ma tau. Ua leai ni fale o aiga. E malepe faaipoipoga i lalo o mafatiaga. Ua paie tama; ua nutimomoia o latou faamoemoega. O loʻo totogi e tagata Amerika se tau leaga mo le valea o Uosigitone.
"O se galuega muamua ma faanatinati e tatau ona toe faʻafoʻi Europa i galuega gafataulimaina ma faʻamalieina ma toe foʻi i le tuputupu aʻe moni," o le tala lea a le tusisolo Irish i le EU Parliament. “E leai se mea e sili atu ona leaga i le sosaiete ma sili atu ona tuia i se tagata nai lo le leai o se galuega, aemaise lava i tupulaga talavou. I le taimi nei e 26 miliona tagata i le Iuni atoa e leai ni galuega, 5.7 miliona tupulaga talavou, ma le 115 miliona i totonu poʻo i le lamatiaga o le mativa ma le faʻaagafesootai. E le mafai ona matou faʻatagaina lenei mea e faʻaauau."
____________________
BlackCommentator.com Editorial Board sui ma Columnist Carl Bloice o se tusitala i San Francisco, o se sui o le National Coordinating Committee o Komiti o Fesootaiga mo Temokalasi ma Socialism ma sa galue muamua mo se iuni soifua maloloina. Bloice o se tasi o fa'atonu a Portside. O isi tusitusiga a Carl Bloice e mafai ona maua ile leftmargin.wordpress.com
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo