O se ata o le slapstick lea e fai mai e tatau Ileai se agasala o tagata Musalimi or Soifua o Muhammad ua ta'ua o le mafuaaga o le vevesi i ofisa o le malo o Amerika i Aikupito ma Libya.
Ae o le le iai o le tagata fai ata tifaga, Sam Bacile, o loʻo tuʻuaia o se 52 tausaga le matua o Isaraelu-Amerika faʻatau fanua, e leʻi faʻamaonia.
I faatalatalanoaga ma le ofisa talafou AP ma le Journal Wall Street, o se tamaloa e taʻua o ia o "Sam Bacile" fai mai na ia aoina pe tusa ma le $ 5m e gaosia ai le ata. Sa faapena foi o ia sii mai faamatalaina Islama o se "kanesa", ma fai mai na ia maua se tupe mai "pe tusa ma le 100 tagata Iutaia foaʻi" e fai ai le vitio.
Ae e le'i faapena foi le mataupu o le faatalanoaga avatu le matua tutusa i le taimi o ana faʻatalanoaga faʻasalalau e lua, e pei ona ia taʻu atu i le AP e 56 ona tausaga.
Fai mai le tamaloa, o le ata tifaga e lua itula le umi na aafia ai le tele o tagata taaalo ma na gaosia i Kalefonia i le 2011. Ae o lipoti fou e le o taʻu mai ai se faʻasalalauga faʻasalalau muamua a le faatonu. po'o so'o se itulau IMDB mo le ata.
O le faatonu o le California Film Commission - o loʻo tuʻuina atu pemita mo ata tifaga e puʻeina i le setete, na taʻu atu i leHuffington Post lea e leai se pemita na tuuina atu i se tasi e igoa ia "Sam Bacile".
'Tagata Toafa'
O le taavale toso mo le ata tifaga - lea e le o maua e tagata lautele - o loʻo faʻaalia ai le Perofeta o Islama o Muhammad o se taufaasese ma se fafine, ma faʻaalia o ia o loʻo faia feusuaʻiga. O le ata atoa e na o le faatasi ona faaali i luma o tagata lautele, i se fale mataaga i Hollywood, o le tala lea a le punavai na faailoaina o ia o "Bacile".
Na ia faʻamatalaina foi na ia faia le ata aua "a maeʻa le 9/11 e tatau ona i ai tagata uma i luma o le faamasino", AP lipotia. "E oo lava ia Iesu, e oo lava ia Muhammad."
Ae o tagata fai ata tifaga na auai i le pueina o lenei ua fai mai na latou faia leai se manatu o le ata e oʻo lava ia Muhamad poʻo Isalama. O le uluaʻi valaau e tuʻuina atu na lipotia mai mo se ata tifaga e taʻua "Toa toafa" saunia e le faatonu o Alan Roberts.
Ma ata tifaga uma na fa'aigoaina moni lava mau fa'alelotu ina ua uma le uluai fana.
"Bacile" i le taimi nei lipotia i le natia, e ui lava o lipoti e faapea o le igoa e na o le ufiufi mo se vaega tele, po o seigoa samoa mo se tasi atonu e le o se Isaraelu po o se Iutaia - ae na ia taʻua sea igoa i fa'atupu vevesi.
O se tasi o tamaitai fai pese na fai mai na faaseseina o ia i le ata tifaga fai mai "Bacile" na taʻu atu ia te ia i luga o le seti lena mea o ia o le Aikupito, ma sa ia tautala i le gagana Arapi i isi tagata sa i ai.
Ua lipotia mai e Reuters e faapea o le ekalesia Coptic Orthodox a Aikupito na tuuina atu se faamatalaga e taʻusalaina ai nisi o Kerisiano Aikupito o loo nonofo i luga o le vaa lea na fai mai na faatupeina "le gaosiga o se ata tifaga e faalumaina ai le Perofeta o Muhammad".
I Aikupito ma Libya, o le ita o tagata lautele i le vitio na sasaa i le Aso Lua, na mafua ai le maliu o le amepasa Amerika i Benghazi, Libya ma le aveeseina o tagata faigaluega a le amepasa i Cairo.
Faasalalau i luga o ala o faasalalauga lautele
Na fa'apefea ona i ai ni fa'alavelave fa'ava-o-malo i se ta'avale ata tifaga e le o manino? Na muamua fa'asalalau i luga o le YouTube e se tagata fa'aoga e ta'ua o le "sam bacile" ia Iulai 2012, ma ua maua le tusa ma le 450,000 matamata i le taimi nei.
O le taavale toso na amata ona sili atu le gauai ia Setema. I le aso 4 o Setema, na faʻapipiʻi ai e le tagata lava lea e tasi se faʻamatalaga ua faʻaigoaina i le gagana Arapi, lea na maua ai le fiasefulu afe o manatu.
Morris Sadek, o se Kerisiano Coptic na fanau i Aikupito ae o loʻo nofo i Amerika, na taʻu atu ia AP na ia faʻalauiloaina le ata i luga o lana upega tafaʻilagi. O ia foi tweeted se sootaga i le taavale toso i Setema 9.
O Sadek, o le ulu o le National American Coptic Assembly, ua lauiloa ona o lona tetee malosi i Islama, ma taʻu atu i le Journal Wall Street e faapea “o le sauā na faia [le ata] i Aikupito o se faamaoniga atili lea o le sauā o lotu ma tagata”.
O Terry Jones, o le faifeau Florida o lona susunuina o Qurans i le 2011 na mafua ai le vevesi i le lalolagi Mosalemi na mafua ai le tele o maliu, na lipotia mai foi. faalauiloaina le ata.
O le gagana Arapi o le taavale toso na maua le mamafa o faasalalauga i Aikupito i le vaiaso talu ai, faʻatasi ma e le tagata fa'asalalau fa'atauva'a fa'asalalau TV Khaled Abdallah, o le na lipotia le ata i le aso 8 o Setema.
O se ata o le faaaliga na lafoina i YouTube i le aso 9 o Setema, lea na maua ai le toetoe lava 400,000 matamata i le taimi nei.
"O le gaioiga i tua atu o lenei ata e foliga mai o Copts Aikupito ogaoga o loʻo manaʻo e faʻaleagaina le malo o Morsi ma faia se faʻaoso," o le tala lea a le tusitala o Max Blumenthal ia Al Jazeera.
"Latou te tetee i le fouvalega ma o loʻo ogatasi ma vaega saʻo Kerisiano o loʻo i ai se apocalyptic, mataupu faʻaleokalatika ma o loʻo faʻaoso e faasagatau atu i tagata Mosalemi-Amerika," o le tala lea a Blumenthal, ma faaopoopo atu, "Na latou tuʻuina tagata Mosalemi i le US i se tulaga lamatia, latou te tuʻuina Copts i Aikupito i totonu. lamatiaga, ma o loʻo latou tuʻuina atu le au failotu a Amerika i se tulaga lamatia."
Ua poloka le kilipa YouTube
O le malo o Aferika i le Aso Lulu na taofia le tumau YouTube i se taumafaiga e faʻavaivaia tagata mai le matamata i le ata. Na poloka foi e YouTube le vitio i Aikupito, fai mai lipoti a le lala sooupu.
I se faʻamatalaga na tuʻuina atu i le Aso Lulu, na fai mai ai le kamupani: "Matou te galulue malosi e fausia se faʻalapotopotoga e mafai e tagata uma ona fiafia ma mafai ai foi e tagata ona faʻaalia manatu eseese.
"E mafai ona avea lenei mea ma luʻitau aua o le mea e lelei i se tasi atunuʻu e mafai ona leaga i se isi nofoaga.
"O lenei vitio - o loʻo avanoa lautele i luga o le upega tafaʻilagi - e manino lava i totonu oa tatou taʻiala ma o le a tumau i luga o YouTube.
"O matou loto o loʻo i ai ma aiga o tagata na fasiotia i le osofaʻiga [Aso Lua] i Libya."
Fai mai tagata matau, ua atili ai ona le fiafia Google e aveese ata vitio. Ina ua maeʻa lona mauaina o le YouTube i le 2006, na tuuaia i le faʻasalaga i le tele o feeseeseaiga maualuga.
"Ua oomiina i latou i itu uma," o le tala lea a Rebecca MacKinnon, o se uso i le New America Foundation. "Ae ona o le uunaiga mai le toatele o tagata ua latou manatu ua sese a latou faaiuga, ua masani ai ona latou sese i le itu o le tausia o mea."
I tausaga talu ai nei, na faʻaogaina ai e Google le tekonolosi e faʻamama ai ata vitio i nisi o atunuʻu e tausisia tulafono faʻalotoifale.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo