O gaioiga talu ai nei a tagata mai le salafa o le lalolagi i le lagolagoina o tagata Palesitina i Kasa e mautinoa lava o le faʻaaliga sili ona vavalalata o le lotogatasi faavaomalo talu mai le International Brigades e faasaga i fascism i le taimi o le Taua a le Sipaniolo. O se tautinoga lototoa?
E moni, atonu ou te le ogatasi ma le mea moni e pei ona tatau ai. Fanau ma ola aʻe i totonu o se tolauapiga a tagata sulufaʻi i Kasa lea na lagona ai e le toʻatele o tagata sulufaʻi e leai se tasi na popole i o latou tulaga pagatia, sa faigofie ona talitonu e leai se mea e mafai ona sola ese mai tulaga vaivai ma le le mautonu a Arapi ma isi atunuu - o a latou gaioiga o le lotogatasi na leai se mea. e sili atu nai lo upu gaogao o le tausalaga. O tulaga mamalu talu ai nei a le au faʻamalosi mai le lalolagi atoa e foliga mai o se gaioiga e le masani ai o le lotogatasi lea, ou te talitonu, o loʻo faʻaalia ai le sao saʻo o le aʻafia o sosaiete lautele o se pati moni i le tauiviga Palesitina faifaipea mo aia tatau a tagata.
I le taimi o le Taua a le Malo o Sepania (1936-39), ina ua faatauasoina e malo eseese o Europa i faiga sauā na faia i Sepania, toetoe lava 40,000 tane ma fafine, o loo fai ma sui o atunuu e 52, na faia le faaiʻuga e tetee atu i faiga fascism. O le malamalama o le lalolagi atoa na taualuga i se gaioiga tuusaʻo, e leʻi tupu muamua na matua faʻalavelaveina pe a mafaufau i le leai o se tekonolosi fesoʻotaʻiga mamana o loʻo maua i lena taimi.
"E maeu le taua o nei upu, a o faitau e se tasi ma le popole, faamaualuga ma le fiafia o faʻamatalaga ma feʻau na oʻo mai mai Cairo, El Arish ma Kasa" O le 2,800 tagata volenitia Amerika na aofia ai se tagata uliuli - Canute Frankson - o le sa avea ma sui o le Abraham Lincoln Brigade. Na ia tusi atu i se uō mai Madrid i le 1937: “Aiseā ua avea ai aʻu, o se Negro na tauivi i nei tausaga mo aiā tatau a oʻu tagata, iinei i Sepania i aso nei? Aua ua le o toe avea i tatou ma se vaega toalaiti tuufua o loo tauivi ma le leai o se faamoemoe faasaga i se sauai tele. Aua … ua tatou aufaatasi ma, ma avea ma se vaega malosi o, se malosiaga tele alualu i luma, o ona tauau o loo i ai le tiutetauave o le faasaoina o tagata mai le faaumatiaga fuafuaina o se vaega toalaiti o tagata leaga… Aua afai tatou te solia faiga fascism iinei tatou te faasaoina. o tatou tagata i Amerika, ma isi vaega o le lalolagi ona o sauāga mataʻutia, faafalepuipuiina atoa, ma le fasiga lea na mafatia ai tagata Iutaia ma o loo mafatia ai i lalo o le pule a Hitila.”
E maeu le taua o nei upu, a o faitau e se tasi ma le popole, faamaualuga ma le fiafia o faamatalaga ma savali na aumai mai Cairo, El Arish ma Kasa. Latou te momoli atu le lagolago a le anoanoai o tagata, oe na faaalia ma le toto ma loimata a latou tautinoga i tagata soifua i Palesitina, ma i soo se mea.
O le Gaza Freedom March, o se tuufaatasiga o le tele o vaega, e aofia ai le 1,362 activists mai le sili atu i le 40 atunuu oe na i ai i se misiona e sopoia i Kasa ma, faatasi ai ma Isaraelu, Palesitina ma faava o malo le filemu activists, e savavali i le taimi e tasi i le Israeli Erez siaki. O lena pito tuaoi, faatasi ai ma nai isi, ua vavae ese atoa Palesitina i Kasa mai le lalolagi i fafo, ma tuua ai le 1.5 miliona tagata i se tulaga taufaafefe o le siepi. Ua tele tausaga o aafia Kasa i le lalolagi sili ona leaga o faalavelave alofa ona o le faaaogaina e tagata Palesitina o latou aia tatau faatemokalasi. O tagata o Kasa na onosaia taua e tasi, ma ua tuua e ola i se tulaga toetoe lava a matelaina.
O fitafita totoa o le filemu o Viva Palestina ua latou faʻatulagaina tulaga fou mo le mamao e naunau ai se tagata faʻatupu le filemu ma le amiotonu e toe faʻaleleia ana upu ma gaioiga. E faitau miliona tagata i le lalolagi atoa na matamata - e ui lava i le le maasiasi a le aufaasālalau autu o le tala faatino - e toetoe lava 500 tagata faʻamalosi ma a latou taʻavale e 200, o loʻo tumu i sapalai faʻafomaʻi manaʻomia mo Kasa ua vagaia, na o ese atu i se tafaoga iloga e talepe ai le siege. E pei lava ona latou latalata atu i Kasa, na faamalosia i latou e le malo o Aikupito e solomuli ona o se tomai faapitoa, ona amata ai lea o se malaga faigata i luga o le toafa ma le sami ma le tele o atunuu. Ma a o latou toe latalata atu i Kasa, i le uafu i Aikupito o El Arish, sa poloka i latou ma tuua ai le toʻatele o tagata manuʻa.
Sa faapena foi ona feagai le Gaza Freedom March ma le taufaafefe, osofaiga ma sauaga.
E le o Palesitina ia, ae o tagata faavaomalo. Mai Meleisia i Aferika i Saute, mai Peretania i le Iunaite Setete, o alii, tamaitai, Kerisiano, Iutaia, Mosalemi, o tagata o aganuu eseese ma tulaga faaupufai na faaalia i latou lava e lotogatasi i lo latou talitonuga i le faamasinoga tonu ma aia tatau a tagata. E ui ina fiafia Palesitina i taimi uma le lotogatasi lautele, faatasi ai ma le tele o tagata faʻamalosi le fefe - o ai e mafai ona faʻagaloina Rachel Corrie? - o se gaioiga tuʻufaʻatasia o lenei tele ma o lenei tulaga o le tautinoga o se faʻaopoopoga fou i se feteʻenaʻiga ua faʻaititia i le aluga o taimi i le faʻalavelave a Palesitina ma se Isaraelu malosi faamiliteli.
O le Gaza Freedom March, Viva Palestina, le Free Gaza Movement, ma isi ua toe faauigaina le lauga masani e faatatau i feteenaiga sili ona lavelave ma faaumiumi o Sasaʻe Tutotonu. O sosaiete lautele e le o se vaega o NGO e faʻatupeina faʻapitoa ma faʻatautaia e malo i Sisifo, ae e aofia ai nuʻu malolosi, faʻamaonia ma sui moni mai le lalolagi atoa; e mafai ona tu'ufa'atasia tagata i tua atu o talitonuga fa'alelotu ma talitonuga, ma fa'atasi fa'atasi konetineta, sami ma toafa e fa'atino o latou talitonuga.
O le malosi o le au faʻamalosi e faʻatoʻilaloina le filemu maasiasi o le aufaasālalau autu o loʻo faʻamamafaina ai foi le taua o isi faʻasalalauga e avea ma meafaigaluega sili ona taua i le ausiaina o le va fealofani. "I le taimi atoa o le Gaza Freedom March i Cairo, o o tatou uso ma tuafafine mai le au a Aferika i Saute na faʻaalia ma le malosi le fesoʻotaʻiga i le va o manuʻa na mafatia ai tagata Aferika i lalo o le pulega sili papaʻe i Pretoria ma le le tutusa o loʻo feagai nei ma Palesitina i lima o le malo o Isaraelu. ,” o le tusi lea a Joshua Brollier, o se coordinator mo Voices For Creative Non-Violence, i le Palestine Chronicle.
O le tele o toa ma tama'ita'i na alia'e mai i le malaga fa'atosina a le 'au fa'agaioiga i Kasa. O Hedy Epstein, o le 85 tausaga le matua o le Holocaust na sao mai ona matua na maliliu uma i Auschwitz, e tatau ona taʻua faapitoa. Na alu o ia i le fia 'ai ina ua taofia o ia, faatasi ai ma le toatele o isi mai le ulufale atu i Kasa. E le'i tutu Epstein i le lotogatasi ma Palesitina e ui lava i le Holocaust, ae ona o le Holocaust. E faapena foi le toatele o le au faatupu faalavelave na maua lo latou lotogatasi mai o latou aafiaga patino ma sa tau mo le faatemokalasi ma le faamasinoga tonu i tua i le aiga.
Masalo ua ou ogatasi ma le mea moni pe a uma. Masalo e le'i i'uvale upu ma gaioiga a le tatou toa Aferika Amerika o Canute Frankson. Atonu o le sailiga mo le faamasinoga tonu e mafai moni lava ona sopoia tuaoi uma faaletino ma le mafaufau. E tasi le mea e mautinoa, e ui lava. E le na o Kasa; o le mea moni, e le'i i ai lava.
Ramzy Baroud (www.ramzybaroud.net) o o se tusitala faasalalau faavaomalo ma le faatonu o PalestineChronicle.com. O lana tusi lata mai o le "O Loʻu Tama o se Saolotoga Faʻatau: Gaza's Untold Story" (Pluto Press, Lonetona), ua maua nei ile Amazon.com.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo