“A e taunuu i se nuu, atonu e foliga masani mea uma i le taimi muamua ae amata ona e matauina mea”, o le tala lea a Kenyan Assumpta Ndumi. “O le taimi o le aoauli ae leai se mea’ai i le afi. E iai tamaiti i totonu o le nuʻu ae leai se talie pe taʻalo. O nisi nei o faailoga o le le lava o taumafa masani.” Mo Assumpta, Save the Children's nutrition adviser for East Africa, o le le lava o taumafa masani o se faʻafitauli e sili atu le ogaoga e pei o le ogaoga o le le paleni, e tusa lava pe seasea maua ai ulutala. "I Kenya i le tausaga talu ai, o le ogaoga o le le paleni o meaai na sosoo ai ma le lamala na lipotia lautele ae e oo lava i le taimi e lei toulu timuga sa i ai se fiaaai natia ma o tamaiti na feoti ona o lea."
E ala i lana galuega, na molimauina ai e Assumpta le tulaga o loo feagai ma tamaiti i Etiopia, Sudan i Saute, Darfur, ma Kenya. “O le tele o aiga e na’o le tasi le aso e ‘ai ai, ae o le tele o taimi o le lelei nai lo le tele o meaai latou te aai ai e matua vaivai ai lava,” o lana tala lea, ma faasino i le faalagolago i meaʻai e pei o le sana ma le manioka e maualalo le aoga o mea taumafa. fa'apea fo'i ma le leai o ni fualaau 'aina fou ma fuala'au 'aina.
Ae ua vaʻaia foʻi e Assumpta le faigofie, taugofie tau faʻalavelave e mafai ona i ai se aafiaga taua tele, suia olaga ma puipuia ai maliu le talafeagai. E tusa ai ma le “A Life Free From Hunger,” o se lipoti fou a le Save the Children, toetoe lava lua i le lima tamaiti i Aferika - 60 miliona le aofaʻi - o loʻo faʻamaʻi faʻamaʻi. O loo finau le lipoti e faapea o le le lava o taumafa o le mafuaaga autu lea o le tasi vaetolu o le maliliu o tamaiti i le lalolagi atoa e ui atonu e le o aliali mai i luga o latou pepa maliu. O ma'i lona lua e pei o le manava manava, niumonia ma le malaria nai lo le fia'ai tumau e masani ona tu'u i lalo e fai ma mafua'aga o le oti.
I le faaopoopo atu i le mafua ai o maliu, o le le lava o meaai tumau o loʻo i ai se aafiaga faʻaleagaina i le atinaʻeina o tamaiti. A aunoa ma le polotini manaʻomia, vitamini ma minerale, tino ma faiʻai o tamaiti e le atinaʻe lelei. I Niger, mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega talu ai nei a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi o loʻo faʻaalia ai le averesi o le lua ma le afa tausaga le matua o le a sili atu i le 8 senitimita le pupuu nai lo se tamaititi e fafagaina lelei, ma o se suʻesuʻega a le UNICEF i le 2011 na maua ai e tasi i le tolu tamaiti. i Zimbabwe e pagatia i le le lava o taumafa masani.
O tamaiti e le lelei le fafagaina e masani ona mafatia i le faʻaitiitia o le IQ, ma afai latou te ola seia oʻo ina matutua e sili atu ona maua i le maʻi fatu, maʻi suka ma le faʻaleagaina o fatu faʻapea foʻi ma le leai o se aoga o tagata o le sosaiete.
E ui i se fa'aitiitiga tele i le lalolagi atoa o tamaiti maliliu, o le aga'i i luma i le fo'ia o le le lava o taumafa masani ua matua tuai lava. E ui o le luasefulu tausaga talu ai na vaaia ai le pa'ū o le numera o tagata maliliu mai le mamapala i le 40% i le lalolagi atoa ma maliu mai le malaria e pa'ū i luga atu o le 30% i Aferika, o le maualuga o le stunting i le konetineta ua pa'ū i le na o le 1% i le vaitaimi lava e tasi. O lo'o fa'atupula'ia nei popolega o le tu'ufa'atasiga o faiga e aofia ai le si'itia o tau o mea'ai, suiga o le tau, ma suiga o tagata e mafai ona toe suia e o'o lava i lenei tupe maua.
I se suʻesuʻega talu ai nei, na faia foi e Save the Children, o le afa o aiga na suʻesuʻeina i Nigeria, Pakisitana, Peru, Initia ma Bangladesh na fai mai na faamalosia i latou e faʻaitiitia meaʻai i le tausaga talu ai. Na maua foi i le palota e tasi mai le ono matua na talosagaina a latou fanau e faamisi le aoga ae galulue e fesoasoani i le totogiina o meaai a aiga. I Nigeria, o le kuata o matua uma na suʻesuʻeina na fai mai a latou fanau i nisi taimi pe masani ona leai ni meaai mo le aso atoa, ma o le 94% na faʻaalia le siʻitia o tau o meaʻai o lo latou popolega sili lea.
E tusa ai ma Assumpta, o le foia o le le lava o taumafa masani e le faigata pe taugata. "Ua ou vaai i le faʻamalosia o le susu ma le faʻamalosia o meaʻai masani ma minerale taua poʻo vitamini e mafai ona i ai se aafiaga vave ma mataʻutia i le soifua maloloina o tamaiti," o lana tala lea. I tua i le 2008, na faailoa mai ai e le tusi talaaga faafomaʻi Lancet se afifi taugofie o 13 faʻalavelave tuusaʻo - e aofia ai le vaitamini A ma le zinc supplements, masima iodized, ma le faʻalauiloaina o amioga maloloina e pei o le susu - na faʻamaonia e i ai se aafiaga i meaʻai ma le soifua maloloina o tagata. fanau ma tina. O loʻo faʻatatauina e sili atu nai lo le $ 10 piliona i le tausaga e faʻatino ai lenei afifi ma fesoasoani e puipuia le 90% o tamaiti sili ona vaivai i le lalolagi mai le fiaaai.
E tusa ai ma se lipoti a le FAO i le 2011, e tolu kuata o tamaiti a Aferika e le lelei le soifua maloloina o loʻo nonofo i faʻatoʻaga laiti ma 43% o galuega faʻatoʻaga o loʻo faʻatinoina e fafine. O le ki i le fa'aleleia atili o mea'ai, o le fa'aleleia lea o fa'ato'aga a le au faifa'ato'aga, faifa'ato'aga ma tagata faigaluega fa'ato'aga, aemaise lava tama'ita'i, e ala i le fa'amautinoaina o le fa'ateleina o le avanoa i mea taua e pei o fanua, mea faigaluega, fa'ato'aga ma fatu, aitalafu, auaunaga tau fa'ato'aga, maketi ma vai. O le tu'ufa'atasia o ta'iala ile soifua maloloina, taumafa ma fa'ato'aga ua fa'aalia e maua ai ni a'afiaga lelei. I Mozambique, mo se faʻataʻitaʻiga, lea o loʻo vaʻaia e le Matagaluega o Faʻatoʻaga le Puipuiga o Meaʻai ma Meaʻai, o se paʻu tele i fua faatatau o le le paleni ua ausia.
Ae e ui lava i ni nai fa'amanuiaga fa'aletonu, e le mafai e fa'ato'aga fa'ato'aga e fa'atatau i mea'ai mea'ai ona fa'atalanoaina mafua'aga autu o le le 'ai e pei o le mativa tumau ma le soifua maloloina o tina. I Rwanda, e ui lava i taumafaiga e faʻalauiloa meaʻai paleni ma le faʻaofiina o faʻatonuga faʻapitoa e tetee atu ai i le mativa e aofia ai le tuʻuina atu o susu a le aʻoga ma galuega faʻatoʻaga umukuka, e tumau pea le maualuga o fua o le le paleni. "O aʻa o le le paleni o meaai e taula i le mativa ma amioga," o le tala lea a le minisita o le soifua maloloina a Rwandan, Agnes Binawahlo, i lenei vaiaso. “Na’o atina’e gafataulimaina e fa’avae i a’oa’oga ma le fa’atupulaia o le tamaoaiga e mafai ona fa’ato’ilaloina.”
Mo Assumpta, o le sa galue e foia le le lelei o meaai mo le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga, o le mea moni e mafai ona faʻaitiitia le le lava o taumafa masani i ni faʻalavelave faigofie e maua ai lona faʻamoemoe, ae faʻateleina ai foi lona le fiafia pe a ia vaʻaia ona aafiaga faʻaleagaina. “Ia Fepuari talu ai, na taunuu atu ai se tina matua i se nofoaga autu o le aapa atu i Wajir, i matu sasaʻe o Kenya ma sii mai se tamaitiiti le mautonu,” o le tala lea a Assumpta. “Sa ou faapea o le teine e tusa ma le lua tausaga le matua ae o le fafine, o lona tinamatua, na fai mai ia te au e lima ona tausaga. O le teine – e matua’i pa’epa’e ma e tale ma faigata ona manava – e le’i ola i le po. I le taeao na matou toe aveina atu ai i latou i le nuu. Sa o mai i fafo le tina ma le tama o le tamaitiiti e faafeiloai i matou. Sa ou vaavaai atu mai le taavale a o savali atu le tinamatua ia i latou ma tauaveina lena tamai fusi e leai se ola o loo afifi i se palanikeke i ona lima.” O tala fa'apenei e masani tele ma fa'ailoa ai le mana'omia vave mo se taumafaiga fa'atasi a le lalolagi e fo'ia ai le le 'ai.
“Ose olaga saoloto mai le fiaaai: Foitia le le lava o meaai a tamaiti” e maua iinei
Stefan Simanowitz o se tusitala, tusitala, pueata ma faasalalau.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo