O le fa'atalitali mo ni nai minute i luga o le fogafale i lalo o le ofisa o le setete i Springfield, Massachusetts, e faigofie ona iloa le eseesega i le va o le 1930s ma le taimi nei e tusa ai ma le mea na naunau le malo tele e fai mo tagata faigaluega. O ata tetele matagofie e laina i le tasi itu o le alalaupapa i luga o lenei fogafale o le fale malo mama atoatoa. Na faia e se tusiata i le taimi o le Pulega o Galuega Alualu i Luma, o atavali o loʻo faʻaalia ai le talafaasolopito o colonial ma post-colonial Western Massachusetts.
O Springfield o le aai na gaosia le taavale muamua i le atunuu. O lo'o iai pea le kamupani a le Smith & Wesson, le kamupani gaosi fana. O iinei foi na faia ai le taaloga o le pasiketipolo. O le uila afi ta'uta'ua a Initia na gaosia iinei seia o'o i le 1953. E latalata ane i ai le Springfield Armory ta'uta'ua, le nofoaga o auupega ma pulufana na filifilia e George Washington i le taimi o le American Revolution. Na faatulagaina e Daniel Shays le au faifaatoaga i le 1787 ma faoa le auupega i se taumafaiga e taofia le malo mai le aveina o latou fanua e toe totogi ai a latou aitalafu. O iinei, i le 1800, na fanau ai le tagata lauiloa faʻamalosi faʻamalosi o John Brown.
E na o poloka le mamao mai le ofisa o le malo i totonu o lenei aai faufale faufale, o fale fa'avaa laupapa e tolu fogafale e tutusa ma fale o lo'o laina i luga o auala o le tele o aai manuia o Niu Egelani. E toatele ua le fiafia ma talanoa i le toilalo o le faaiuga o le 20th ma le amataga o le 21st century post-industrial economy e maua ai galuega mo ona tagata. O lenei aai, e ui i lea, e atagia mai ai le tele o mea taufaaleaga a se malo mauoa, o se aai foi o maota ma o se vaega o se ala atamai lea e oo atu i lalo o le vaega atoa o Western Massachusetts e ui atu i le Vanu o Paionia ma agai atu i Connecticut o le fale o faalapotopotoga e pei o le Iunivesite o Massachusetts i Amherst, Amherst College, Smith College, Hampshire College, ma Mount Holyoke College.
O iinei, e pei o le tele o le tele o New England eria, o se fale gaosi oloa tele na fatuina ai le tamaoaiga e le mafaamatalaina mo se tagata maualuluga, ae na tuua ai le toatele o tagata, aemaise lava o tagata laiti, e leai ni galuega lelei poʻo ni aʻoaʻoga. E oo atu i le taimi na muta ai le malosi o fale gaosi oloa ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e itiiti lava se mea na totoe mo se tupulaga fou o Amerika oe na suitulaga i galu o tagata malaga mai Aialani, Europa i Saute, ma Europa i Sasae oe na gauai atu i le sosaiete i le amataga o le 20th seneturi ma tu'uina atu le galuega na fa'aosoina ai le US e avea ma fa'atamaoaiga tau tamaoaiga.
Nai lo le tele o polokalame toe a'oa'oina o le tamaoaiga, na o'o mai le tele o le tufatufaina atu o 'oa i le tala fa'asolopito o Amerika e ala i le Reagan Revolution o le itu sapalai (faitau voodoo) tamaoaiga. I le tulaga o le upega saogalemu lea na faʻatulafonoina e le tele ma le le maeʻa o suiga o le Roosevelt's New Deal, na oʻo mai ai le tele o galuega faʻamaeʻaina e leai ni faʻamanuiaga ma le tele o le faʻatupulaia o falepuipui o soʻo se malosiaga tau tamaoaiga faʻaonaponei.
Fuainumera e faigofie lava ona malamalama pe a oo i le auala e feagai ai se sosaiete ma ona tagata. O le Pew Center faʻaaloalogia na faʻasalalau faʻamaumauga nei i se suʻesuʻega talu ai nei. O le tasi i le 31 Amerika o loʻo i tua nei i tua, o loʻo nofo vaavaaia, poʻo le palola. O le tasi i le 11 Aferika-Amerika e pa'ū i lenei vaega, ae 1 i le 27 tagata o le Hispanic o loʻo i ai i le tulaga lava e tasi, ae naʻo le 1 mai le 45 papalagi matutua o loʻo i totonu o le falepuipui, palola, poʻo le nofo vaavaaia. O le numera o tane, 1 i le 18, e fa'aititia ai le numera o fafine i lalo o le fa'atonuga (1 i le 89).
E oo lava i le au faipolotiki ua vaai i ai le saolotoga e le masani, e pei o le sa avea muamua ma Peresitene Bill Clinton na fesoasoani e faatelevaveina le tulaga faaletonu o le tamaoaiga o tagata laiti i totonu o le US e ala i tulafono e tetee i le uelefea ma le saoasaoa o apili o faasalaga oti (faitau faafitia) i le atunuu atoa.
Toe foʻi i faʻamaumauga, e le mafai ona faʻafitia pe faʻafefea ona faʻatulagaina e le pule malosi le tulaga mo le inisinia faʻaagafesootai ma faiga faʻaagafesootai. E le o se mea faʻafuaseʻi le faʻatupulaʻia o le aofaʻi o le falepuipui ona o le leiloa o le US lona fale gaosi oloa ma mafua ai se tuuga i lalo mo tagata faigaluega a Amerika. O fuainumera nei o tupe maua mai le 2000 tusiga igoa mo Springfield ma latalata ane i Holyoke, Massachusetts. I Springfield, o tupe maua a le aiga e $30,417, ae $36,285 le tupe maua a le aiga. I Holyoke, o tupe maua a le aiga e $30,441, ae $36,130 le tupe maua a le aiga. A iloilo tupe maua mo tamaitai mai Springfield, e pa'ū i le $26,536. I Holyoke, o se taulaga na sili ona afaina i le leiloa o lona fale gaosi oloa, 26.4 pasene o tagata na pa'ū i lalo ole tulaga mativa e pei ona fuaina e le 2000 tusiga igoa. O na fuainumera e faʻatusatusa i le 2007 faʻatatau o tupe maua mai le taulaga o Brookline, o se taulaga maumea o Boston. O le tupe maua a le aiga o Brookline e $82,496, ae $120,933 le tupe maua a le aiga. E faigofie ona fa'ai'u mai fuainumera fa'apenei o le to'atele o tagata mai Springfield ma Holyoke o le a galulue i galuega e maualalo totogi, pe sili atu ona leaga, e feagai ma le falepuipui. E toaitiiti i Brookline o le a mananaʻo mo meaʻai, fale lelei, le saogalemu o le tamaoaiga, poʻo le popole i le falepuipui.
Ina ia aua neʻi tuʻufaʻatasia Massachusetts (ma le 8.8 pasene le leai o se galuega ia Iulai 2009), o faʻamaumauga o le tamaoaiga o loʻo taʻua iina e faigofie ona faʻatusatusa i faʻamaumauga mai setete e pei o Michigan (15 pasene leai se galuega), Florida (10.7 pasene leai se galuega), Kalefonia (11.9 pasene. leai se galuega), ma le Rhode Island (12.7 pasene le leai o se galuega), e ta'ua ai na o ni nai nofoaga na afaina i le pa'u o le tamaoaiga.
Aʻo faʻatautaia e le pulega a Obama manaʻoga o Wall Street ma Detroit i le taimi lava na ave ai le tofi, e toetoe lava a leai se mea na faia e foia ai le tiga i le tele o tagata faigaluega ma tagata e ona fale i le US na vaʻaia le faʻaitiitia o a latou tupe maua na amata i le taimi o le tausaga. 1970s. O le ata i totonu o le ofisa o le setete i Springfield e faʻamaonia ai le auala e mafai ai ona faʻaogaina le malosi o le malo e faʻa faigaluega ai tagata i taimi faigata o le tamaoaiga. Ae ui i lea, e le pei o le Pa'u Tele o le Tamaoaiga, e leai se fouvalega i le va o tagata faigaluega ma se gaioiga malosi a le iuni e faʻaalia ai popolega faʻatasi o tagata masani. Nai lo le faia o galuega i fale lanu meamata, fausiaina o aʻoga, ma le toe aʻoaʻoina o tagata faigaluega, o le tupe na alu i le mea ua lelei. Ma i le faʻafitia tutusa o le puipuiga o le soifua maloloina o ona tagatanuu, toeitiiti atoa le 50 miliona oi latou i le US e leai ni inisiua soifua maloloina, ae o le pulega o loʻo i ai nei i Uosigitone, DC o loʻo faʻapipiʻi atu i le pisinisi inisiua soifua maloloina malosi e aofia ai fomaʻi, tagata fai inisiua tumaoti, le alamanuia tau vailaau, ma falemai.
E lua tala fe'ese'esea'i o lo'o fa'agaoioi i totonu o sosaiete a Amerika. Muamua o le Protestant Work Ethic lea e taofi ai e mafai e se tagata ona manuia e ala i le galue malosi. O le tala lona lua o le tala a Horatio Alger, poʻo le tala fagogo i le tamaoaiga. O nei tala faʻasolopito e tuʻufaʻatasia e faʻatupu ai le faʻasesega e faapea a lava le galue malosi e mafai e se tasi ona manuia, ma atonu e mauoa. O faʻamaumauga e uiga i mea o loʻo tupu i totonu o le tamaoaiga o le lalolagi atoa e taʻu mai ai se tala ese, ma o le malo o le US e matamuli tele e faʻalavelave.
Howard Lisnoff o se tusitala tutoʻatasi. E mafai ona maua o ia i lana upega tafaʻilagi howielisnoff.com.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo