[Fa'atomuaga a le faaliliu:
O lenei tusiga na muamua lomia i le gagana Sipaniolo i Contrapunto:
http://www.pueblosencamino.org/index.php/asi-si/resistencias-y-luchas-sociales02/455-la-paz-de-los-pueblos-sin-duenos ia Aperila 28, 2013. Na toe lafoina, faatasi ai ma le faatagaga, i se upega tafaʻilagi e taʻua o Desinformemonos, ona toe faʻasalalauina lea i luga o se saite e taʻua o le "Kaos en la Red" (Chaos on the web: http://kaosenlared.net/america-latina /item/55999-en-colombia-la-paz-de-los-pueblos-sin-due%C3%B1os.html).
O faʻamatalaga na mulimuli mai i le tusiga i luga o le upega tafaʻilagi a Kaos, e le toʻalua e le o taʻua / pseudonymous faʻamatalaga, APCritico ma Maria Madrugada, e aofia ai mea e ono manatu i luga ole initaneti trolling na tusia i se isi tala. Ae peita’i, i le tulaga o le taua a le malo i Kolomupia, lea ua mafua ai le fasioti tagata o le au faatupu faalavelave, o tuuaiga o le auai i le osofaiga a le setete, poo le auai i le setete e le au faatupu faalavelave, e sili atu le taufaaleaga. Ua tuuaia e APCritico le faalapotopotoga a le atunuu o loo i ai i le tautua a le pulega, ae fai mai "Maria Madrugada" o ACIN e fautuaina e le CIA.
I se tulaga e mafai ai e le au tau ona feiloai ma faia se talanoaga, lea na tuʻu ai e le au faʻamalosi e pei o Rozental ma Almendra o latou lava igoa i se faʻamatalaga e valaʻau ai le gaioiga a tagata e taofi i se tulaga tutoʻatasi o loʻo feagai ma nei talanoaga, o tuuaiga eleelea o le le taʻua pe faʻamaonia. initaneti trolls e le tatau ona tele se iloiloga. O iinei foi, o Rozental ma Almendra o loʻo tuʻuina mai ai se faʻataʻitaʻiga o le auala e faʻaauau ai le taumafai o talanoaga lelei e ui lava i taumafaiga faifaipea e faʻalavelaveina. O le tali a Rozental i nisi o nei trolls o loʻo mulimuli mai, faʻasalalau ia Me 20, 2013 i luga o Kaos en la Red:
"O le fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u ma le ACIN ua fa'amanino uma o latou tulaga i le FARC, e fa'atatau i le Movimiento Social por la Paz ma isi mataupu o lo'o talanoaina i le tusitusiga. E manino lava o latou tulaga e eseese i auala taua nai lo o tatou lava (Rozental ma Almendra's), e ui lava tatou te ioe i isi auala. Matou te leʻi tusia le tusitusiga ma faʻamoemoe e malilie tagata uma i mea na matou tusia. O nei tuuaiga ma taufaamataʻu na faia ona o lenei tusitusiga e aofia ai le teena o le aia tatau e faʻaalia ai le saʻolotoga ma se taufaamatau i lo tatou faʻamaoni faaletino ma o tatou olaga. E leai se faavae o nei tuuaiga faasaga ia te au. Ia tatou faamutaina lenei le faapalepale. Ua tatou feeseeseai, ae sei fai le finauga. Aua le aveesea i matou i le igoa o le filemu ma le amiotonu lautele. Faamolemole faitau manatu ma finauga ma ia talia foi ou manatu ma finauga.”
O le tali a Rozental, e pei ona masani ai, e sili atu le faapalepale nai lo le mea e tatau ai.
I la matou vaaiga, o nei mea e le taʻua, palaʻai i luga o le initaneti e le o faia se sao i le filemu i Colombia. E tatau ona latou tolotolo ese mai lalo o latou papa, ia maua le lototele e tusi ai i lalo o latou lava igoa e pei o Rozental ma Almendra, ma vaai pe faapefea ona tumau a latou finauga i le malamalama. - Justin Podur ma Mike O'Tuathail]
"I Kolomupia matou te le o iai ni tagata e feoai ona o loʻo i ai taua. O loʻo i ai le taua ina ia mafai ai ona faʻaumatia." O lenei upusii mai ia Hector Mondragon o loʻo fautua mai ai le uiga ma faʻamoemoega o le mataʻutia ma taua i le tautua a le faʻaputuga tupe na tuʻuina atu i Colombia. Matou te malamalama i taua ma le mataʻutia, po o fea lava e o mai ai, e avea ma meafaigaluega e faʻaumatia ai tagata. O le fa'amanuiaina o lenei taua ma le mata'utia o le tupe fa'ava-o-malo i lana sini o le ave o le teritori ma le tamaoaiga, ma le puleaina o tagata faigaluega.
Matou te faʻamoemoe o feutagaiga i le va o le faʻaupuga faʻaauupegaina (FARC mo le taimi nei, ae foliga mai o le ELN) ma le malo Colombian o le a faʻamaeʻa vave ma se maliliega sainia e faʻamautinoa ai se taofi mautu ma tumau i le va o itu. O le paleni o loʻo i ai nei o malosiaga i lenei feutagaiga e tatau ona suʻesuʻeina e tusa ai ma faʻamoemoega faʻavae o tupe faavae ma lona malosi i Colombia i le tasi itu, ma i le malamalama o tauiviga masani ma lauiloa i le isi itu. O lenei mea o le a fesoasoani e tuʻu ai i tatou i le talaʻaga ma fesoasoani i le au taʻutaʻua e aloese mai se mailei o le a fesoasoani i le laumua i lona faʻamoemoe e faʻaauau pea ona faʻaumatia tagata, i le taimi nei i le igoa o le filemu, aʻo faʻaauauina taua ma le mataʻu i isi auala. O lenei tusitusiga o loʻo tuʻuina mai ai nisi o finauga i le agaga o le Minga of Social and Community Resistance (1) ina ua matou taumafai e suia "se atunuʻu e iai tagata e ona ma leai ni tagata i totonu o se atunuʻu e iai tagata ma leai ni tagata" (2).
O le faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga e faʻatulaga ai tuutuuga
O Kolomupia o se “atunuu o oloa” (3) ma le tele o le tamaoaiga faalenatura ma se nofoaga lelei. E tu'uina atu e le atunu'u lenei 'oa i vaega o lo'o fa'afoeina malosiaga fa'apisinisi fa'ava-o-malo. Tala'aga Colombian talu ai nei na fa'amauina e fa'amoemoega fa'atatau o le fa'a-Kapitalisme i fa'alavelave. Fa'amata'u, fa'asalalauga ma faiga fa'apolokiki a le setete ua mamanuina ma fa'atinoina uma ma le fa'amoemoe mo le manuia o fa'alapotopotoga fa'asalalau ma fa'atonuga o tupe faavae. O le faʻatonuga faʻavae faʻavae o lenei poloketi o le "fefaʻatauaʻiga saoloto", faʻatinoina i lalo o le faʻamaopoopoina o se faasologa o "fefaʻatauaʻiga saoloto" (FTAs) ma Fuafuaga Colombia (PC). O lona uiga, e ala i FTA ma le PC, ua avea fa'apotopotoga ma tagata ua puipuia ma aia tatau fa'aletulafono. E ala i le tuʻufaʻatasia o biopolitics ma geostrategies (4), gaioiga faʻatamaoaigaina ma le gaosiga, o mafaufauga faʻaagafesootai, teritori ma faʻalapotopotoga ua tuʻufaʻatasia uma i le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tamaoaiga i tulaga o le faʻaogaina ma le faʻaaogaina, faatasi ai ma tupe mama faaletulafono ma faʻatulafonoina faʻafeiloaʻi i i latou o lo'o umia tupe fa'ava-o-malo.
I le limasefulu tausaga ua tuanaʻi, o fuafuaga faʻaletulafono ma fuafuaga tau atinaʻe a malo faʻasolosolo ua faʻaiʻu i se faʻavae faʻatulafono-faʻalapotopotoga mo le talepeina o aia tatau ma saʻolotoga o tagata ina ia faʻamautinoa ai le aufaipisinisi ma aia faʻapisinisi e saunia ai le eleele mo FTA. O le faatupulaia ma le finau malosi o le tetee ua le amanaiaina, ma ua oo mai le FTA e suitulaga i le Faavae o le 1991, ma avea ma se seti o tulafono a le malo (5) e tuu ai Kolomupia ma ona tagata i lalo o le lima matua o faalapotopotoga o le lalolagi. O lenei fa'ato'ilalo fa'aletulafono e le mafai ona fa'ataunu'uina e aunoa ma le tu'uina atu o le atunu'u atoa i lalo o faiga fa'atupu fa'amalosi (mata'u), fa'atasi ai ma se fa'agasologa o le fa'atuina o maliega (e ala i fa'asalalauga). I le auaunaga o le faaputuputuina, vaomatua, itu o le atunuu, vanu vaitafe, aai, ma slums ua liua e avea ma kolone faigaluega ma tolauapiga i se tulaga tumau o le mataʻu i lalo o le pule a vaega faaauupegaina ma mafias. I lalo o le mafuaaga o se taua i fualaau faasaina ma se taua i luga o faiga faatupu faalavelave, faamaopoopoina mai le Pentagon, o vaega o le Fuafuaga Kolomupia na taʻavale i fafo, tuʻuina atu le setete i le auaunaga o le "fefaʻatauaʻiga saoloto". O le taunuuga: o le faʻalauteleina o le faʻaauupegaina o taua ma le mataʻutia i le atunuʻu atoa, o le faʻateʻaina o le faitau miliona o tagata ma o se tasi o faʻalavelave sili ona ogaoga o tagata soifua i le lalolagi, o le "fetuunaʻi" o le aufaigaluega, ma le tuʻuina atu o le aufaigaluega a le atunuu, tupe teu, ma alagaoa mo le mauaina, taumatematega, ma pisinisi faapisinisi i fafo.
Fa'amata'u ma sauāga fa'amaonia ma fa'atonu pulega fa'apolokiki a le setete i totonu o nu'u fa'apitonu'u ina ia tu'uina atu le lisi fa'aletulafono-fa'alapotopotoga o le "fefa'ataua'iga saoloto". Sa fa'avae fo'i i le tu'ufa'atasiga o pulega fa'alotoifale mo le fa'aputuina. O se ta'iala fa'asalalau fa'apitoa e fa'atulafonoina ai lenei fa'ata'ita'iga o le fa'ato'ilaloina, fa'atupuina o se tala pepelo o se atunu'u fa'atemokalasi e mulimulita'i i le tulafono a'o fa'ate'aina pe fa'ate'aina i latou o lo'o tu'uina mai se isi manatu. O faʻasalalauga e faʻatupuina ai le faamavaega ma se maliega e uiga i le "mea moni" i lenei "Colombia Model" (6), e faʻavae i luga o le manatu "e leai se isi mea". O le taimi lava e faʻatumauina ai le faʻataʻitaʻiga, e mafai e le laumua o le lalolagi ona faʻateʻaina le teteʻe ma isi mea - o tulaga mo feutagaiga ma le osofaʻiga o loʻo i ai.
I lenei tulaga, Alfonso Cano, le Taʻitaʻiʻau fasioti tagata o le FARC, na auina atu se talosaga filemu lea, i lona uiga, o le lisi o mataupu mo feutagaiga o loʻo faagasolo nei i Havana. O le lisi o mataupu e faʻaaogaina le faʻavae atoa o le "fefaʻatauaʻiga saoloto" e aunoa ma le tuʻuina atu o le suiga o lenei faʻataʻitaʻiga faʻatumauina o le tamaoaiga. I le toe tepa i tua, e foliga mai e ui ina faʻatalanoaina e le FARC ma le malo le lisi o mataupu, faʻagaioiga, faʻalapotopotoga ma faʻagasologa o le tetee ma le tetee ma le tauiviga a tagatanuʻu ma taʻutaʻua, na fetuutuunai a latou lisi i le tulaga lava e tasi. O le Minga o le Social and Community Resistance ma le Congress of the Peoples na fanauina le Minga na vaivai. O le uluai Mandate (7) na faʻauʻu i lalo i isi autu na finauina i Havana (8). O nei mea uma o loʻo faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga ua puipuia mai le suʻesuʻeina ina ia mafai ai ona faia feutagaiga.
Looting Colombia: Le finauga mo le pule
O lo'o iai ona pa'aga a le atunu'u, vaega fa'apitoa e tu'ufa'atasia mo le fa'aliliuina atu o tau i fa'apotopotoga fa'asalalau. O nei vaega o loʻo aofia ai le pule malosi a Colombia, o loʻo lagolagoina lo latou puleaina o tamaoaiga faʻalenatura, le aufaigaluega, ma tupe teu a le atunuu. O le setete lea o Colombia, o ona tagata maualuluga e manatu o lo latou soifua manuia o le manuia lea o le malo ma o la latou aia tatau e pule ai e le fesiligia. E le o se vaega monolithic pe tutusa.
O le tauiviga e ausia le maualuga o avanoa ma pulega faʻalapotopotoga mo le manuia o se tasi e faigata, ma i le tulaga Colombian, aemaise lava le sauā ma le sauā. Ina ia pulea le teritori, le malo, ma tagata, e manaʻomia le maualuga o le faʻamalosi, e pei o le faʻavaeina o maliega. O lenei fausaga o le malosiaga, e faavae i luga o avanoa faapitoa, ua fausia ai se feteenaiga tumau i le va o le mea e tatau ma le mea faaletulafono, o le solitulafono o le ola ma le faʻatagaina o solitulafono i le tautuaina o le pule. O le faʻatulagaga ma faʻasalalauga faʻaagafesootai e faʻamalosi ma faʻalauiloa sauaga o se tulaga e faʻamautu ai le faʻatonuga o le malosi. O le talipupuni malosi o lo latou avanoa i tua atu o le lagolago a le malo-malo, lo latou tamaoaiga, mataʻutia, faʻasalalauga, ma faiga faʻavae i lo latou manuia. O le bourgeoisie masani, o loʻo aofia i totonu o le "vasega pule", o aiga faʻapitoa (pei o le peresitene muamua o Andrés Pastrana ma le peresitene o le taimi nei o Juan Manuel Santos, ma isi) e tatau ona tauva ma fegalegaleai ma vasega ma vaega o loʻo tulaʻi mai (pei o le peresitene muamua o Álvaro Uribe Vélez. ) e pulea puna'oa, maketi (fa'aletulafono ma fa'atulafonoina), teritori, ma malosiaga (milita'i ma fa'afitafita).
Mafias ua tuufaatasia i tulaga maualuga ma maualalo. O nei faʻalapotopotoga faʻapitoa e iai le malosi e pulea ai le atunuʻu ma toe faʻaleleia i latou foliga. O nei mea uma o loʻo natia i lauga, tu ma aga masani e faʻaalia ai le amiolelei, faatemokalasi, ma le faʻaaloalo i le tulafono, mamalu, ma felafolafoaiga tatala o manatu ma finauga. O le mea moni o le fa'aaloalo i fa'alapotopotoga o lo'o fa'amauina i faiga o filifiliga ma le fa'ate'aina fa'apea fo'i ma aga fa'aagafesootai o le fa'alaloina. Ina ia tula'i mai i le fa'atonuga, o ituaiga uma o faiga pi'opi'o ma le mata'utia e talia. O le nonofo i le laulau ma i latou o loʻo pulea le malosi i lenei "atunuu-oloa" o tupe faʻa-transnational e fatuina ai se feeseeseaiga i le va o fili e taumafai e fausia se paleni maaleale, le tumau o fesoʻotaʻiga e ono faigofie mo sina taimi. O le faʻaaogaina lea o le pule i Kolomupia: o le feeseeseaiga i luga o le gaoi i le va o nai tagata o loʻo faʻaogaina faʻalapotopotoga mo lo latou lava manuia, ma soʻo se ituaiga o faʻamatalaga ma finauga (filemu, faatemokalasi, atinaʻe, alualu i luma ma isi). Mai le vaaiga a nei vaega, o le laulau o feutagaiga ma le au faatupu faalavelave o se taumafaiga e oo atu i le pule e ala i se maliega filemu ma se feeseeseaiga i le va oi latou o loʻo fuafua e faapea afai latou te faʻatagaina le osofaʻiga i sina avanoa, e mafai ona latou faʻaauau pea ona faʻamalosia a latou taua tumau. fa'avae ma puipuia a latou lava vaega o le vete e faasaga ia i latou o loʻo faʻamalosi i le taofiga poʻo i latou o loʻo faʻamalosi e faʻaumatia atoa le osofaʻiga, o loʻo i ai uma le sini autu e tasi o avanoa mo i latou lava.
Toe fa'atulafonoina ma aiaiga ma vaeluaga
O le Mati mo le Filemu ia Aperila 9, 2013, le aso o tagata na afaina, na valaauina e le malo o Santos ma le bourgeoisie masani, faapea foi ma le au fouvale ma i latou e latalata ia i latou. O le savaliga na faʻaalia ai le gafatia ma le faʻamaopoopoina o malosiaga e lagolagoina ai feutagaiga. O lona manuia na saunia ai le ala mo le faʻapipiʻiina o se laulau o feutanaiga i le va o le malo ma le isi osofaʻiga faʻaauupegaina tele o loʻo galulue i Colombia, le National Liberation Army (ELN) (9). O vaega fascist na taʻitaʻia e Uribe na latou faʻaalia lo latou tetee i le savaliga ma le feutagaiga, lea na latou finau e ofoina atu le faʻasalaga i tagata faomea ma tagata solitulafono, faʻalauiloaina le mataʻutia ma taua. Masalo o le toatele o i latou na savavali mo le filemu o le a le iloa ma i latou na valaau i le isi itu, ae na o le faamutaina o feteenaiga faaauupegaina. E ui lava i tulaga o le le faalauaiteleina ma le faautauta, o talanoaga ua tatala avanoa mo se felafolafoaiga faatapulaaina i autu e masani ona le aofia ai mai le mataupu faaupufai: faatoaga, o le faʻalauteleina o fanua, fanua faʻasao a le aufaifaatoaga, faʻamaoniga mo le auai i faiga faʻapolokiki, aia tatau a tagata afaina i feteenaiga faaauupegaina. , fa'aaloalo i aia tatau ma sa'olotoga o lo'o fa'aauau pea ona fa'aitiitia, ma isi. O nei avanoa e aoga, ae o lo latou lautele e gata.
Afai e mafai e le malo ona pulea le malosi o le itu taumatau ma faʻamautinoa lona lava mautu, aʻo manumalo le osofaʻiga i se faʻaitiitiga o faʻamaoniga ma suiga e faʻafesuiai mo lona faʻaofiina aloaia i totonu o le faʻalapotopotoga malosi o se faʻalapotopotoga faʻapolokiki-palota ma se faavae taua, o le taunuuga. o le a avea ma se tuputupu aʻe o le malosi ma le anotusi o felafolafoaiga faaupufai, i lalo o le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei o le "fefaʻatauaʻiga saoloto". O le a toe faʻatulafonoina e le faʻavaeina ia lava e ala i le faʻaofiina ma le tuʻufaʻatasia o tagata fou, ma o na suiga e le faʻafefe ai, o le a faʻamalosia. O le feutanaiga ua aliali mai i luma o nisi o vaega o le sosaiete o se avanoa e tatau ona faaaoga ina ia aua nei tuulafoaiina. O le filemu ua liua e avea ma faailoga o le palota ma se avanoa e siitia ai tulaga, ae o se folafolaga mamao ma le le mautonu, o le taumafai e sui mea mai totonu. Mo isi, o se taufaamataʻu e le mafai ona onosaia. O feutanaiga e faia i le ogatotonu o se taua lea na faʻaalia ai e le setete, e aunoa ma le faʻaumatia atoa, lona aoga e suʻe ma faʻaumatia taʻitaʻi maualuga o le osofaʻiga. O le faʻaauauina o le mataʻutia ma le taua, o le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o se vaega o le osofaʻiga i vaega solitulafono ma le tuʻufaʻatasia o mafia i le lotoifale ma le atunuʻu ua faʻavaeina ai se aganuʻu faʻalavelave e faʻamalosia ai le faitau aofaʻi e manaʻomia ni taunuuga ma talia ma le faamavae soʻo se maliega e ono mafai. pe afai latou te mamao mai le mea e tatau ai.
O tu'utu'uga aupito maualalo mo se fa'agata tumau, fa'amaonia mai le fa'avae fa'avae e aofia ai, mo se fa'ata'ita'iga, tausia po'o le fa'ateleina o le tala fa'atatau o tupe a 'au fa'aauupegaina a'o le'i tu'ua, toe fa'aolaina le taua ma ni fa'ailoga fou, fa'amautinoa le fiafia o tagata fa'a-transnational ma le puipuia o pulega fa'aletamaoaiga e aofia ai fa'ato'aga. ma taumatematega i fanua, i le tau o le toe tufatufaina atu ma tupe teufaafaigaluega. O fa'agaioiga fa'ale-aganu'u ma ta'uta'ua o lo'o fa'atupu fa'asagatau i le fa'ata'ita'iga tuto'atasi mai le au fa'aauupegaina, ua latou filifili e sui a latou fa'asologa o suiga ina ia mafai ai ona auai i feutanaiga fa'atasi ma faiga fa'apolokiki-palota ma fuafuaga fa'afouina. I lalo o nei tulaga e tatau ona iloa le tulaga lamatia o le suia o le filemu i le toe tufatufaina atu o mea faomea e ala i le taofi. O le tulaga lamatia e mo i latou na afaina i feteenaiga oe na talosagaina a latou aia tatau ma ni auala fuafuaina mo le upumoni, faamasinoga tonu ma le toe faaleleia i totonu o maliega.
E le mafai e le setete poʻo le osofaʻiga faʻaauupegaina ona fausia le filemu e fai ma sui o Kolomupia
O faʻalapotopotoga eseese o loʻo aofia ai le osofaʻiga faʻaauupegaina, na aliaʻe mai i le 50 tausaga talu ai, o se tali i le le faʻamaonia o le setete o Colombia ma le pulega o loʻo tautua ai. O le FARC, na fanau mai o se 'autau a le aufaifaatoaga, na faʻapotopotoina tagata na afaina i le puipuiga o le tagata lava ia ma mo le puipuiga o latou nuʻu mai le osofaʻiga sauā na faia e 'au a le setete i le tautua a tagata e ona fanua ma aia i fafo. O lenei 'autau na mafatia faʻatasi ma tagata ma sa afaina foi i aʻafiaga o faiga faʻavae lautele ma faʻasalalauga faʻapea foʻi ma gaioiga mataʻutia a le au faʻaauupega Colombian ma vaega oti na lagolagoina e le Pentagon, o nei mea uma na tuua ai le mataʻu ma le le faʻasalaina o ni faʻailoga e le mafaagaloina i Colombian. sosaiete. E taua le manatuaina o le faʻaumatiaina o faiga faʻapolokiki e pei o le Patriotic Union (UP), ma le faitau selau o fasiotiga tagata na faia e faasaga i Colombians ma a latou faiga faʻalapotopotoga o tetee ma tetee. O nei fasiotiga tagata o loʻo faʻaalia ai le auala e tali atu ai le pulega ia i latou e filifili e tuua le tauiviga faʻaauupegaina pe tulituliloa tauiviga lauiloa e aunoa ma ni auupega. Ae paga lea, o lenei “Autau a Tagata,” mo le tele o tausaga i le taimi nei, o se tagata ua afaina ma o loo faia faiga sauā. Ua toe tasi le taupulepulega, aemaise lava i teritori e sili ona malosi ai lona auai.
I le tulaga o taua ma lona naunau e faʻafaigaluegaina ma faʻatupe lona ala i le pule, ua tuʻuina atu e le FARC tagata Colombian i le tulafono oa latou auupega, faʻatonuga, pule pule, faʻasalalauga, ma le tele o faiga sauā ma le mataʻu. O a latou fa'ai'uga fa'aupuga e fete'ena'i ma a latou gaioiga, lea e fa'afeagai fo'i ma le tele o talosaga ma fa'aputuga na tu'uina atu e isi mai lalo ifo, mai faiga fa'atasi, mai le manatu o le tuto'atasi o le teritori ma le pulea e le tagata lava ia o lo'o auai i tete'e, suiga ma isi suiga i le tamaoaiga. fa'ata'ita'iga. Ua teena e le FARC le saolotoga o talitonuga ma faiga faaupufai, ma a o feagai ma malosiaga o le setete, latou te tetee foi i faiga masani ma lauiloa. I lalo o taunuuga o se taua faaumiumi ma omiga e afua mai i suiga o tulaga ma le malosi o loʻo faʻamalosia i luga o le faʻamalosi ma le le faapalepale, o mea ia na mafua mai i se taua faʻafefe na aliaʻe mai se faʻamatalaga patino, o le FARC e valaau, tuliloa, faʻaalia le militeli taula'i ma fa'aleagaina i latou ia e tatau ona latou puipuia: nu'u matitiva ma i latou o lo'o auai i tauiviga ta'uta'ua. Nai lo le puipuia o fuafuaga lauiloa o suiga ma tetee, ua latou taumafai e tuʻuina atu i latou i le latou faʻalapotopotoga faʻapolokiki-militeli. I le faia o lea mea, ua avea ai i latou ma isi mea taua i le taua faasaga i tagata, faʻatupuina se isi faʻamatalaga mo fuafuaga e faʻatatau i le faʻamautuina o teritori mo mea faʻapitoa e ala i le mataʻutia ma le taofiofia, mo le tuʻuina atu o tagata ma o latou teritori i le tautua a le laumua. O lea e ausia ai e le laumua se sini autu: e faia ai le taua, e aofia ai soʻo se tasi, ona faʻailogaina ai lea o se meafaigaluega mo le faʻaumatiaina o teteega taʻutaʻua ma le pipili o le tutoʻatasi ma le suiga o le nuʻu ma le lauiloa fouvale, lea, i le isi itu, faʻalavelaveina e le afi afi. o le osofaiga faaauupegaina ma le pulega. O le mea lea, o nuʻu o loʻo tetee na latou valaʻau mo le FARC e ave a latou taua i se isi mea, ma faʻamalosia e faapea o le osofaʻiga ua leiloa le faʻamaoni o se failauga mo tauiviga lauiloa i Colombia.
Ua latou faoa a matou mea i taua; e le tatau ona latou faoa lo tatou filemu.
O le mea e tatau ona faʻatalanoaina o aiaiga mo se faʻamautu ma tumau tumau, faʻamutaina le taua i lo latou va ma tagata. O maliega e tatau ona faʻamautinoa e toe faʻaleleia e tagata a latou mea, latou te le faʻaumatia avanoa tutoʻatasi mo tauiviga nai lo le mea ua uma ona faʻatapulaʻaina e ala i le mataʻu ma taua ma mea e mafai ona faʻatapulaʻaina e le "filemu" a le pulega. O le fofo i feteʻenaʻiga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki na mafua ai le taua e sili atu i le gafatia ma le faʻamaoni oi latou o loʻo nonofo i laulau o fefaʻatauaʻiga faʻapea foʻi ma le lautele oa latou maliliega. E le o le setete poʻo le osofaʻiga e iai le faʻatulafonoina e fai ma sui ma faʻatalanoa le filemu i le igoa o Colombians uma. Kolomupia, o lona suiga, o ona tagata ma lo latou filemu e le o faʻatatau i feutagaiga i le va o le setete ma le osofaʻiga. E le mafai ma e le tatau ona feutagai le atunuu i nei laulau pe afai e tapunia le auai i isi vaega o lona sosaiete. O i tatou o le a le aofia ai o le a noatia i le taimi nei ma le faʻavavau i manaʻoga a le au faʻaauupegaina faʻaauupegaina ma o latou fiafiaga faʻapea foʻi ma tulaga faʻavae ua tuʻuina atu e le faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga e ala i na feutagaiga. O le Coffee Growers' Strike talu ai nei na faʻaalia ai lenei mea aʻo salalau atu i le atunuʻu, faʻamaonia le faʻalavelave o le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga ma le setete ma lo latou le aoga i le faʻatalanoaina faʻapea foʻi ma se auala mo le teteʻe tutoʻatasi ma suiga mai i aʻa: o le filemu o le saolotoga. o le laueleele ma ona tagata.
O maliega faʻagata, pe a maeʻa faʻamaonia, e tatau ona faʻaaloalo ma faʻatupuina tulaga maualalo e faʻalauiloa ai le aofia, tutoʻatasi, auai ma le mamao o faiga o le fausiaina mo se isi Kolomupia, toe foʻi mai, i le ala na muai fuafuaina e le Minga o le Social and Community Resistance, le Congress of the People, ma le tele o isi tauiviga lautele ma lauiloa. I totonu o se faiga e manaʻomia tele o le faʻatupuina ma le fausiaina faʻatasi o se isi atunuʻu, o le Setete-i lalo o ia suiga ma le osofaʻiga, o se faiga faʻapolokiki, o loʻo i ai lo latou nofoaga saʻo i totonu o Colombia. Ae o le faafoliga o Colombia e mafai ona ofi i totonu o le malo o feutagaiga a le Setete-Insurgency, i lalo o tulaga oi ai nei, po o le taumafai e fetaui ma le suiga o mataupu a le atunuu o tagata ma gaoioiga lautele ma lauiloa i totonu o le Laulau o Fefaatauaiga, o le a le gata ina faigata ma taofia. o feutanaiga faifaipea ae o nei faiga o le a faʻamalosia e le malosi i le faʻatulafonoina o le pulega o loʻo i ai nei ma le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga, faʻatupuina o faʻamoemoega sese ma le le fiafia, ma le le naunau e fesoasoani e faʻamalosia le faiga o le mafia o loʻo i ai nei ma faʻavae faʻamataʻu faʻavae o pulega faʻapolokiki-itumalo, vaeluaina. le atunuu i le faomea a o tuufaatasia bourgeoisies fou ma lauga suiga fou, i le tamaoaiga extractivist. O le vaega fascist o le a faʻaaogaina uma nei faʻalavelave, fenumiai ma faʻatuai e toe faʻapotopotoina ma galue e pei ona i ai, e ala i le mataʻu ma le oti e faʻaumatia soʻo se faʻamoemoe mo se feutagaiga manuia ma le amataga o se faiga filemu mai lalo.
Le manaoga e le mafai ona ausia
O le filemu e manaʻomia ai le ita ma le faʻaleagaina o Kolomupia e toe maua mai i le setete muamua ae mai le osofaʻiga le manaʻoga e faʻaaloalo ia latou tagata afaina. O lenei uiga o le lotomaualalo, agalelei ma le maoae, e oo mai i le taimi nei, e foliga mai e le fetaui i le lisi o mataupu o nei feutagaiga. E i ai se aso, e tatau ona latou malamalama ma tauaveina le matafaioi mo a latou solitulafono ma taunuuga o a latou amioga. Ae i lalo o le faavae o se faatulagaga faaagafesootai e faapeteriaka, manatu faapito ma faasausili, e le mafai ona tatou le amanaiaina le vaai i le mea e tatau ona suia: o le faatulagaga faaagafesootai lava e tasi lea na taitai atu ai i latou e faoa faamalosi, faapologaina, ma aveesea mea uma ua tuufaatasia ma umia masani mo le manuia o fa'aputuga, e o'o atu ma aofia ai le ola lava ia. E i ai se aso, e tatau ona latou saunia e faatoese atu ma le faamaoni ia Kolomupia ma fai atu ia latou aofia i le fausiaina o se isi atunuu.
E tatau foi ona latou galulue mamafa i le mea moni, faamasinoga tonu ma taui atoatoa i tagata uma ua afaina, ia Le Toe Toe (!) toe foi i pepelo e aunoa ma se taunuuga. O se tulaga faavae lea mo le filemu ma se taunuuga mautu o tauiviga suiga. I le avea ai ma faiga masani ma lauiloa o loo tauivi faasaga i "se atunuu e ona e aunoa ma ni tagata" ma mo se "atunuu o tagata e aunoa ma ni tagata e ona," matou te lagolagoina atoatoa se taofi mautu ma tumau i le va o le setete ma le fouvalega, aua matou te iloa e taua tele, la'asaga muamua i le filemu o tagata, o se ausiga tu'ufa'atasi e sau mai lalo ae le o le fa'aogaina o tupe faavae.
Matou te valaau atu ia “latou na tuu i tatou i le va o le toalua machismos, o i laua uma e fulitua i […] Tina o le Lalolagi – [a o le tasi] machismo e alalaga ma faia ni taua, sauāga, saua ma faafaigaluega mo lo latou oti o tatou atalii ma afafine o le lotogatasi, [le] isi machismo e tausalaina i tatou e fai. Tootuli i luma o le pule a le malosi, e faʻaaoga ai mafaufauga faʻapitoa ma faʻamalosia e manaʻoga pule ma le manatu faapito-" (10), e faʻalogo i o tatou tagata, o tatou nuʻu ma lo tatou Tina o le Lalolagi ina ia o le isi upu ua faʻalogo e sau mai le ata ma avea ma le ala tatou te manaomia mo mea tatou te filifili e avea ma o tatou filemu. O le isi foi, matou te finau atu matou te lagolagoina le faagasologa e agai atu ai i se feutagaiga taofi, ma matou te faamoemoe o le a vave ona sainia feagaiga, ina ia mafai ai e sea laasaga ona tatou latalata atili atu i le saolotoga tatou te manaomia e savali ai i le upu ma faatino e tusa ai. ma Mother Earth, e aunoa ma ni peteriaka, transnational corporations, illuminated elites ma vanguards, extractivists, mafaufau ma teritori monocultures ma le tele o mataupu o le oti i le auaunaga o le matapeʻapeʻa. Matou te manaʻomia le taofi afi e taʻitaʻia ai le filemu mo tagata uma.
O le faavae autu o lenei tusitusiga o loʻo aoina ai sao ma tulaga o sui o nuʻu nuʻu o Cauca, faʻalapotopotoga o fesoʻotaʻiga faʻale-aganuʻu mai itulagi eseese i Kolomupia, ma nisi o sui o faiga faʻavae ma taʻutaʻua. O le au tusitala e faapitoa lava le fia amanaia o sao o nisi o sui o le Tejido de Comunicación y Relaciones Externas para la Verdad y la Vida o le ACIN (Association of Indigenous Councils of Northern Cauca). O le matafaioi mo le anotusi mulimuli o lenei tusitusiga e na'o le pau lea o le matafaioi a tusitala.
Tusia e Emmanuel Rozental ma Vilma Almendra mo Revista Contrapunto, Centro de Formación Popular del Oeste de Montevideo, Montevideo, 2013.
O Emmanuel Rozental o se tagata faʻamalosi, tusitala, ma faʻafitafita o tagatanuu ma taʻutaʻua. O ia o le uluai faamaopoopo ma le sui faavae o le Tejido de Comunicación y Relaciones Externas para la Verdad y la Vida.
O Vilma Almendra ose tagata fai feso'ota'iga ma tusitala. O ia o se sui o le Nasa-Misak nuu o Northern Cauca, Colombia, ma o se sui faavae o le Tejido de Comunicación y Relaciones Externas para la Verdad y la Vida o le ACIN.
mau faasino:
(1) Fa'afeagai le lisi o mataupu e 5 vaega o le Minga modificada ver. Vieira, Constanza. E 5 togi o le lisi o mataupu a Álvaro Uribe o lo'o mulimuli mai. 2008-10-26. http://www.ips.org/blog/cvieira/?p=206 . Consultado 2013-04-10
(2)Diálogo con el ELN más pronto que trade. El Espectador 2013-04-10. http://www.elespectador.com/noticias/paz/articulo-415022-dialogo-el-eln-mas-pronto-tarde . Consultado 2013-04-10
(3)Francisco Santos, tal como Uribe, pide no marchar el 9 de abril. El Espectador, 2013-04-07. http://www.elespectador.com/noticias/politica/articulo-414514-francisco-santos-tal-uribe-pide-no-marchar-el-9-de-abril consultado 2013-04-10
(4) La paz con las FARC costaría 18 billion de pesos. RCN Fa'asilasilaga, 2013-03013. http://www.canalrcnmsn.com/noticias/ministerio_de_defensa_prepara_estrategia_si_se_logra_un_acuerdo_con_las_farc Consultado 2013-04-10
(5)Santos anunció guerra contra “Ollas” del país. El Tiempo, 2013-04-01. http://www.eltiempo.com/colombia/bogota/ARTICULO-WEB-NEW_NOTA_INTERIOR-12719853.html . Consultado 2013-04-10
(6) FALEAGA. Propuestas mínimas sobre verdad, justicia, reparación y garantías de no repetición. 2013-03-06. http://www.movimientodevictimas.org/images/archivos2/folleto1A_1_68.pdf . Consultado 2013-04-10
(7)Ver, González-Posso, Camilo. Desde el Cauca, desarmar la guerra... 2012-07-24. http://www.censat.org/articulos/10024-analisis/10519-desde-el-cauca-desarmar-la-guerra. Consultado 2013-04-10
(8)Montoya Suárez, Aurelio. Las razones estructurales ma coyunturales del Paro Cafetero. Entrevista, equipo Desde Abajo. 2013-03-22. http://www.moir.org.co/Las-razones-estructurales-y.html . Consultado 2013-04-10
(9)Rozental, Emanuelu. La crisis de ellos es en sentido inverso a la nuestra. En Palabras para Tejernos, resistir y transformar en la época que estamos viviendo. Gutiérrez, Raquel Ed. Pez en el árbol. Septiembre de 2011. Itulau 179-202
(10)Almendra Quiguanás, Vilma. La paz de Mama Kiwe en libertad, de la mujer sin amarras ni silencio. En Palabras para Tejernos, resistir y transformar en la época que estamos viviendo. Gutiérrez, Raquel Ed. Pez en el árbol. Septiembre de 2011. Itulau 146
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo