O se aso matagofie o le tautotogo ma, i totonu o le potu pulea o le reactor faaniukilia, na filifili ai le au faigaluega e faʻateʻaina le puipuiga mo se suʻega faiga. A o amata ona latou faia, e ui i lea, na amata ona gatete le fola o le reactor. Na faafuaseʻi lava ona sasaa atu le afi i luga o le ea i lona ufiufi e 1,200 tone. Tone o le radium radioactive ma graphite na fanaina le 1,000 mita i le lagi ma amata ona tafefea i le eleele mo maila i le fale faaniukilia. O le au fuimu muamua e laveai na aumaia le tele o vai e faamaonia le leai o se aoga pe a oo i le tapeina o afi. E leʻi ofuina e le au faigaluega ni ofu puipui ma e toʻavalu i latou o le a feoti i lena po - o le tele o isi i masina e sosoo ai.
O Aperila 26, 1986, ma ua na o le amataga lea o le malepelepe i le fale malosi faaniukilia a Chernobyl i Ukraine, o le faalavelave faaniukilia sili ona leaga o lona ituaiga i le talafaasolopito. O Chernobyl o loʻo faʻatulagaina o se "tulaga 7 mea na tupu," o le faʻavasegaga maualuga o lamatiaga i luga o le Fa'ava-o-malo Nuclear ma Radiological Mea e fai Fua. E luai i fafo sili atu le leitio nai lo 100 Hiroshima pomu. Mai le 350,000 tagata faigaluega o loʻo aofia i galuega faʻamamaina, ae faimai foi le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 240,000 o le a faʻaalia i le maualuga maualuga o le radiation i totonu o le 30-maila sone faataamilo i le laau. E le o mautinoa pe fia tonu le aofa'i o maliu i le kanesa ua tupu talu mai lena taimi. O le fua faatatau a le International Atomic Energy Agency e tusa ma le 4,000 le aofaʻi o tagata maliliu mai Chernobyl. A Lipoti 2006 Greenpeace na luʻitauina lena fuainumera, ma fautua mai e 16,000 tagata ua maliliu ona o le faalavelave ma valoia le isi 140,000 maliu i Ukraine ma Belarus o le a oʻo mai. O se faʻatupulaia tele o le kanesa o lauroid i tamaiti, o se faʻamaʻi seasea mo i latou, ua faʻataʻatia i le itulagi - toetoe 7,000 mataupu i le 2005 i Belarus, Rusia, ma Iukureini.
Ia Mati 2011, 25 tausaga talu ona mavae le mala Chernobyl, fa'aleagaina na mafua mai i se galulolo na mafua mai i se mafui'e tele e 9.0 le malosi na mafua ai le fa'avaivaia o masini fa'aola e tolu i se fale faaniukilia i Fukushima, Iapani. O timuga leitio mai le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Fukushima na paʻu mamao i Aialani.
I le 2008, o le mea moni, na lapataia e le International Atomic Energy Agency le malo o Iapani e leai se tasi o fale faaniukilia a le atunuu e mafai ona tatalia mafuie malolosi. E aofia ai le fale Fukushima, lea na fausia e na o le 7.0 le maualuga na tupu. E lei ano i ai i lena taimi. Ina ua maeʻa le faʻalavelave, na toe faʻafaigaluegaina e le pule o le fale, Tokyo Electric Power, le Shaw Construction, lea na mamanuina ma fausia le fale muamua, e toe fausia.
Latalata Misi, Lisi Leitio, ma Lologa
I uma Chernobyl ma Fukushima, o nofoaga i tafatafa o laʻau faʻaleagaina na faʻaleagaina mo le lumanaʻi. I soo se nofoaga, aʻo leʻi amata le faʻalavelave faʻafuaseʻi, na i ai se tasi na faʻamoemoe i ai ma e toaitiiti na manatu e mafai ona tupu se faʻalavelave faʻafuaseʻi. I totonu o le Iunaite Setete foi, e ui lava i le malamalama talu mai le 1945 o le malosiaga faaniukilia, i le taua po o le taimi o le filemu, o loʻo i ai lamatiaga o se ituaiga mataʻina, e tumau pea le uiga lautele: e le mafai ona tupu iinei - e leai se mea e sili atu ona mataʻutia i tausaga talu ai nei nai lo le auvai o le Vaitafe o Hudson i Niu Ioka, o se eria e ono feagai ma se lamatiaga faaniukilia e lamatia ai le faitau aofaʻi o tagata. latalata i le 20 miliona.
A o tupu le faalavelave i Fukushima, Peresitene Obama mautinoa Tagata Amerika o fale faaniukilia a Amerika sa mataituina lelei ma fausia e tetee atu i mafuie. O lena faamatalaga na aofia ai se tasi o laau tuai i le atunuu, le Indian Point Energy Center (IPEC) i Westchester, Niu Ioka, na tatala muamua i le 1962. O se tasi o fale faaniukilia faapisinisi e 61 i le atunuu, ua i ai. lua reactors e maua ai le eletise mo fale i le Aai o Niu Ioka ma Westchester County. O loʻo i totonu o le lona ono o taulaga sili ona toʻatele i le lalolagi, o le taulaga tele o Niu Ioka, naʻo le 30 maila i matu o Manhattan Island ma le paneta. sili ona malosi le tamaoaiga aai.
O lo'o nofo le fale i luga o fa'aletonu seismic se lua, lea na fa'aosofia ai i latou o lo'o tete'e i lana fa'agaio'iga e valaau mo se auiliiliga auiliili o lona gafatia e tetee atu ai i se mafuie. E le gata i lea, o se faasologa umi o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi ua naʻo le faʻateleina o le avanoa mo faʻalavelave. Ae faimai foi se lipoti e le National Resources Defense Council (NDRC), afai o se faʻalavelave faaniukilia o le tele o Fukushima o le a taia ai Indian Point, o le a manaʻomia ai le aveeseina o le itiiti ifo i le 5.6 miliona tagata. I le 2003, o le fuafuaga o lo'o i ai nei mo le fa'asaoina o lea nofoaga sa manatu e le'o atoatoa i se lipoti saunia e James Lee Witt, sa avea muamua ma ulu o le Federal Emergency Management Agency.
Ua i ai i ofisa Amerika uunaia Sitiseni Amerika e nonofo 50 maila le mamao mai le fale gaosi Fukushima. O lea li'o e 50-maila faataamilo i le IPEC o le a soso'o atu i Kingston i Ulster County i matu, pasia Bayonne ma Jersey City i le itu i saute, toetoe lava o New Haven, Connecticut, i sasa'e, ma Pennsylvania i sisifo. E aofia uma ai le Aai o Niu Ioka sei vagana ai Staten Island ma Fairfield uma, Connecticut. "O le tele o tagata atamamai ua uma ona finau e faapea o soʻo se fuafuaga o le aveeseina e le tatau ona taʻua o fuafuaga, ae nai lo 'pepa faʻailoga,'" o Daniel Aldrich, o se polofesa o faiga faʻapolokiki i le Iunivesite o Purdue, na taʻu atu i le Times Niu Ioka.
O Paul Blanch, o se inisinia faaniukilia na galue i le alamanuia mo le 40 tausaga faapea foi ma le Nuclear Regulatory Commission (NRC), e manatu o se faalavelave sili ona leaga i Indian Point e mafai ona avea le itulagi, e aofia ai vaega o Connecticut, e le mafai ona nofoia mo augatupulaga.
E tusa ai ma a tala mai le Indian Point Safe Energy Coalition, sa i ai 23 lipoti faʻafitauli i le fale mai lona amataga i le 2005, e aofia ai le motusia o paipa afi afi, lologa o loʻo taofiofia le reactor, afi afi, le toilalo o le malosiaga faaleoleo mo faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma le tafe o vai leitio. ma le tritium. I le tala fou tritium leak, lipotia na o le masina talu ai, a alu ese o le isotope leitio mai le la'au ua fa'aulu uma vai i le lotoifale ma le Vaitafe o Hudson. (O isi fale faaniukilia a Amerika ua i ai foi a latou vaega o le tritium leaks, e aofia ai le Turkey Point nuclear plant i Florida lea o loʻo i ai se liki i le taimi nei. taufaamatau vaieli vai inu.)
E ioe tagata popoto e ui o le maualuga o le tritium o loʻo i ai i totonu o le eleele e lata ane i le laau e "mataʻutia,” o le tritium i totonu o le vaitafe o le a le manatu e afaina seʻi vagana ua oʻo atu i le maualuga maualuga o le 120,000 picocuries i le lita o le vai. (A picocurie ose iunite fa'ata'atia mo fuaga o le leitio.) O le Tritium o le mea fa'alāiti e sili ona mama e tafe mai le Indian Point, ae ae faimai foi O se iloiloga a le Matagaluega o le Setete o Niu Ioka, o isi elemene e ono sili atu ona mataʻutia e pei o le strontium-90, cesium-137, cobalt-60, ma le nickel-63 o loʻo sosola ese mai le laau ma ulu atu i le eleele ma le vaitafe.
Ua lipotia mai e sui o le Entergy Corporation, lea e ona le Indian Point, latou te le iloa po o anafea na amata ai le liki o loo i ai nei pe o le a foi le puna. "E leai se tasi na faia se faʻamatalaga e uiga i le taimi na amata ai le liki," o le tusi lea a Paul Blanch i se imeli ia i matou. “Atonu na amata i le lua tausaga talu ai.” E leai fo'i se isi e foliga mai na te iloa po'o fea o lo'o i ai le liki, po'o le a le tele o mea fa'aalaiti o lo'o tafe, pe fa'afefea ona taofia. O le umi e fa'aauau ai pea le liki, o le tele foi lea o le ono mafai ona fa'agata ai isotopes nai lo le tritium e fa'aleagaina ai vai inu.
E tusa ai ma le saunoaga a David Lochbaum, faatonu o le Poloketi Saogalemu Nuclear mo le Union o popole saienitisi (UCS) ma i le taimi na avea ai ma faiaoga mo tagata asiasi o le NRC, o le lamatiaga o lologa i le reactor e tatau ona sili atu le taulaiga o le popolega nai lo le tafe mai o mea leitio, talu ai e mafai ona iu ai i le paʻu o le fatu. Ae e ui lava i le tele o valaau mo le tapunia o Indian Point mai le amataga o le 1970s i luga, o loʻo faʻaauau pea.
I le aso 2 o Aperila, 2000, na faʻamauina ai e le NRC se tasi o le Indian Point's reactors e lua e sili ona faʻalavelave i le atunuʻu, ma ua tapunia mo ni vaitaimi umi ona o faʻaletonu faiga o ituaiga eseese. O le mea lea, e foliga mai, o le masani a Entergy-owned reactors. Sa iai 10 "lata ane-misi" mea na tutupu i le US nuclear reactors i le tausaga talu ai, o le tele oi latou i le tolu Entergy plants, e tusa ai ma se UCS tala i le saogalemu o fale faaniukilia. O se fa'alavelave fa'afuase'i ose fa'alavelave po'o se tulaga e mafai ona fa'ateleina ai le avanoa e fa'aleagaina ai le fa'aulu i se vaega o le 10 pe sili atu. I le tali atu, e tatau i le Nuclear Regulatory Commission ona auina atu se au asiasi e suʻesuʻe.
O le numera o ia faʻalavelave ua faʻaitiitia talu mai le UCS na amataina lana iloiloga faaletausaga i le 2010, "i le aotelega, o se tulaga lelei," e tusa ai ma le lipoti a le tusitala Lochbaum. "I le lima tausaga talu ai, e toetoe lava faaluaina le tele o mea na misi. Na faapea mai, o le alamanuia faaniukilia e tutusa lelei lava ma lona pule sili ona leaga. E manaʻomia e le NRC ona suʻesuʻe pe aisea ua oʻo ai le tele o faʻafitauli ogaoga i laʻau Entergy. Upstate Niu Ioka Ginna laau, na ia faaopoopo mai, sa galue i le umi o Indian Point, ae na o le lua "mea na tutupu" i lona talafaasolopito. I le Indian Point "e i ai se mea taua i le lua i le tolu tausaga."
O le a le mea o loʻo faʻalavelaveina ai Lochbaum nai lo se isi lava mea o le faʻafitauli o le Indian Point i lologa. "Sa i ai se faʻafitauli ia Me 2015 lea na pa ai se transformer," o lana tala lea ia i matou. “Sa i ai se masini fuimu otometi na fa'apipi'iina e tape ai lenei mea. Ae na iu ina lolovaia le fale e lata ane i le mea na tupu ai le pa. O le mea e lelei ai na matauina e se tagata faigaluega o se inisi pe lua o le vai ua faaputuputu. Ana lolovaia le potu e oo atu i le lima inisi, semanu e leiloa uma le eletise i totonu o le fale. Semanu e pa'u ai le iunite 3 i totonu o se 'fa'ato'a motusia.'”
Atonu o le mea moni na mafua ai se tulaga o Fukushima-on-the-Hudson. I Fukushima, ina ua uma ona tafiesea e le mafui'e le eletise masani ma lologa o le galulolo na aveesea ai le sapalai faaleoleo, sa le mafai e le aufaigaluega ona maua le vai malulu i totonu o le reactor cores ma le tolu o le ono reactors na liusuavai i lalo.
I le 2007, ina ua talosaga le pule o le la’au a Indian Point i le NRC mo se fa’aopoopo 20 tausaga o le laisene e fa’agaioi ai lea fale, na maua ai e mafai ona fa’apipi’i se fa’ailo lologa i totonu o le potu o lo’o fesiligia mo le tusa ma le $200,000. E pei ona faamatala mai e Lochbaum, “Na fuafua e lē e ana le tau-manuia, afai latou te faapipiiina lenei faailo o lologa… o le a [faaitiitia ai] le lamatiaga o le paʻu o le tino i le 20%, ma [faaitiitia] le aofaiga o le radiation e mafai e tagata i luga o le laau. e aafia i le tusa ma le 40%, i le tau e tusa ma le lua sene i le tagata mo le 20 miliona tagata o loo nonofo i totonu o le 50 maila mai le laau.” Ae i le iva tausaga mulimuli ane, na ia taʻu mai ai ia i matou, e leʻi faʻapipiʻiina lava le faailo o lologa.
Fa'alavelave Pa'ia Paipa
E pei e leai se tasi o nei mea ua lava, o se seti fou o lamatiaga i Indian Point ua tulaʻi mai i tausaga talu ai ona o se paipa kesi faʻalenatura maualuga o loʻo fausia nei e Spectra Energy. Fa'aigoaina o le Algonquin Incremental Market (AIM) paipa, e ave ai le kesi fa'alenatura mai le Marcellus Shale fa'avae i lalo o Niu Ioka ma setete lata ane i le tuaoi o Kanata. I le 42 inisi le lautele, o lenei paipa e sili ona tele e mafai ona fausia i le taimi nei - ma o le puʻeina lea: AIM ua fuafua e pasi i totonu o le 150 futu o le reactors a le laau.
O se tagata faigaluega muamua Spectra totogi e fesoasoani i le vaavaaia o le saogalemu i le taimi o le fausiaina o le paipa taʻu o se tusitala na faia e le kamupani ni auala pupuu matautia i lona faanatinati e amata le galuega. Na ia molimauina, na ia fai mai ai, "a itiiti ifo ma le lua taseni" solitulafono matuia ma solitulafono.
O le faia o ala pupuu i le fausiaina o paipa e mafai, i le faaiuga, ona faamaonia o se pisinisi lamatia. O le malepelepe o paipa o le mafuaaga taatele lea o le pa o le kesi e pei o le, i Mati 2014 i Manhattan's East Harlem, e to'avalu na maliliu, 70 na manu'a, ma ni fale mautotogi se lua. Robert Miller, taitaifono o le National Association of Pipeline Safety Representatives, faʻamatalaina o le si'itia o fua faatatau o ia fa'alavelave i paipa fou ua fausia i "le lelei faiga faufale po'o le le lava o le pulea lelei, polokalame fa'amautinoaga lelei i fafo e maua ai nei fa'afitauli a'o le'i alu na paipa i le auaunaga."
Ia Ianuari 2015, na lomia ai e le National Transportation Safety Board se suʻesuʻega e faʻamaonia ai o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le kesi i nofoaga "maualuga" (lea e toʻatele ai tagata ma fale) ua faʻateleina. Faatasi ai ma le taulaga tele o Niu Ioka e latalata i Indian Point, e foliga mai e matua ese lava i tagata tomai faapitoa tutoatasi o le fale faaniukilia ma le talafaasolopito sili ona faanoanoa o le saogalemu i totonu o le atunuu ua faʻamasinoina saogalemu mo se paipa kesi maualuga e faʻatautaia saʻo ai.
A iloiloga o lamatiaga o le tumu i mea sese o le faavae lea mo le agai i luma. Richard B. Kuprewicz, o se tagata tomai faapitoa i mea tau paipa ma tagata suʻesuʻe faʻalavelave faʻatasi ma le sili atu i le 40 tausaga o le poto masani i pisinisi, ua valaʻau o lena su'esu'ega tulaga lamatia "matua le atoatoa ma le atoatoa."
I le isi fale faaniukilia na tapunia mulimuli ane, e pei ona taʻua e David Lochbaum, sa faia se suʻesuʻega ogaoga o lamatiaga na faia mo ni faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻavae i luga o se tulaga sili ona leaga. (“Ou te leʻi mafaufauina se tulaga e sili atu ona leaga nai lo le mea na latou manatu ai.”) I le Indian Point, o le suʻesuʻeina o lamatiaga, peitaʻi, na faia i se tulaga sili ona lelei. Faatasi ai ma isi mea, na manatu e mafai ona taofi soʻo se paipa i tafatafa o le fale i lalo ifo o le tolu minute - a e le mafai i le mea sili. “O le po ma le ao. Na latou faia se suʻesuʻega faʻapitoa mo [le isi laau] ma se faʻataʻitaʻiga sili ona lelei mo Indian Point… Ou te le iloa pe aisea na latou filifili ai mo [lenei] suʻesuʻega faʻataʻavale."
Tulafono Fa'atonu
Mai mea leaga uma ua fa'amatu'u mai i lenei lalolagi tau alamanuia, o le leitiō e ono, i se isi itu, e le mafai ona va'aia ma e le mafai ona mafaufauina, tusa lava pe sili ona fa'aleagaina, o se mea e sese. O se taunuuga, o le matautia o le "filemu" atomi e masani ona faigata ona faʻaaogaina aʻo leʻi oʻo mai faʻalavelave - e pei o le Tolu Mile Island reactor e latalata i Middletown, Pennsylvania, ia Mati 28, 1979. E tusa lava pe nofo sea fale eletise i tafatafa o se alatele po o se nuu, e masani lava o se mea moni e le ano i ai tagata, ona o le faasaienisi faaniukilia o se teritori ese. O le mea lea ua avea ai le saogalemu i fale eletise faaniukilia ma mea na faalagolago i ai tagatanuu i le malo.
O le tala faasolopito o Indian Point, e ui i lea, o loʻo ofoina mai ai se faʻamanatuga leaga e faʻapea o ofisa o le malo e faʻamoemoe e puipuia tagatanuu mai faʻalavelave faʻafuaseʻi e le o faia se galuega lelei tele. I nai tausaga ua tuanaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata o loʻo i le ala o le poloketi AIM pipeline ua amata molia le Federal Energy Regulatory Commission (FERC) o le tele o le faʻaituau i le fiafia o le alamanuia. Talu ai o le FERC o loʻo i ai se tulimanu i luga o le vaʻavaʻa ma le faʻatagaina o faʻagasologa uma o paipa, o se mea faʻafefe. O lona faʻailoga o le faʻatagaina i luga o se paipa e mafai ona finauina e ala i apili e toe foʻi saʻo atu i le FERC lava ia, e pei o le Tulafono Kasa Faanatura o le 1938 tu'u atu i le lala sooupu le faitalia i le fausiaina o paipa i totonu o le US Talu mai lena taimi, ua fa'amaonia e ana ofisa ia paipa o so'o se ituaiga e toetoe lava leai se fa'alavelave. Ae sili atu le leaga, i le Indian Point, na auai le Komisi o le Nuclear Regulatory Commission i le FERC moli lanumeamata AIM.
I le taimi o lua ma le afa tausaga lea na fa'amaonia ai le paipa ma amata ai le fausiaina, na toetoe lava a le amana'ia e le aufaasālalau le poloketi ma ona tulaga lamatia. Na'o o Fepuari nei, i le taimi muamua na laga ai e le Kovana o Niu Ioka Andrew Cuomo, o le sa tetee i le toe laiseneina o le Indian Point, popolega e uiga i le matautia o le paipa, Niu Ioka Times, le pepa o faamaumauga mo le eria o Niu Ioka, mulimuli ane lomia se fasi pepa i luga o le AIM. O lea na pa'u atu ai i se vaega autu o tagata fa'alotoifale e fa'ailoa atu lamatiaga o le AIM i tagata lautele. O le tuputupu aʻe o le tetee atu i se paipa e mafai ona paʻu ai soʻo se mea e oʻo atu i se faʻalavelave Fukushima-on-the-Hudson-style na taʻitaʻia ai le Kovana Cuomo e unaʻia le FERC e tolopo le fausiaina seia maeʻa se iloiloga saogalemu, o se talosaga a le lala sooupu. teena. O le masina o Fepuari, na popole ai i lipoti o le tritium e tafe mai le fale, o le kovana foi taitaia matagaluega a le setete o le fa'asaoina o le siosiomaga ma le soifua maloloina e su'esu'e po'o le a le umi ma le a'afiaga o sea liki ma ona a'afiaga i le soifua maloloina lautele.
Fai mai Paul Blanch, o le lamatiaga o se paipa paʻu i tafatafa o Indian Point e tasi i le 1,000, o faʻalavelave na te talitonu e maualuga tele pe a fua i le mea e ono lamatia. (Na te manatu o se avanoa e tasi-i-miliona e taliaina.) “Ua silia ma le 45 tausaga o ou poto faaniukilia ma [aafiaga i] mataupu saogalemu. Ou te lei vaai lava i [se tulaga] e matua lamatia ai le 20 miliona tagata nonofo, faatasi ai ma le tamaoaiga atoa o le Iunaite Setete e ala i le faia o se eria tele o loo siomia ai le Indian Point e le mafai ona nofoia mo augatupulaga. E le o aʻu o se faʻalavelave ma e leʻi taʻua o se faʻalavelave, ae o le avanoa o se laina kesi e fegalegaleai ma se laau e mafai ona faigofie ona mafua ai se ituaiga o Fukushima e faʻasaʻolotoina."
E tusa ai ma le tala a Blanch, o taumafaiga e faʻatonutonuina laau faaniukilia pe a maeʻa se faʻalavelave faʻafuaseʻi o Fukushima-poʻo Chernobyl-ituaiga ua lauiloa i le fefaʻatauaʻiga o "tulafono maʻa tuʻufaʻatasi." E leai se tasi, ioe, e tatau ona manaʻo e oʻo i se tulaga faʻapea i luga o le Hudson, poʻo le i ai o le mini-Hiroshima a Amerika i le fitu sefulu tausaga talu ai, pe maua ni maa tuugamau moni o loʻo totō i luga o le taulaga tele o Niu Ioka ona o se faʻalavelave faaniukilia. Tasi le faʻamoemoe mo le puipuia o nei mea uma ma faʻamautinoa le puipuiga mo tagatanuu o Niu Ioka: o le faʻaauau pea o le faʻatupulaia o le faʻamalosia o le sitiseni ma le faʻateleina o faʻalavelave lautele i luga o le paipa ma Indian Point. Ua aumaia ai se uiga fou i le fuaitau “mana i tagata.”
TomDispatch masani Na lipotia e Ellen Cantarow ia Isaraelu ma le Faletupe i Sisifo mai le 1979 i le 2009 mo le Nuʻu o le Nuu, Tina Jones, fesili, ma Ala Tele, faatasi ai ma isi lomiga. Mo le lima tausaga talu ai sa ia tusitusi e uiga i le fa'aleagaina o le siosiomaga o alamanuia suauu ma kesi.
Alison Rose Levy o se tusitala Niu Ioka e aofia ai le fesoʻotaʻiga o le soifua maloloina, saienisi, siosiomaga, ma faiga faʻavae lautele. Na ia lipotia le fracking, paipa, le Trans-Pacific Partnership, vailaʻau filogia, ma le aafiaga o le soifua maloloina o galuega tau alamanuia mo le Huffington Post, Suʻe, Truthdig, ma EcoWatch.
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻatasi o le American Empire Project, tusitala o Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu, e pei o se tala, O Aso Mulimuli o Lomiga. O lana tusi lata mai o Shadow Government: Surveillance, Wars Faalilolilo, ma se Global Security State i se lalolagi nofo toatasi (Haymarket Tusi).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
E lelei tele lenei mea, ma taufaafefe, ae ou te le manatu e saʻo le fai atu, "e toaitiiti na mafaufauina e mafai ona tupu se mala (Chernobyl, Fukushima)", o le tele o tala faʻasolopito lauiloa na latou mafaufauina na o ia vaaiga, talu mai le amataga o le tausaga faaniukilia.