O Rocío García o se tasi o tagata na auai i le iva masina o tamaiti aoga
i le National Autonomous University of Mexico (UNAM). O le solo sa
taloina ia Aperila 20, 1999, o se tali atu i se si'itaga mata'utia tau a'oga
e le pulega a le iunivesite. Rocío García o se aoga maualuga talu ai nei
fa'au'u ma se tasi o lo'o nofoia le fa'atulagaina o se tasi o le kolisi
a'oga sauniuni fa'atasi ma UNAM. O lenei faatalanoaga na faia i
Boston, Novema 19, 1999, i le taimi o lana asiasiga i le Iunivesite o Harvard,
lea na ia faia ai se lauga na fa'atulaga e avea o se vaega o se ta'amilosaga tautala fa'amatalaga.
CARLOS SUÁREZ-BOULANGGER: Tatou amata i sina talaaga itiiti e uiga i
o le ta, o le a le amataga o le tauiviga o loo i ai nei?
ROCÍO GARCÍA: Na amata le gaioiga i le 1997 o se tali i se faasologa o
suiga faaleaoaoga na faatuina e le malo. Na faʻaumatia suiga
tatala ulufale, ma le masani ma otometi ulufale i le iunivesite
i le fa'au'uga mai a'oga sauniuni. Na suia le ulufale otometi
e ala i se su'ega ulufale ua fuafuaina e aveese ai tamaiti aoga ua taliaina i le iunivesite.
Ua tele nei su'ega ulufale. O lo'o iai se su'ega ulufale e fa'amautu
ulufale atu i aoga sauniuni. O lena su'ega na faavaeina i le 1996,
ma o loʻo faʻatautaia e le CENEVAL [Center for the Evaluation of Higher
A'oga]. E fa'atautaia fo'i e le CENEVAL su'ega ulufale i kolisi. E iai
o se feteenaiga iinei, ona o le CENEVAL o se faalapotopotoga tumaoti e fuafuaina
ulufale i se setete, e faapea o se iunivesite tutoatasi. O le su'ega e fai si lelei
elitist, latalata i se su'ega IQ, lea e maua ai le manatu maualuga i le tamaoaiga
fa'atonuga.
O le faiga o aʻoaʻoga i Mekisiko e aofia ai aʻoga sauniuni, Saienisi
ma Humanities Schools (CCHs), aʻoaʻoga matata, o se vaega o le Polytechnic
Inisitituti, aoga maualuga ma aoga maualuga tutusa, ma sauniuniga faʻapitoa
a'oga, e le'o tau atu i le kolisi. Fa'alagolago i lau togi,
ua tofia tamaiti aoga i ituaiga faapitoa o aoga, ma o le mea moni e tele
ua taofia tamaiti aoga mai le auai i kolisi. Tamaiti e maualalo togi
e tofia i polokalame faʻapitoa, ma e le faʻatagaina e maua se tikeri i le kolisi.
Tamaiti aʻoga e maualalo togi e taofia mai le filifilia o se matata i le Biology, Medicine,
poo le Pulega, ma unai i polokalame e pei o le kamuta.
O le mea lena o le fatuina o se aʻoaʻoga lua-vaega?
Ioe o lena. Matou te tetee i na ituaiga o tofotofoga. UNAM economists na faia nisi
fa'atusatusaga, lea e fa'ailoa mai ai i le tolu tausaga talu ai, o fa'atagaga na
matua faaitiitia.
I le va o le 1996-1997 UNAM lipotia se faasologa o faʻataʻitaʻiga na faia e se faʻalapotopotoga
o tagata talosaga na le mafai ona ulufale i le iunivesite. O iai
so'o se sootaga i le va o na uluai fa'aaliga ma le solo o lo'o iai nei?
Ioe, o le gaioiga e tau atu i le osofaʻiga i le taimi nei na amata i le 1997.
I na aso sa toaitiiti lava i matou. O le tele o matou na 1,000 tagata auai toaaga,
fa'atulagaina e faasaga i le su'ega ulufale. Le fa'ai'uga e tu'uina atu se fa'atagaga
o le suʻega sa faʻafuaseʻi ma faʻafeiloaʻi feutagaiga ma le Fono a le Iunivesite [i
a'oa'oga, le pule aupito maualuga a le iunivesite]. Na mae'a le tausaga fa'alea'oa'oga ma
o le suiga fou, e aofia ai le suʻega ulufale, na faʻasalalau, ae leai se tasi
e foliga mai e tele naua mea e uiga i ai. O nei mea ua ta'ua o suiga na faaauau. I le 1999,
na fa'atulafonoina suiga fou e fa'atūina ai fa'asologa lautele o totogi. E pei ona e masalo
iloa, e ala i se faʻatonuga o le faʻavae, iunivesite a le malo i Mekisiko
saoloto [Mataupu III o le Faavae Mekisiko].
O Mekisiko i aso uma O le Jornada, o loo taʻua ai e Muñoz Ledo [sui o le PRD] fai mai “Public
a'oa'oga e le maua fua; E totogi e tagata Mekisiko le tau ma a latou lafoga.
Ae a. O se tasi lena o finauga tatou te faia. Ua uma ona totogi a matou lafoga,
ae latou te mananao pea e toe molia i matou. Mulimuli ane, o le finauga e leai
pe maualuga pe maualalo totogi, ae o le taimi lava e faamautu ai, o le
o le a na'o le alu i luga totogi. Sa i ai nisi suʻesuʻega na faia, o loʻo fautua mai ai
o se taunuuga o le siitaga o le pili toetoe lava afa o le faitau aofaʻi o tamaiti aʻoga
tuliesea mai le iunivesite. Matou te masalo o se isi laasaga lea
agai i le faatumaotiina o aoaoga a le malo.
O lona uiga la, o le liliu lea o le iunivesite i se isi pisinisi.
O le iunivesite o se pisinisi, ae o loʻo matou tauivi, ma tamaiti aoga
o lo'o fa'amauina tele. Na faavaeina e le pulega o le iunivesite le faasologa o pili
ia Mati 15, 1999. Na matou valaau mo se talanoaga ma le peresitene o le iunivesite,
ae leai se tali na maua. Ina ua mae'a le fa'atulagaina o totogi sa matou vala'au
mo se feiloaiga ma le peresitene i taimi e lua, ae sa le amanaiaina, ma
o lea na matou filifili ai e tete'e ia Aperila 20.
Na e taʻua o le lua masina muamua sa tele le lagolago
mo le sologa. Na e fa'atatau ile lagolago a tamaiti aoga, lagolago ta'uta'ua
mai matua, pe mai iuni a tagata faigaluega? Ua suia nei lena lagolago?
Ua suia i le aluga o taimi. I le amataga o le osofaiga sa matou i ai
lua masina mai le faaiuga o le semesa, ma sa lagolagoina uma e tamaiti aoga
le taia. Na matou o'o mai i le fa'ai'uga e tete'e e ala i se pelepesite
valaauina e le Fono a le Iunivesite. E ala i lenei faatalatalanoaga, e aofia ai
le tino atoa o tamaiti aoga, sa matou fesili i tamaiti aoga pe, pe a fua i tulaga,
latou te lagolagoina se tete'e. O le mea sili, 80 pasene o tamaiti aʻoga
lagolagoina le faia o le tetee. Na o le taimi lena na matou o ai e tetee. O le faafitauli
e na o le 10,000 tamaiti aʻoga o loʻo galulue e faʻaauau le teteʻe
o lo'o alu, a'o se vaega to'atele o lo'o fa'aauau pea na'o le lagolagoina. E pei o le taimi nei,
masalo e 110,000 tamaiti aʻoga o loʻo lagolagoina le teteʻe [O le UNAM system
e tusa ma le 270,000 tamaiti aoga]. I le faaiuga o le semesa, le amataga
o le malologa a le aoga, na leiloa le malosi. I lena vaitaimi sa matou nonofo ai
pipii, matou te le solomuli ae le mafai foi ona agai i luma. Aso malolo a'oga
amata ia Iuni. Mai ia Iuni ia Aukuso na fa'aletonu le ta'aloga. Ae ia Aokuso
amata le faagasologa o le lesitala; ona matou toe toaaga ai lea. Ia Aokuso
e 107 a matou tamaiti aʻoga na puʻeina, na sasaina tagata. Mai le amataga o
o le osofaiga, ua taumafai le pulega e liliu tamaiti aoga ma nuu
faasaga mai ia i tatou, e aunoa ma se manuia.
Le nusipepa a le Aai o Mekisiko El Universal lipotia ia Aperila 25 e 150 tamaiti aoga,
faʻatasi ma o latou tama, na faʻatautaia se fale faʻatonu UNAM. O matua
o lo'o lagolagoina pea le tete'e ma le malosi?
O i latou, ae o le mea na tupu i le amataga o le osofaiga na matou
ou te le'i iloa pe fa'afefea ona fa'aauau pea le tete'e ma sa matou mana'omia nisi lagolago. O lenei,
ua toeitiiti atoa le valu masina o matou tete'e, o lea ua matou a'oa'oina ai, pei
matou te fai atu, "i le galuega." I le amataga o le osofaiga, sa masani ai matua
nofo faatasi ma i matou i fale nofoia. Talu ai o loʻo matou nofoia fale,
matou te nonofo ai, matou te aai ai, matou te momoe ai, matou te leoleoina le fanua, matou te ave
timu iina, matou te faia mea uma i totonu o fale o loʻo nofoia, ma e sili atu matou
faatulagaina. I nai masina ua tuana'i, sa auai tagata i le tete'e
ua faateleina, ua matou toe faʻatupuina le aofaʻi tele o tamaiti aʻoga. Mulimuli
O Novema 5 na matou taloina mo se faʻataʻitaʻiga, ma faʻamoemoe e 10,000 le aofaʻi
tagata, ae 50,000 tagata na auai. O Oketopa talu ai na matou valaau ai
se referendum, fai ni fesili, e aofia ai se valaau mo le iunivesite
faamavaega a le peresitene.
E mafai ona e taʻu mai ia te aʻu nisi mea e uiga i le Strike General Council (Consejo General
de Huelga, poʻo le CGH), o le tino e fai ma sui o tamaiti aʻoga i le taimi o le osofaʻiga?
A'o le'i faia le tete'e, ua leva ona i ai le Fono a le Strike General,
ae sa ta'ua o le Fono a le Iunivesite. Sa auai tamaiti aoga i le
Fonotaga e ala i le latou aoga. E lima palota ta'itasi po'o a'oga. O le
O le Fono a le Iunivesite na filifilia e tamaiti aoga, ae e leʻi iai
tele auala e fa'amautinoa ai le auai. O le Strike General Council o
o se faalapotopotoga lautele, e aofia ai le auai o 36 nofoaga autu, 9 sauniuniga
a'oga, 4 pe 5 fa'alapotopotoga, a'oga ta'itasi po'o kolisi e 5 palota. Ta'itasi
a'oga e fono i vaiaso ta'itasi, mo se fa'ata'ita'iga, o la'u a'oga e fono ma matou talanoaina fo'i
se faamatalaga a le peresitene o le aoga, poo le faate’aina o se dean. Tatou te filifili
pe fa'afefea ona tali atu, pe matou te tu'uina atu se fa'ata'ita'iga po'o se fa'asalalauga fa'asalalau fa'amatalaga
i mea tutupu e aafia ai i tatou. O aʻoga taʻitasi e mulimulitaʻia se faʻagasologa tutusa. Ona, i totonu
le Fono Aoao, e le itiiti ifo i le 1,000 tamaiti aoga e auai i vaiaso taitasi
fonotaga, ae na o le 5 sui mai aoga taitasi e iai le aia tatau e palota ai.
E amata fonotaga i se aotelega o mea na faia i totonu o aoga taitasi. O le Aoao
E faatoa talanoaina e le Fono se avanoa fou pe afai e 19 a’oga o lo o talosaga mai
le mataupu lava e tasi. O nei aso o le mataupu autu o le faamavaega a le UNAM
peresitene. [Na faamavae le peresitene o le UNAM Francisco Barnes de Castro ia Novema
12, 1999, ma Juan Ramon de la Fuente, sa avea muamua ma Failautusi o le Soifua Maloloina
filifilia e avea ma peresitene fou ia Novema 18]. O le tele o a'oga na talanoaina le
taua o lana faamavaega. Ia, afai e 19 aʻoga na tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga,
o le mea lena e talanoaina e le Fono Aoao. O mataupu e leai
o le lagolago po'o le fiafia o a'oga e 19 e toe fa'afo'i i le tulaga a'oga
e talanoaina i Fonotaga Lotoifale.
Pe na'o na la'asaga e lua ea na'o taimi e auai ai tamaiti a'oga,
po'o iai fo'i isi faiga fa'aa'afia i totonu o kolisi ta'itasi?
E iai foʻi le mea tatou te taʻua o "tendensi" (corrientes), e tele,
ma e tele vaega faaupufai, i Mekisiko e le itiiti ifo ma le 1,000
fa'alapotopotoga fa'apolokiki. O loʻo i ai se vaega malosi e taʻua o "En Lucha"
(In Struggle), ma se vaega o lo'o lagolagoina mea fa'ale-aganu'u e lagolagoina le
fa'ailoga e ta'ua o CLETA. Ae, i felafolafoaiga, e fuafua le tulaga manumalo
e ala i le palota, e tusa lava po o le a le vaega e lagolagoina. E manino lava, o aiaiga
matou te fa'aaogaina e puipuia ai se tulaga e fa'atatau i le aoga o le tete'e ma
le fiafia o le toatele o tamaiti aoga.
E mafai ona e talanoaina le sootaga i le va o tamaiti aʻoga ma le Zapatistas?
I le amataga o le osofaiga sa i ai lipoti o se faʻasalalauga a Comandante
Na lagolagoina e Marcos le tetee. Pe sa i ai se lagolago faifaipea mai le Zapatistas?
Ua ofoina atu e le au Zapatistas la latou lagolago i le osofaiga, ma ua matou ofoina atu
la tatou lagolago i la latou galuega. Ina ua i ai se fausiaina o auala i totonu
Chiapas o se vaega toalaiti o tamaiti aoga na o atu e lagolago le Zapatistas. I le isi itu,
sa auai le au Zapatista i se faaaliga na matou faatulagaina i le Aai o Mekisiko.
E i ai le matou lagolago fa'afeagai ae latou te le'i nonofo lava i la matou iunivesite o lo'o nofoia
fale.
E te fai mai o le Zapatistas ma le UNAM o ni gaioiga tutusa,
ma o latou lava atugaluga ma le malosi?
Leai, ou te manatu o loʻo matou tali atu i se faʻalavelave i le tulaga faʻavaomalo.
E mafai ona tatou iloa o le faʻalavelave e sili atu i tua atu o tuaoi o le atunuʻu, aua i
Atenitina ma Pasila o tamaiti aoga na tetee mo mafuaaga faapena. O na
ua uma teuga, ae o lea ua feagai Chile ma faafitauli faapena, o lea sa ou le mafai ai
fai mai la ua na o se faalavelave Mekisiko lea.
E te fiafia i ai o loʻo i Atenitina, Pasila, ma Mekisiko,
o atunuu e tetele ma televave le atina'eina o tamaoaiga i totonu
Amerika Latina, o atunuu o loʻo mauaina tupe faʻafaigaluega mai fafo, o fea
o le fa'alavelave e foliga mai o le a sili atu ona vevesi?
E foliga mai e faʻafuaseʻi, ae o nei atunuu, e aofia ai Mekisiko, o loʻo tali mai
i le uunaiga mai le Faletupe o le Lalolagi, le IMF, ma le aufaipisinisi a Amerika, oe mananao
e faʻaitiitia tupe faʻafaigaluega i aʻoaʻoga maualuluga, aua o mea latou te manaʻomia e taugofie
galuega. Ua maualuga le leai o ni galuega, o lea e le o faia e nei faalapotopotoga
vaʻai pe aisea e tatau ai ona faʻaalu e Mekisiko le tele o mea e toleni ai tamaiti aʻoga i galuega faʻapolofesa
pe afai e le manaomia.
E mafai ona e talanoaina le mafutaga a le UNAM strikers ma le aufaipisinisi?
E foliga mai o le amataga o le iuni iunivesete, ma le aufaigaluega eletise
sa lagolagoina e le iuni le tete’e. Tuu atu i na iuni e faaauau pea ona lagolagoina le
tete'e, ma ua ofoina mai e isi iuni la latou lagolago?
O na iuni na lagolagoina i matou mai le amataga, ae o le faafitauli o matou
fa'asagatau o le ta'ita'iga a iuni e lua ua fa'avaivai
o latou tagata mai le lagolagoina o i matou. O lo'o lagolagoina pea e tagata faigaluega i le pito i lalo
tatou. O loʻo iai foʻi le International Trade Union, lea na sili ona maualuga
lagolago. Latou te toaaga i Amerika Latina uma, US, Kanata, Farani,
Sepania, ma nai isi atunuu. Latou te fa'atulagaina fa'alavelave i luma o le
Amepasa Mekisiko i na atunuu, ma matou faʻatulagaina faʻalavelave i luma
o amepasa o ia atunuu i Mekisiko. Mo se faataitaiga, talu ai nei sa matou
na faia se faʻaaliga i luma o le ofisa o Iran e tetee i le sauaina
o ta’ita’i a’oga falepuipui. Matou te maua foi le lagolago mai se iuni faapisinisi lea
fa'atulagaina tagata faigaluega i le US
E mafai ona e talanoa e uiga i le mafutaga a le au taʻavale ma le PRD? [Partido
Revolucionario Democratico, Vaega o le Democratic Revolution, le autu
itu tetee na taitaia e Cuauhtémoc Cárdenas, ma le toatele o tagata Mekisiko, o le
manumalo le fesiligia o le 1988 palota, na gaoia e le sui tauva PRI Carlos
Salinas de Gortari.] E foliga mai o le lagolago mai le PRD e sau mai
O le talitonuga o Cardenas o le au taia o se isi vaega o le faitau aofaʻi
e mafai ona fesoasoani ia te ia i ona manaʻoga o le peresetene.
A'o le'i faia le tete'e toetoe lava 90 pasene o tamaiti a'oga na lagolagoina le PRD i le taimi
o faiga palota. Ae ui i lea o le PRD, e ala i le mamafa ma e ala i lo latou auai
i le malo, na filifili e osofaia i matou. O le PRD mulimuli ane o se tagata fai pisinisi saoloto
pati, saili mea e nonofo ai ma le PRI. Ua valaau le pulega a le PRD
mo lo matou saisaitia, sasaina, ma le fa'alavelave atoa. O tamaiti aoga UNAM oe
o sui foi o le PRD na alo i le solo.
E le auai sui o le PRD i le iunivesite i le tetee?
Latou te auai i le osofaiga, ae latou te mafua ai ituaiga uma o faafitauli. latou
faʻalavelave ma faʻafefe tamaiti aʻoga; ua latou sasaina ni nai tagata, ua faalavelave
i le taimi o fonotaga a le Aufono Aoao, ma e masani ona tatou fefefe o le mea lena
sipai.
O le Pulenuu o le Aai o Mekisiko o se sui o le PRD, ma o lea latou te pulea ai
leoleo. O fa’afefea la oulua va ma leoleo?
E mata'utia. Ua sasaina i matou i lima o leoleo
taimi. I se tasi taimi na latou pueina faapagota ai tamaiti aoga e 107. I le taimi o le fa'aaliga mulimuli i
lea sa ou auai, i le aso 5 o Novema, sa matou savavali ai i le ala sili ona taua
o le aai. Na valaau e le aai le 5,000 o leoleo faatupu vevesi. Sa leai se fefinaua'iga,
ae ona ua tatou suia le ala o le faaaliga. Fai mai le PRD
latou te mananaʻo e fesoasoani mai iā i matou, ae na latou valaau atu i leoleo o le fouvalega iā i matou.
O le mea lena e aumaia ai i tatou i le mataupu o sauaga. E i ai se tu masani o le tetee i tamaiti aoga
sauaga i Mekisiko, e oo lava i le 1968 Tlatelolco fasioti tagata. [I le 1968,
Na auina atu e le peresitene o Mekisiko Gustavo Díaz Ordaz le vaegaau e taofia se faiga faatemokalasi
fa'ata'ita'iga a tamaiti a'oga i Tlatelolco, fa'atulagaina e fetaui ma le amataga
o Taaloga Olimipeka i le Aai o Mekisiko. Na fasiotia e le vaegaau le faitau selau o tagata e lei faaauupegaina
tagata tetee.] O le a faapefea ona taulimaina e tamaiti aʻoga se faiga malo?
Pe ua i ai ea se galuega fa’ale-mafaufau na faia ma leoleo e taofia ai le fa’atautele
fa'asao?
E le o leoleo uma e lagolagoina le taofiofia, e toatele leoleo na viia
a tatou gaoioiga, o e faafoliga e le o vaai mai ia i tatou pe a tatou valiina ni anavatau
puipui, tatou fai atu i se faletupe. Ae ui lava i lea, o le taofiofia sa matua faigata lava
e le saua e pei o le 1968. O se vaega o le mafuaaga o le taofiofia na faaalia
e le malo e faatatau i na manatuaga o le taofiofia i le 1968.
I se tulaga lautele, na teena e tagata le mea na tupu ma o loʻo faʻamalosia
i le malo e aua le toe faia. Atonu o loʻo i ai pea se faʻalavelave, e oʻo lava
pe afai i se fua laititi. E oo mai i le taimi nei na o le saisai ma le sasa na maua
nofoaga i le taimi o faʻataʻitaʻiga. E toaono tamaiti aoga na ave faamalosi; sa latou uma
fa'asāina, sasa, ma fa'aleagaina le mafaufau; ma sa tosoina se tamaitai talavou.
Sa iai fo'i le nofoia o a'oga e lua e se vaega fa'amiliteli. E uiga i
E 30 tagata na ulufale atu i lotoa ma ave fana, sapelu, ma mea pāpā na faia i le fale.
Sa latou sasaina tamaiti aoga e faamalosia i latou e o ese mai fale sa matou nofoia.
O nei tagata na fai mai o sui o le MURO. Ou te le iloa pe o latou
sui o lena faalapotopotoga pe leai, ae o le MURO o se faalapotopotoga fascist,
nafa ma le tele o osofaiga faasaga i tamaiti aoga i le 1968. [MURO tu
mo Movimiento Universitario de la Renovación Orientadora, poʻo le Iunivesite
Movement for Guiding Renewal, ae o lona faapuupuuga o lona uiga o le “pa” i le faaSipaniolo.]
O le a le umi na taofia ai e le vaega faʻamiliteli a latou galuega i aʻoga?
Na o le lua itula, aua na matou faatulagaina tamaiti aoga e toe ave a matou aoga.
O le tele lava, o se vaega o se faiga taufaamata'u. Ua latou osofaia foi
nai isi nofoaga talu mai lena taimi.
O fa'afefea lau va ma le aufaasālalau?
E toetoe lava o aso uma e osofaia ai i matou e nusipepa. Latou te taʻua tagata taia o "tagata leaga."
Afai e faailoa mai e matua le lagolago mo le tetee, e taʻua i latou o "matua,"
po o “matua pepelo.” Latou te taʻua aʻoaʻoga agaalofa "o le pseudo-faiaoga."
Ua taʻua i tatou o “le otaota o tagata.” Sa ou manatu o tagata saoloto
atonu e lagolagoina i tatou. Na ou manatu o taʻitaʻi mai le 1968 student movement,
o lo o i ai nei i tulaga o pulega, atonu e lagolagoina le tete’e. Ae
e le o le tulaga lena. E oo lava i le ekalesia ua faia se tulaga tetee tele.
Na valaau le Ekalesia Katoliko i tupulaga talavou ina ia uu laau ma sasa
matou o ese mai le iunivesite o loʻo nofoia.
O le a sou manatu o le a le taunuuga o le tetee? E te manatu o manaoga
o lo'o fa'amatala i le amataga o le tete'e o lo'o fa'atusalia pea le mana'o o tamaiti a'oga
pe e te manatu o le faʻailoga o loʻo fesoasoani i tamaiti aʻoga e ausia se isi tulaga
o le malamalama faapolokiki?
O le fa'amoemoe o le tete'e o le faia lea o se suiga, ma e matua fa'atapula'aina.
O le mea e sili atu ona taua, e ala i le osofaʻiga, o loʻo tatou aʻoaʻoina ai
galulue fa'atasi. O loo matou aoao e galulue i vaega,
ia fesoasoani le tasi i le isi, ia faia faaiuga faatasi. E tatau ona tatou tausia le 26
miliona tagata logoina, o lea e manaʻomia ai tulaga maualuga atu o faʻalapotopotoga.
O le itu taua lona lua o le tete'e e tatau ona tatou atiina ae
se iloiloga aoga o le tulaga, lea ou te talitonu ua tatou faia. Matou
e mana'omia e feagai ai ma le fa'alavelave lautele o lo'o a'afia ai sosaiete, ma le
natura o la tatou tauiviga mo se toefuataiga faaleaoaoga, lea, e ui i lea, ou
lagona ose atugaluga tatau aua ua ave'esea e le malo a tatou
aia tatau i se aoaoga. O le isi, o le a latou aveesea la tatou aia tatau i le tausiga o le soifua maloloina.
O le osofaʻiga na fesoasoani i le toʻatele o i matou e malamalama o faʻafitauli e sili atu le tetele
nai lo le mea tatou te mafaufau i ai, ma o le taimi lava e uma ai le osofaiga e tatau ona tatou tumau i le faatulagaina.
I le taimi nei, o loʻo matou unaʻia se soʻotaga faigaluega ma tamaiti aʻoga ina ia i ai sina aafiaga
i luga o le natura kapitalista o lo tatou sosaiete. Mulimuli ane, tatou te manaʻomia se suiga.
Ioe, o se sini umi.
E mafai ona e fa'amalamalama atili i lau va'aiga i se suiga fou?
O a'u o se communist, ma o lea ou te vaai faalemafaufau ai i se fouvalega faa-Komunisi. Afai tatou
manumalo i lenei osofaiga, tatou te feagai pea ma faafitauli ogaoga. E maualuga le leai o ni galuega,
o le le lava o meaai, o le mativa o loʻo faʻateleina, o le taimi nei o le mativa e aʻafia ai le 40
miliona tagata i Mekisiko. Ou te manatu o le faa-Komunisi o le tetee o
capitalism, o se mea e tulai mai a o tatou galulue agai i le faatafunaga o
faiga fa'akomepiuta. Ou te manatu i ai o se faiga. I le avea ai ma se tamaitiiti aoga ou te faatulagaina tamaiti aoga,
ma ua amata ona ou vaaia nisi o taunuuga. Atonu ona o le taofiofia pe
mea ua matou va'aia ua amata ona malamalama le to'atele o tamaiti a'oga i fa'afitauli
e pei o faiga, ae le o se taunuuga o le capricious pulega iunivesite
pe leaga deans. Ua tatou malamalama nei a o faasolo ina leaga le tulaga o le tamaoaiga
fai peresitene o iunivesite. O le peresetene o loʻo i ai nei e sili ona leaga tatou
sa.
I le tulaga o le atinae o upufai, pe o i ai nisi gaoioiga ua fuafuaina
e fesoasoani i tamaiti aoga ia tuputupu ae i faiga faaupufai?
Ua matou faatulagaina ni vaega suesue. Matou te faʻapotopoto foʻi i vaega tetele e
talanoaina le faʻalavelave o loʻo iai nei i Mekisiko ma le lalolagi. O sauniga o talanoaga
fai le tulaga o konafesi, o lona uiga, o se tagata e faʻamalamalamaina se autu,
ona talanoaina lea e le vaega le mataupu. E masani ona matou tuʻuina faʻailoga i autafa
a'oga po'o le lotoa iunivesete. Mo se faʻataʻitaʻiga, ia Aokuso talu ai se vaega o
Sa faatu mai e faiaoga ua litaea le faaiuga o le tetee, o lea na matou valaaulia ai
latou te tuuina atu a latou talosaga i se talanoaga.
E mafai ona tatou talanoa teisi e uiga i lou lava atinaʻe faaupufai? Ua ou maua le lagona
e le o se taimi muamua lea ua e aafia ai i faiga faapolokiki.
Na ou auai i faiga faaupufai i le aoga maualuga, pe tusa o le 1996, i le amataga
o le mea ua ta'ua o suiga faaleaoaoga. I le 1997, o nai CCHs (a'oga fa'apitoa)
na tete’e ma sa pu’e faapagota ai a’u, faatasi ai ma nai isi tamaiti aoga, mo
tufaina atu faamatalaga. O le taunuuga na sili atu ai ona lauiloa au i la'u aoga,
ma amata ona faʻalavelaveina e le au pulega ma e goons i le lotoifale. I le 1998
Sa ou filifili e taumamao mai gaoioiga faapolokiki. I le 1999,
i ni nai masina aʻo leʻi amataina le osofaʻiga a le UNAM, na ou filifili e maua
toe aafia ai, ua uunaia e se lagona lelei. E tatau ona e manatua lena mea i totonu
1987, sa i ai foi se tauiviga i mataupu tutusa, ma manaoga
ma amioga a tamaiti aoga na mafai ai ona ou alu i le kolisi
i le taimi nei, o lea ou te lagona ai e le mafai ona ou faia se mea itiiti ifo nai lo na tamaiti aoga. [Ia Fepuari
1987, ina ua mavae masina o tetee, e aofia ai, i lona tulaga maualuga, le kuata
o le miliona tamaiti a'oga UNAM, na manumalo le CEU (University Student Council) a
fa'asologa o mana'oga e fa'amaonia ai talanoaga fa'atemokalasi o le toe fuata'iga i iunivesite
ma le fa'ate'aina o su'ega ulufale ma pili.]
E te sau mai se aiga o tagata fa'apolokiki?
Ioe, o ou matua o sui o le Progressive Labor Party. E matua tele lava
lagolago i a'u gaioiga faapolokiki. Ae ou te manatu o loʻu auai i
o le taia na fesoasoani ia te au e atiina ae tomai ma le mautinoa, i le avea ai ma se failauga,
ma sa ou aoaoina le taua o le galulue faatasi.
E mafai ona e talanoaina le manaoga o le tete'e mo se Konekeresi a le Iunivesite.
O lena manaoga e taumafai e taulimaina le tulaga o loo i ai nei i le iunivesite,
lea e na o le 120 tagata, o sui o le Iunivesitē Fono, faia
o faaiuga uma e aafia ai le iunivesite. E leai ni tamaiti aoga iunivesete
po'o tagata faigaluega iunivesite o lo'o fai ma sui. O le a avea le Konekeresi a le Iunivesite
fa'avaeina e tagata faigaluega, tamaiti a'oga, ma pule, ma o le a tautua i
faatemokalasi le faagasologa. E i ai ni nai mataupu e tatau ona foia,
matou te talitonu o loʻo i ai se manaʻoga mo le toe fuataʻiina o iunivesite, ae le mai luga, e leai
e tali atu i le fiafia o tagata maualuluga.
E te manatu o le a vave ona e maua se maliliega?
Atonu o le a vave ona tatou maua se iugafono. O lea la ua iai le peresitene o le UNAM
faamavae ma ua filifilia se peresitene fou, ou te mautinoa o pulega
o le a manaʻomia se maliega. E foliga mai o le a latou faʻaauau le filifiliga
fa'asao ma taumafai e fa'agasolo i se maliliega. Ioe, o le a matou faia
fiafia e tausolomua. Ua uma ona matou talosaga e toe tatala le talanoaga
i le va o pulega ma le General Strike Council e talanoaina a tatou ono
mana'oga. O aʻu o se tagata faʻamoemoe, ae o le a tatou vaʻai.
UNAM Fa'afouga
I le vaveao o Fepuari 6 e silia ma le 2,000 leoleo feterale sa nofoia le
lotoa autu o UNAM, pueina 737 tamaiti aoga ma lagolago, ma faamalosia
na pulea le iunivesite. O i latou na pueina sa auai i
o se fonotaga i le po atoa, lea, i se tulaga uiga ese, na filifili e faaauau feutagaiga.
I le aso atoa na nofoia ai e leoleo isi lotoa.
Na tauamiotonuina e le Peresetene Mekisiko o Zedillo lenei gaioiga e ala i le tuuaia o le faateleina o faalavelave
i le iunivesite. Ae peita'i, i tulaga uma lava, sa fa'atupu fa'alavelave
e le pulega o le iunivesite ma lagolagoina e le iunivesite fou filifilia
peresitene, o le na talanoa i feutagaiga ae na faia pea lava pea le fefinauai.
Na folafola e le peresitene o le UNAM De la Fuente se fofo feutanaiga i le osofaiga,
ae ia Ianuari na ia taofia ai feutagaiga e valaau mo se pelepesite i luga o le
taia. O le palota na lagolagoina le faamutaina o le tetee ae itiiti ifo i le afa o tamaiti aoga
sa auai. Na tuuaia e le au taia le pulega o le iunivesite i le faia o ni togafiti
e fa'amaonia ai le fa'aogaina o sauaga. Na faamaonia le saʻo o lenā manatu. Ia Fepuari
1 o se vaega o tagata faomea na osofaia tamaiti aoga o lo o nofoia le Aoga Sauniuniga
Leai 3. Le gaioiga malosi a se vaega o tamaiti aʻoga UNAM e toe ave le aʻoga
sa fa'aaogaina e fai ma fa'amaoniga e auina atu ai leoleo, ave le fale,
ma pueina 324 tamaiti aoga. O le Aai o Mekisiko i aso taitasi o Excélsior na tuuaia sese
o tamaiti aʻoga o le fasioti tagata e toʻalua, i se taumafaiga e faʻavae se tetee
i'a i'a. E oo atu i lena taimi ua uma feutagaiga. O le pueina faapagota ma leoleo
O le nofoia o fale iunivesete e le mafai ona fa'amutaina le tete'e,
peita'i. Matua, tamaiti aoga, ma sui o le tele o faalapotopotoga faaupufai
na savavali i se faataʻitaʻiga—5,000 i le 7,000 malolosi, e tusa ai ma le eseesega
fa'atatau-i le taimi lava e uma ai le ta'e. Na manaʻomia e tagata faʻaalia le saʻolotoga
mo a latou "pagota faaupufai" ma feutagaiga o manaoga o tamaiti aoga.
Le tele o faʻalapotopotoga, e aofia ai le PRD, lea na lagolagoina De la Fuente's
pelepesite, ua latou valaʻau mo faʻataʻitaʻiga e manaʻomia ai le tatalaina vave
o tamaiti aoga uma. O le fa'alavelave a leoleo o se fa'ailoga mata'utia, e tau leai
lima masina aʻo lumanaʻi le palota a le peresetene, e faʻaalia ai le malo
le naunau e fa'aaoga le malosi e fa'asaga i so'o se fa'afeagai.
Z
O Carlos Suárez-Boulangger o se tagata fa'apolokiki fa'apolokiki ma tusitala tuto'atasi ma
faaliliu e nofo i Cambridge, Massachusetts.