P
Art 1 o lenei tusiga na faʻaalia
pe fa'afefea e o'o lava i fa'atatauga fa'asao fa'aalia le le tutusa o tupe maua i
o le US i aso nei ua oʻo i tulaga ogaoga e leʻi vaʻaia talu mai le 1920s. E sili atu
e sili atu i le $1 trillion i le tausaga i tupe maua fa'atatau o lea ua suia
i tausaga ta'itasi-mai le tusa ma le 90 miliona aiga ogatotonu ma tagata faigaluega
i aiga sili ona tamaoaiga ma faalapotopotoga.
O faiga fa'avae ma faiga e nafa ma le fa'alauteleina o aso nei
le va o tupe maua i tua i le vaitaimi o le 1978-1982. I lena taimi, faiga faavae
ma faiga masani—le kamupani ma le malo—na faia
se suiga faavae. O le taunuuga o lenei suiga ua matua tele lava
toe fetuunaiga o le tamaoaiga o Amerika talu mai le 1980 i luga o le tele o luma,
e aofia ai le toe faʻaleleia o galuega ma maketi o galuega, faʻasalalau lautele le faʻamavaeina,
malepe o maliega fa'atasi tu'ufa'atasi a alamanuia, se toe fa'atulagaina
o le fa'atulagaina o lafoga a le feterale, ose faiga fou tau fefa'ataua'iga fou e fa'atupu fa'apotopotoga
ma le malo, fesuia'iga tau o tausiga fa'alesoifua maloloina ma fuafuaga penisione,
fesoasoani a le malo i le fa'aitiitia o totogi maualalo ma ovataimi
totogi, fa'atupe fa'aletausaga o fa'aputuga tupe fa'aagafesootai i le US
tala fa'atatau o tupe e fa'amalie ai tupe pa'u a le feterale, fa'atulafonoina ma tu'umamafa
o alamanuia atoa—e ta'u ai le pito sili ona taua.
O faiga fa'atauva'a ma faiga palota sa iai fo'i se tulaga fa'avae
toe faʻaleleia aʻo amata ona tulaʻi mai auala fou na toe faʻamalamalamaina ai le faʻaogaina o le kamupani
elite sa galue i totonu o le Republican Party. I le faaiuga o le 1980s,
o isi suiga na faia fo'i na suia ai le fa'agaioiga o aia a kamupani.
Tulafono fou ma tulafono, fa'atonuga fa'atonu, pulega a le malo o Amerika
faia, faaiuga a lala sooupu feterale, ma isi, mulimuli ane mulimuli i le
tulaga fou faaupufai, fesoasoani i le faatinoga o kamupani fou
faiga fa'avae ma faiga fa'atino ona alia'e mai lea i le fola o faleoloa.
O lo'o iai le fa'aauauina mo se taimi umi i faiga fa'avae ma faiga fou
lea na aliaʻe ina ua mavae le 1978-1982. I le vaitaimi o Reagan, 1980-88,
o se faamamafa sili atu na tuʻuina i le suia o le faʻatulagaga o lafoga,
fa'aletulafono fa'apisinisi, fesuia'i le paleni o malosiaga i le va o iuni
ma le pulega, faia laasaga muamua i le talepeina o le lalolagi mulimuli
War II faiga litaea, ma faʻamalosia le toe faʻatulagaina o maketi galuega.
I le taimi o George Bush sinia, 1988-1992, na suia le faamamafa i faiga faavae
sili atu le faʻalauiloaina o kamupani mai fafo a le US,
fefa'ataua'iga, ma le fa'atinoina o faiga fa'avae neoliberal ile tula'i mai i fafo
tamaoaiga ma maketi.
I lalo o Clinton, 1992-2000, o le taulaiga na taulai tele i le faalauiloaina
ma faʻalauteleina le "fefaʻatauaʻiga saoloto." E le gata i lea, o le Clinton
vaitaimi na iloga i le fa'aofiina o fua fa'atatau mo
fa'ataga le suiga ole tau ole soifua maloloina mai fa'apotopotoga i tagata faigaluega,
e ala i le faatelevaveina o lafoga o totogi o le saogalemu lautele i
le tala faʻatatau o tupe a le US e faʻaalia ai foliga sese o le faʻaitiitia
tupe pa'u a le feterale ma le pasia o tulafono a le malo e faamalosiau ai
o le fa'aitiitia atili o le faiga masani a penisione tumaoti.
I lalo o Siaosi W. Bush, toe tipi lafoga mo kamupani ma le
mauoloa na avea ma fa'amuamua faiga fa'avae a'o fa'alautele atili
"fefa'ataua'iga saoloto" na avea ma fa'amuamua faiga fa'avae lona lua, aemaise lava
i le tulaga o fefaatauaiga a Amerika ma Saina. I le tele o lafoga a le malo ma
o faiga fa'avae tau fefa'ataua'iga o se tasi lea o puna'oa sili ona tele sao i
o le suiga lautele o tupe maua, o le vaitaimi o George W. Bush ua faapea ona tuufaatasia
o le sili ona leaga o Reagan (lafoga) ma Clinton (fefaatauaiga) era. E leai
e ofo ai, o le va o le le tutusa o tupe maua na faatelevaveina i le saoasaoa
fua faatatau i le vaitaimi o Bush, 2000-2006. E le gata i lafoga ma fefa'ataua'iga
le tutusa o tupe maua, i lalo o George W. Bush isi suiga fou o tupe maua
fa'avae faiga fa'avae na fa'alauiloa fa'apea fo'i i le suiga o tau o le soifua maloloina,
toe fa'atulagaina o le faiga o litaea, ma le fa'atulafonoina o le fa'aititia o totogi
e ala i le fa'atonuga a le malo, fa'atatau i totogi ovataimi mo le faitau miliona o itula
totogi tagata faigaluega.
A'o iai faiga fa'avae o lafoga, fefa'ataua'iga, totogi ma penefiti
fa'atinoina i luga i lalo i le va o le 1980-2006, faiga fa'avae ma faiga masani
o lo'o saofagā atili i le fa'atupula'ia o le le tutusa o tupe maua
i le taimi e tasi e toe faaleleia mai le pito i lalo.
O le maualuga i luga o lenei lisi pito i lalo o le suiga o pisinisi mai taimi uma,
galuega tumau i konekarate faavaitaimi, le tumau, ma tutoatasi
galuega. Fa'atupulaia pea talu mai le 1980s, sili atu i le 44 miliona
o le 137 miliona tagata faigaluega faigaluega i le US ua avea nei ma taimi faavaitaimi,
le tumau, ma tagata faigaluega konekarate maua le 60-70 pasene o le totogi
o tagata faigaluega tumau ma e masani lava 20 pasene o penefiti.
Na fa'alauiloa fo'i faiga fa'avae fou e fa'aulu i totonu o pisinisi
O le vaitau o le 1980 na i'u ai i le pa'u o sui auai mai le 22 pasene
o le aufaigaluega i le 1980 i le toetoe lava 7 pasene i pisinisi tumaoti
i le 2006. Lua sefulu tausaga o faiga fa'avae galuega fa'apisinisi i fafo na auina atu ai le faitau miliona
o totogi maualuga, galuega fa'amanuiaga lelei ile gaosiga, tekonolosi,
ma auaunaga fa'apolofesa fa'apisinisi i fafo, o se gau fa'atumu i
galuega tautua maualalo totogi—e masani ona fai faavaitaimi, malō, ma konekarate
galuega. O faiga fa'avae o penefiti fa'atauta'i a le kamupani na suia fa'avae i le taimi
o le vaitaimi lava lea e tasi, ma iu ai i le talepeina o le silia ma le 100,000
penisione masani ma latou sui i tau taugofie
401K fuafuaga; le fa'agata ma/po'o le suiga o tau ole soifua maloloina
inisiua tau inisiua; fa'asalalauina fa'ate'a fa'atasi
o penefiti soifua maloloina litaea; fa'aititia o aso malolo totogi ma isi
taimi malolo totogi; ma isi faiga fa'aitiitiga fa'aitiitiga fa'atatau a le kamupani.
O auala e lua-suiga faiga faʻavae a le kamupani i pisinisi
tulaga ma suiga o faiga faavae a le malo-sa galulue faatasi
ma le tasi ma le isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, lafoga a le malo, faʻaititia o tau, ma
faiga fa'avae tau fefa'ataua'iga sa tu'uina atu ai fa'aosofiaga tau tupe tele i
fa'alāpotopotoga mo le fa'alauteleina o galuega i fafo atu o le atunu'u ma fa'atupu ai le fa'amavaeina
ma fesiitai atu i fafo le tele o le vaega o gaosiga i le
O suiga o tulafono a le Malo o Amerika na mafai ai e faʻalapotopotoga ona aveese mai
tupe faasili o penisione mo le faaaogaina lautele o pisinisi ma/poo le faatuai
fa'atupe lelei fuafuaga penisione. Faalapotopotoga a le Malo e pei o le National
Na fesoasoani sa'o le Komiti o So'otaga a Leipa i taumafaiga a kamupani e fa'ate'a fa'atasi
a'o le fa'atulafonoina a le malo ma le tu'ufa'atasi o pisinisi uma
atili fa'aititia ai tulaga o sui auai i le iuni ma fa'aleagaina ai fefa'ataua'iga a iuni
aoga. I le itu tau soifua maloloina, faiga faavae a le malo i le tulaga
o le tausiga fa'alesoifua maloloina i lalo o Clinton ma tagata fa'atau le soifua maloloina
tausiga ma le soifua maloloina teugatupe i lalo o George W. Bush, uunaia
fa'alāpotopotoga ina ia fa'avavevave ona fa'ase'e tau o tausiga fa'alesoifua maloloina i tagata faigaluega.
Fuafuaina o le Siitia o Tupe Maua
T
mafai 1 aoteleina nisi o
o suiga tetele i tupe maua a le vaeluagalemu/vaega faigaluega na tupu i totonu
2005 ona o le fa'aputuina o faiga fa'avae a le malo ua tuana'i.
A fua i le tele o nei suiga o tupe maua, e le o se mea e ofo ai
o tupe mama a kamupani ua siitia i fuainumera lua (sili atu
nai lo le 10 pasene) i kuata ta'itasi mo le tolu ma le afa tausaga talu ai
i le sili atu i le $1.4 miliona; po o le Ofisa Sili o Pulega ma le 5 pule sili
o fa'apotopotoga a Amerika ua fa'ateleina le latou vaega atoa o le atunu'u
tupe maua mai le $50 piliona i le tausaga i le 2001 i le sili atu i le $140
piliona i le tausaga i le na o le lima tausaga; po o le sili ona mauoa 1 pasene
(1.1 miliona) aiga ua faatupulaia a latou vaega o le aofaiga atoa o le atunuu
tupe maua lipotia i tulaga o le 20-22 pasene o le aofaiga atoa o tupe maua a le atunuu,
tulaga e lei vaaia talu mai le faaiuga o le 1920s.
le
numera o fa'atatauga fa'aleaogaina. Latou te le aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga,
isi fa'ailoga taua e feso'ota'i ma aso nei
fesuiaiga o tupe maua. E le o faamauina i le Laulau 1 o le siitaga
i le totogiina o lafoga i luga ole 10 miliona pe sili atu ole 90 miliona
aiga faigaluega ona o le faatupulaia o aafiaga o le feterale Alternate
Lafoga aupito maualalo; po'o le fa'agata atoa o le soifua maloloina e tu'uina atu e le fale faigaluega
inisiua fa'aopoopo i le fesuiaiga o tau o inisiua i fuafuaga
o lo'o tu'uina atu pea e tagata e ana galuega; po'o le fa'agata atoatoa e tagata e ana galuega
o se penisione nai lo le na'o le suia o se penisione fa'amatu'u
ma se tau maualalo 401k fuafuaga; po'o le fesuia'i o inisiua e le atoatoa le malosi
ma totogi o tagata faigaluega mai falefaigaluega i tagata faigaluega. O mea uma faapena
fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aopoopo i tupe maua fa'aopoopo, fa'aopoopo i lea fa'amatalaga
i le Laulau 1 i luga. O le tupe maua na sui mai aiga faigaluega/ogatotonu
e mafai ona sili atu i le $840 piliona tala faatatau o loʻo i luga ma e mafai ona aofaʻi
e sili atu i le $1 trillion.
Peita'i, faiga fa'avae o lo'o fa'alauiloaina le fa'aliliuina atu o tupe maua e fa'atatau ile tau
(mai le 90 miliona aiga) e le o le ata atoa. US
kamupani ma aiga mauoa e mafai ona faalautele a latou tupe maua
fa'aopoopo mai galuega fa'apea ma fa'afaigaluega i fafo
gaoioiga foi. Ma o se vaega lelei o lena tupe maua—faalapotopotoga
ma tagata ta'ito'atasi—e le mafai ona lipotia i le aofaiga o tupe maua o
aiga sili ona tamaoaiga i faʻamaumauga aloaia.
Siata 1 vaega o lo'o fa'atusalia ai tupe maua e ui atu i le alavai
o le faalapotopotoga. Mai iina e mafai ona tufatufa atu e le kamupani
i tagata e umia sea, pule sinia, ma Ofisa Sili o Pulega i tulaga o tufatufaga,
totogi tului, tupe faavae, ma ituaiga eseese o le tolopoina ma
taui atoa mo pulega sinia. O le a le mea e le totogiina
e mafai ona faʻaputuina ma faʻaalu i luga o le faʻalauteleina o kamupani (ie, teu faʻafaigaluega)
po'o le umiaina e le fa'apotopotoga o ni tupe mama fa'atumauina. Fa'ailoga aloa'ia
aua o tupe maua fa'atumauina a kamupani a Amerika ua i ai nei i le tulaga o
e sili atu i le $500 piliona i le tausaga, lea e tusa ma le $200 piliona a
tausaga e maualuga atu nai lo averesi o tala faasolopito. Ma na fuainumera
na'o le fa'atusaina o tupe mama o lo'o fa'ailoa mai.
Ole tele e le'i fa'ailoaina o polofiti fa'aopoopo a fa'alapotopotoga fa'a-malo
lea e fesiita'i atu i auala eseese tau tupe i latou i fafo
lala ma fa'alāpotopotoga ona taofia ai lea e le'i toe fa'afo'i mai
tupe mama mo tausaga. Ole aofa'iga sa'o mo ia tupe mama e le'i toe fa'afo'i mai
e le o iloa, e le IRS poʻo le US malo. O se puupuu
Ae ui i lea, na maua se vaaiga e le faletupe o tupe teufaafaigaluega Morgan Stanley
i le 2005 ina ua lipotia faalauaitele e faapea o le aofaiga i fafo e lei toe faafoi mai
o tupe faasili o lo o umia e faalapotopotoga a Amerika e tusa ma le $700 piliona—o lena
sa na'o le mea na fa'ailoa fa'alaua'itele i lea taimi.
O le vaega lona tolu ma sili atu opaque o tupe mama e aofia ai
o tupe mama e le iloa (mai totonu o le US po o galuega mai fafo) lena
o lo'o fa'agasolo atu i fale lafoga i fafo ma e le'i lipotia i le
IRS. Le fa'aaliga le'o aloa'ia lata mai o le maualuga o tupe maua o lo'o umia
i aso nei i fale o lafoga i fafo-lea ua fa’ateleina mai atumotu
i le atu Karipiane i Cyprus i le Seychelles i le vasa Initia
i nofoaga eseese i le atumotu o le Pasefika-e tusa
$7 trillion. E maualuga lena mai le $250 piliona i le ogatotonu o le 1980s. O lena
talafeagai e faapea e le itiiti ifo i le $4 trillion o lena $7 trillion
o lo'o umia e kamupani a Amerika ma aiga mauoa, o le fefiloi i le va
kamupani ma tagata taitoatasi e matua le iloa. O se faaopoopoga faaletausaga
Ole tafega o tupe maua mai le US i totonu o ia malutaga e faigofie lava
$200 piliona i le tausaga, ae le'i faitauina le tului e maua i le tausaga
$4 trillion ua i ai iina (lea e oʻo atu i le isi $300 piliona,
fa'apea o se fua faatatau e 7 pasene o le toe maua mai). Fa'aitiitiga o le
faaopoopo $300 piliona i tului, $200 piliona e le mafai ona lipotia
i le IRS ma o lea e le faitaulia ai o se tupe maua a tagata mauoa
aiga po o faalapotopotoga. O ia tupe mama ma tupe maua malu e tatau
ia fa'apea o se tupe maua fa'alilolilo e le'i tufatufaina mo se taimi le tumau a tagata mau'oa
aiga o le a iu lava ina totogi i tausaga mulimuli ane
i na aiga.
lea
O suiga o tupe maua i tagata maumea o se taunuuga o faiga faavae a le malo
tu'uina atu fa'amaumauga fa'aitiitiga lafoga i tupe faavae (tivi, tului, tupe faavae
tupe maua, esetete, lafoga meaalofa, ma isi), fa'alautele mai Reagan i lena taimi
fa'amauina le $752 piliona o lafoga na tipi i le amataga o le 1980 ia George W. Bush
fa'asologa o fa'aitiitiga o lafoga fa'aletausaga mai le 2001 i le 2006.
I le nofoaiga muamua a George W. Bush na o ia, e silia ma le $4 trillion
i le tipi lafoga na pasia. O suʻesuʻega e faʻaalia ai e tusa ma le 80 pasene
o nei fa'aitiitiga o lo'o fa'aputuina i aiga e 20 pasene sili ona tamaoaiga
ma o le tele o le liliu atu i vaega sili ona maualuga tupe maua i totonu o lena 20
pasene. Afai e tumau le tipi lafoga a Bush, o le aofaʻi
o le a tupu i le $ 11 miliona, toe faʻatasi ai ma vaega sili ona maualuga tupe maua
o le mauaina o le vaega leona o le tipi ma tupe maua. Faaopoopo
fa'aitiitia lafoga a kamupani e silia ma le $1 miliona
na pasia i lalo o Bush ma ua tele sona sao i le taimi muamua
mata'ina le fa'atupula'ia o tupe mama fa'atumauina.
O lea la, a'o fa'atupula'ia faiga fa'avae a kamupani
tupe maua e lei lipotia mai le IRS e fai ma sui o le au maumea i le tele
auala, faiga faavae lafoga a le malo mai Reagan e ala ia Bush Jr
'au'auna e fa'ase'e tupe maua i tagata mau'oloa mai vaega 'oloa na
ua lipotia i le IRS. Siata 2 o loʻo faʻaalia ai le filifilia
vaega o tupe maua ua see atu i aiga mauoa ma faalapotopotoga
ose taunuuga o faiga faavae lafoga a le malo, faapea foi mai kamupani-tulaga
faiga fa'avae fa'aliliu'ese ma/po'o le puipuia o tupe maua. E le o aofia ai e eseese
fesoasoani tuusao a le malo i faalapotopotoga ma tagata mauoa,
lea e fa'atumauina le aofa'i o le sefulu piliona tala faaopoopo
tausaga mai le malo o Amerika.
Faaiuga Faaiu
F
e manino mai i mea ua ta'ua muamua
o lo'o i ai, a itiiti ifo, e $1$1.5 trillion suiga o tupe maua fa'atatau
tupu i tausaga taitasi i aso nei. E oo lava i le manatu i le avanoa o nisi
faitau faalua i vaega o tupe maua i le Laulau 1, le aofaiga
o tupe maua fesuia'i i tausaga ta'itasi ona o faiga fa'avae o lo'o fa'atusalia i totonu
Ole Laulau 1 e faigofie ile $700 piliona i le $1 miliona. Faaopoopo
e tatau ona i ai vaega o tupe maua i le Laulau 2, o lo'o fa'atusalia
fa'atauva'a o tupe maua o lo'o fa'atupuina i aiga maumea
ona o lafoga malu, lafoga evasin, ma le faamaumauga o lafoga tipi i le
mauoloa. E o'o lava i le fa'aititia o le aofa'i i le Laulau 2 i le afa e maua mai i lalo ifo
$300$400 piliona i le tausaga i tupe maua faaopoopo i tagata maumea. O afea
Fuafuaga 1 ma le 2 ua tu'ufa'atasia, o le i'uga o le aofa'iga o tupe maua
e le itiiti ifo i le $1 trillion i le tausaga.
O le $1 trillion le suiga faaletausaga i tupe maua fa'atusatusa e tutusa lelei
i le $1.09 trillion lipotia e le US Commerce Department i
Vaega 1 o lenei tusiga. E foliga mai o le $1.09 lea o tupe maua faaletausaga
o le a faʻaauau pea ona faʻalauteleina i nai tausaga o lumanaʻi, talu mai tupe maua mai Bush's
o lo'o fa'atupula'ia le fa'aitiitia o lafoga o tupe maua mo tagata maumea
e oo atu i le 2010 a o faiga faavae e nafa ma le sifi faigaluega
tupe maua a aiga i vaega o totogi, toe fetuunaiga o galuega, galuega
offshoring, sifi i nisi galuega faavaitaimi/le tumau/konekarate, soifua maloloina
ma suiga o tau o penefiti penisione, suiga o lafoga totogi, ma le
pei e le fa'aalia se fa'ailoga o le fa'aitiitiga po'o le fesuia'i. E le gata i lea, e tatau
fa'aletonu e tupu i le fa'ai'uga o le 2007 amataga o le 2008-o se fa'atupula'ia fa'atupu
faamoemoe-o le a faatelevaveina le suiga o tupe maua e pei ona masani ai
faia i taimi o fa'aletonu. O le vaaiga ma le avanoa e maualuga lena
o le a faʻaauau pea ona faʻatupulaia le va o tupe maua i le US
sili atu.
Jack
Rasmus o le tusitala o
Le Taua i le Aiga: Le Ausiva Autasi
Mai ia Ronald Reagan ia George W. Bush
(www.kyklosproductions.com).