I le avea ai ma se tagata ua leva ona fiafia i le tulaga malie o le aganuu a Europa, ou te fiafia lava i soo se taimi lava e alu atu ai i luga o le radar screens a Amerika, oe, e manino lava, e sili atu le mamafa o galuega pe a faatusatusa. O le tele o taimi, o ata o Europa o loʻo faʻaalia i totonu o le tulaga o se "mafaufau masani" fou e uiga i le olaga Europa lea e fai mai o (a) o se anachronism le tumau ma (b) faigata ma e le o se mea e mananao ai tagata Amerika. Pe a aliali mai le tele o ata faʻamanatuga o le Euroleisure, ou te manaʻo e mafaufau o tagata Amerika pe aisea e le mafai ai ona tatou maua mea o loʻo faʻamalosia e tagata faigaluega Europa - o tafaoga umi, e pupuu itula faigaluega, ma le totogi lautele e faʻafiafia ai taimi avanoa nai lo fa'anoanoa. Ma a amata ona fesili tagata Amerika ia i latou lava i nei fesili, o ituaiga uma o avanoa faʻasaʻoloto e matala. I le tulaga o le taua o le konetineta o loʻo i ai nei i luga o le austerity, lea e sili atu nai lo se isi lava faʻavavevave na tuʻuina atu i le olaga Europa, o nei ata ma lo latou taliaina iinei i Amerika e sili ona taua.
O le mea lea na matua'i fa'amafanafanaina ai lo'u loto i le fa'alogoina o se tasi tala talu ai nei. O Oketopa 24, 2012, o le New York Times Magazine na faailoa mai ai se tamaʻi motu Eleni lea, e pei ona taʻua i le ulutala, “Ua galo i Tagata le Oti.” E suʻesuʻe e le tusitala le soifua maloloina faʻapitoa ma le umi o le ola o tagata o loʻo nonofo i le motu o Ikaria, ma iloa ai o la latou mealilo e matua faigofie lava-e faʻaopoopo i le 'ai o se meaʻai e faʻavae i laʻau, legume-mamafa, meaʻai masani, masani masani, o tagata o Ikaria na'o le ofoofogia o le malolo.
E leai ni uati fa'ailo; latou te amata le aso pe a latou feala. Latou te galulue i se saoasaoa filemu ma fai malologa umi o le aoauli ma moe i aso taitasi. O taumafataga e masani lava o se taimi mo fegalegaleaiga ma uaina. O le olaga, e tusa ai ma lenei talaaga, e matua leai se popole ma tumu i fiafiaga o uo ma aiga. O le sootaga a le Ikarians i le taimi o le faʻafeagai lea o lo tatou. Ua taʻua se tala a se tagata nofomau: “O tagata e nonofo tuai iinei…matou te feala i luga ma moe i taimi uma. Ou te le tatalaina foʻi loʻu ofisa seʻia oʻo i le 11 i le taeao ona e leai se tasi e sau muamua i lena taimi." Sa ia inu lana uaina. “Ua e matauina e leai se tasi e ofuina se uati iinei? E leai se uati o galue sa'o. A e vala'aulia se tasi i le 'aiga o le aoauli, atonu e sau i le 10:00 i le taeao po o le 6:00 i le afiafi. Matou te le popole lava i le uati iinei.”
O le tusiga o loʻo faʻaalia ai o le Ikarian masani e leʻi oʻo lava i le atuatuvale o le tuai.
E tusa ai ma le ofoofogia o le umi o le tagata Ikarian, o loʻo i ai le tele o mea faʻafesoʻotaʻi i le galuega: faʻamalositino ma meaʻai maloloina; o se lagona o le felagolagomai e le tuua ai se tasi i le alofa tunoa o le faaesea ma le tuulafoaiina (e le pei o le US, lea tatou te teu ai a tatou tagata matutua i totonu o uarota leaga); togalaau uma ma savali tele, ae, sili ona taua o le mea moni faigofie o le tulituliloaina tutotonu o Ikarians e foliga mai e fiafia i le olaga. O le mea e fiafia ai le au Ikarians - malolo, 'ai, ma inu uaina ma uo, siva - o le totonugalemu oo latou olaga, ua talia e tagata Amerika le manatu o le malologa ma le fiafia e tatau ona faʻatauvaʻa i le totonugalemu moni o le olaga - faigaluega totogi ma ona faʻalavelave faʻapitoa.
O aʻafiaga eseese i tulaga o le soifua maloloina ma le fiafia e manino. O le tala e amata i se tala i se Ikarian na malaga mai i le US na maua i le kanesa o le mama, toe foi i le motu, ua le toe popole ma amata ona tafafao ma ana uo tuai, ma toe maua lona soifua maloloina. O iinei i le US, matou te vaʻai i lenei ituaiga olaga e "le talafeagai." O le mea moni i tagata Amerika, e ui i lea, e matua le talafeagai-o le tele o galuega, atuatuvalega, ma se faʻamaʻi o faʻamaʻi puipuia. Atonu ua oo i le taimi e toe mafaufau ai i la tatou faauigaga o le mea moni.
O le talaaga o le Ikaria o le lona lua-sili ona imeli ma tweeted e uiga i tusiga i le mekasini i le taimi atoa o le 2012. O le maumea, meaʻai-faʻatauvaʻa vaega o Amerika sa vave ona faʻaaogaina isi tala, e pei o le "How to Eat Like an Ikarian." Na faia e le BBC se tala i luga o Ikaria i le taimi o le Times fasi. Ma e ui lava e toetoe lava o faʻamatalaga uma i luga ole laiga na faʻafefeteina e uiga i lenei foliga faʻapitoa, olaga faʻaonaponei, e leai se faʻamatalaga na faia le sootaga i le va o le olaga Ikarian ma le tauiviga o loʻo vevesi nei i Eleni.
O se mea uiga ese, ona o le mea moni e sili atu ona faʻaonaponei ma faʻaonaponei o le ituaiga olaga toʻafilemu o loʻo faʻaalia i le tusiga Ikaria o le mea tonu lava lea a le European banking troika (le European Commission, European Central Bank, ma le IMF. ) ma ana faiga fa'asala fa'atauva'a. O le vaiaso lava na sau ai le tusiga Ikaria, o le Times O le faʻasalalauina o le faʻalavelave Eleni na aofia ai se tala i le taumafaiga a le troika e faʻafesoʻotaʻi suiga i le tulafono a tagata faigaluega Eleni i se taamilosaga fou o le "fesoasoani" mai le ECB (85 pasene e alu e toe faʻaleleia faletupe, ae le o tagata e ua faia e totogi ai). I le faafesuiaiga mo le faitau piliona o Euro o le a taofia ai Eleni o loʻo noatia i ana nonogatupe Europa, o le malo e faʻaauau pea ona faʻatau atu aseta a le malo, siitia lafoga, siitia le tausaga litaea, tipi penisione ma auaunaga lautele, ma "faʻasalalau" tulafono "malosi" tagata faigaluega. e taofia ai le atunuu mai le “faatauva”.
I le totonugalemu o felafolafoaiga vevela o loʻo faia i le va o le malo o Eleni (faʻasaga agavale talu mai le palota o le taumafanafana talu ai) ma le troika, o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia ma tetee tagata Eleni. O le mea e faanoanoa ai, o tagata Amerika-e mafai ona avea ma paaga tutusa i lalo o faiga faavae o le austerity a le malo ma le taua o le "faatauva" a le vaega tumaoti (faʻapitoa foi o tupe maua mo faʻalapotopotoga ma faletupe)-e foliga mai o loʻo faʻatauina e le au faletupe le auiliiliga o le faʻalavelave i totonu. le sone Euro. E tusa ai ma lenei suʻesuʻega, o tagata Eleni i luga o auala o loʻo taia ma faʻatupu vevesi e faasaga i lenei faʻasalaga e le talafeagai. O lea manatu e fa'amamafa mai e tatau ona tu'u le faitio, fa'asusu, ma amata loa ona galulue.
E le o se mea e ofo ai: o tala fou uma e manatu e le faʻaituau o loʻo faʻalatalata atu i le mataupu ma le leo tutusa o le inoino mo tagata Eleni, oe, i lenei tala, na mafua ai le faʻalavelave uma a Europa i a latou "ala paie, faʻatauvaʻa." E tusa ai ma le tala na faamatalaina e le Times Niu Ioka, NPR, ma le isi vaega o le aufaasālalau autu, Eleni na pepelo lona ala i le Eurozone, nono mai mea e sili atu nai lo le mafai, feula uma tupe, ma ua musu nei e galue i ana aitalafu.
O lenei tala o se aganuu paie ma le le faatuatuaina e sili ona faamatalaina e le taʻutaʻua mama Michael Lewis i lana Boomerang: Malaga i le Lalolagi Lona Tolu Fou. O lana mataupu e uiga i Eleni, ua faaulutalaina ma le taʻufaatauvaaina “And They Invented Math,” ua faailoa mai ai o le lē faamaoni ma le soona fai aitalafu faa-Eleni o le faafitauli lea, ma o loo taumafai tagata Eleni e totogi le paipa e na o le pau lea o le vaifofō e mafai ona fai: “Ae o le fesili lenei pe o le a toe totogi e Eleni ana aitalafu e moni lava. o se fesili pe o le a suia e Eleni lana aganuu ma e na o le pau lava le mea e tupu pe a mananao tagata Eleni e sui.” Na taʻua e Lewis le mea o loʻo tupu i Eleni i le maeʻa ai o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o se "faʻaletonu atoa o amioga" a le sosaiete ma faʻauʻu le mataupu i se faʻailoga: "E tusa lava pe mafai e nei tagata ona toe totogi a latou aitalafu, ola i mea latou te maua ma toe foi mai. i le tulaga lelei i totonu o le Iuni a Europa, e iai a latou punaoa i totonu e fai ai? Pe ua matua leiloa lo latou malosi e lagona ai le fesootai atu i soo se mea i fafo atu o o latou lalolagi laiti ma ua sili ai ona latou lafoaia o latou tiute?”
Pau lava le lu'itau tele i lenei talanoaga mataga i le fa'asalalauga fa'asalalau e sau mai le fa'atuatuaina o Keynesian leftish economist ma NYT tusitala Paul Krugman, o le, e taua tele, faasaʻoina le tala e uiga i le matafaioi a le faletupe Europa mo le faʻalavelave i Eleni, ae na o le faʻaaluina o le tuʻua o le aganuu Eleni mai le mataupu atoa. Ma, e foliga mai ia te aʻu, o le aganuu a le tagata faigaluega Eleni o le mea tonu lava lea.
E ui ina ave sese e Krugman le austerity hounds i la latou upu e faapea o faiga faavae e togafitia nai lo le amio pulea—e oo lava i le tulaga moni o le austerity ua faateleina moni ai aitalafu Eleni e ala i le faaitiitia o le tamaoaiga—na ia faailoa mai nisi o mea moni e tatau ona malamalama i ai tagata uma: “ I le sefululima tausaga talu ai sa le o se parataiso Eleni, ae sa leʻi i ai foi i se faʻalavelave. Sa maualuga le leai o ni galuega, ae e le o se mala, ma sa sili atu pe itiiti foi le totogi o le atunuu i maketi o le lalolagi, ma lava tupe maua mai oloa auina atu i fafo, turisi, felauaiga, ma isi auala e sili atu pe itiiti foi le totogi mo ana oloa faaulufale mai.”
I se isi faaupuga, aʻo leʻi filifili le au faletupe tutotonu i Siamani ma Farani e mafai ona maua tupe e ala i le aumaia o Eleni ma isi atunuu vaivai o Europa i le Euro, sa lelei Eleni. Sa fai si maualuga o le leai o se galuega, ae o le leai o se galuega o se mea e sili atu ona lamatia pe a nonofo faatasi aiga lautele, e tele penisione a le malo, ma "talavou leai ni galuega" o loo inu fiafia le kofe i le faleaiga ma a latou uo i le aso atoa. "Aganu'u Eleni" e le o se fa'afitauli a se tasi, o le mea moni, o se ata iloga turisi. Sa lava le atunuu e totogi lana lava auala ma tufatufa atu ana tupe faasili ae peitai o lana tauiviga i totonu o le vasega na fuafuaina. O le mea lea, pe a fua atu i le taua a le vasega o tagata faigaluega Eleni, e matua agalelei lava e tusa ai ma tagata. E le o se pisinisi lea a se isi, seia oo ina auai Eleni i le Euro, na lolovaia i tupe taugofie, ma faaalu ai. O lenei, o le manatu, e tatau ona mafatia tagata Eleni mo a latou agasala.
O le sui o le Anthropologist ma le Occupy movement David Graeber, i lana 2011 Aitalafu: Le Muamua 5,000 Tausaga, o loʻo tuʻuina atu ai auala na masani ona faʻaaogaina ai aitalafu e i latou o loʻo i le paoa e ausia ai mea e lua: ia faʻamalosia tagata ma faʻatupu maketi. E moni lava lenei mea i pulega faakolone a Europa e totogi lafoga o latou tagatanuu, ae o le auiliiliga a Graeber o loo maua ai lenei malosi i le amataga o le tamaoaiga o pulega colonial lava ia. O aitalafu ua fa'aaogaina i taimi uma e fai ma auala e aumai ai tagata i le mulivae.
O le tele o nonogatupe i aso nei ma ona taunuuga-o le mago o aitalafu-o loo i ai tonu lea aafiaga. E pei o le aitalafu a le Lalolagi Lona Tolu na muamua atu, o le aitalafu a Eleni o se auala e faamalosia ai tagata Eleni e galulue malosi ma umi atu i le taimi nei ona o le Euro ua faʻafesoʻotaʻi le tele o le tamaoaiga o Eleni i le maketi tele a Europa e sili atu le malosi. O tupe taugofie ma le tuʻufaʻatasia o le tamaoaiga na faʻamalosia ai Eleni e faʻaulufaleina mai ituaiga uma o meaʻai fou faʻapea foʻi ma mea e manaʻomia e pei o meaʻai sa masani ona gaosia i le fale, ma o le aveesea o aitalafu mai maketi faavaomalo, e pei ona tatou molimauina uma i aso nei, e iʻu ai i se faʻasalaga. avega o le austerity, o lona faamoemoega e lua.
Muamua, o le austerity i tala o tupe a le malo o lona uiga o auaunaga a le malo e le mafai ona gafatia ma faʻatau atu i latou e sili ona maualuga le tauofoga tumaoti e foliga mai e na o le pau lea o le avanoa-e masani ai? Mai le vai i malaevaalele i auaunaga a le malo, o tagata Eleni o loʻo faʻamalosia e faʻatau atu aseta a le malo e totogi ai a latou pili. O le fa'atupuina la o aitalafu, i le tulaga lea ma isi, o se ta'iala mo le fa'asa'olotoina, o le taumafai lea e fa'aliliu oloa a le atunu'u i ni tupe fa'apitoa. Lona lua, o le utiuti na gaosia fa'aleaogaina lea e fa'aoso ai faiga fa'avae a le austerity o se auala e fa'amalosia ai le faitau aofa'i e galulue-ma galulue malosi. O le le lava e tupu ai le atuatuvale ma le atuatuvale e fasiotia ai aganuu e pei o le tasi i Ikaria, lea e galulue ai tagata e ola nai lo le ola e faigaluega. O lea la, o le nofo aitalafu ma le taumamafa e maua ai na o le lua lava avanoa mo ona tagata: taofi le fiafia i le olaga ae amata faanaunau e aveese le aitalafu—pe tetee.
E tusa ai ma nei mea uma, o le auiliiliga a Krugman o Eleni na afaina i le Euro ma lona taunuuga o le tetee i le austerity tulaga, o se faʻafeiloaʻiga faʻafeiloaʻi i le amio lelei e uiga i aganuʻu Eleni lea e tu i totonu mo le suʻesuʻeina o le tamaoaiga i le faʻasalalauga autu a Amerika. E mafai ona fesoasoani i tagata Amerika ia malamalama e leʻi solia e tagata Eleni Europa. Afai ei ai se mea, na talepe e Europa le Eleni. O le mea lea, e le o se mea saʻo le toesea o totogi mo tagata Europa i matu mai tua o tagata Eleni.
Ae ui i lea, o le tulaga o Krugman e faʻaitiitia ai le fesili faʻale-aganuʻu e aloese ai mai le "tuuaia o le tagata manua," ae i le faʻaleagaina o le malamalama i le taua o le tauiviga. O le tauiviga a le vasega, i Eleni ma isi nofoaga, e vevesi i le va o le manatu o tupe faavae, i le tasi itu, ma, i le isi itu, o le counterlogic o le vasega faigaluega, lea e moemiti i le olaga i Ikaria, faatasi ai ma isi mea. O le aganuu o le totonugalemu lea o le taua tau tamaoaiga o loʻo vevesi i Eleni ma le lalolagi atoa; o le mea moni, o le aganuu o taimi paganoa ma fiafiaga ma le tutoatasi o tagata i o latou lava taimi, o le mea tonu lava lea e tetee i le manaʻoga o tupe faavae e avea taimi uma o le olaga ma iota uma o le olaga ma auala i le iuga o tupe mama.
O le tala i le tauiviga faasaga i austerity i Eleni, ma le uiga e tatau ona i ai i tagata Amerika tutusa i le tetee a Eleni, e mafai ona sili ona malamalama pe a tatou mafaufau i le atamai o le Ikarians e fiafia i o latou olaga ma uo, meaai, uaina. , ma le tele o le malologa ma le susulu o le la ma le faavalevalea o lo tatou faamaimauina o tatou olaga taua i le faamamafaina ma galulue i tatou lava seia oo i le oti. O le fa'ato'aga o au lava mea'ai e le mo tagata uma, ma o le to'atele oi tatou e sili atu le olaga i le taulaga tele nai lo le nu'u tuai. Ae o mea ia e fiafia i ai aganu'u e o'o mai i luma pe a sa'oloto tagata e fa'atulaga taimi i a latou lava aiaiga. O le au Ikarians o se ata o se aganuu e faʻamuamua le fiafia nai lo le galue ma o le itu taua faʻapolokiki, i Europa ma tua atu.
I se faaupuga faigofie, o loʻo i ai se faiga faʻapolokiki natia i le aganuu a Ikarian e le taʻua i le New York Times Magazine, e faapea o Ikaria o se tasi lea o poloka palota-komunisi faifaipea i Eleni uma, ma o se tasi o tagata sili ona tetee i le tetee atu i faiga fou o lafoga ua fuafuaina e totogi ai aitalafu i faletupe mai tupe maua a tagata, lea ua uma ona fuafua e paʻu i lalo i le 30. -40 pasene.
I le suʻesuʻeina o le mafuaʻaga o le kapitalisme, o loʻo faʻamatalaina e Marx le totonugalemu o le faʻanoanoa o tagata i le gafatia o tupe faavae e maua ai tupe mama, o lona uiga, ia i ai. Mai le fa'agasologa o pa puipui a Peretania na fa'amausaliina fanua masani o nu'u ma o lea na tu'u ai e le au faifa'ato'aga se filifiliga itiiti ae o le sailia o galuega e ola ai, i le tu'ufa'atasiga fa'aonapo nei o oloa a le malo i le lalolagi atoa, aemaise lava i le US (e masani ona fa'atulagaina ona o le mana'omia. e toe totogi ai aitalafu). O tupe faavae e mana'omia se faitau aofa'i e leai se mea ae na'o latou malosi-faigaluega e fa'atau atu i luga o le maketi ina ia maua ai se vasega fa'atuatuaina, fa'atuatuaina manuia, faigaluega. O le utiuti na gaosia fa'afuafua e fa'atupuina ai tagata faigaluega fa'amaoni; austerity o le fatuga lea o lenei utiuti. O le tele o galuega, fa'apopoleina tagata Amerika e lelei ona malamalama i le tele o le taua faasaga i le austerity o la tatou fusuaga foi.
O le tala foi lea o le mea o loo tupu i Eleni i le taimi nei. Ua sili ona faamatalaina e George Caffentzis: “O lenei suesuega [austerity] o loo faia ona o le seneturi mulimuli o tauiviga faaleagafesootai ma vasega i Europa ua faaitiitia ai le fua faatatau o le soona fai ma polofiti mo tagata fai pisinisi i Europa o le 21 senituri. O le fa'aofiina o le Euro i le sefulu tausaga talu ai o se fa'ata'ita'iga le manuia e fa'atatau i le fa'atuputeleina o tupe maua a tupe a Europa (ie, tupe fa'afaigaluega i Europa). Ua avea ma se faanoanoaga tele i tagata fai tupe. O le faʻaogaina o tupe ma le tipiina o 'tau fefaʻatauaʻiga' na faʻatagaina e le euro na le mafai ona luʻitauina le fausaga o tagata faigaluega i luga o le tele o osofaʻiga, faʻataʻitaʻiga auala, ma mulimuli ane fausia ai taua ina ia saogalemu ai o latou olaga, faʻaitiitia le lamatia ma umi (ma tipi tupe mama. o latou pule).
"Mo le faʻauluuluga o tupe a Europa e ola ai i lenei vaitau o le lalolagi, e tatau ona faʻaititia totogi, meatotino a le malo, nai lo le avea ma mea masani, e tatau ona faʻamaonia. Po'o a lava le 'oa ua fa'aputuina e tagata faigaluega e feagai ai ma fa'alavelave fa'afuase'i e tatau lava ona totogi lafoga e totogi ai le aitalafu a le atunu'u ua fa'atupuina e taofia ai le faaletonu o faletupe. O tagata faigaluega o ituaiga uma, fale gaosi oloa ma auaunaga, tomai ma le le agavaa, e le o faʻamaonia ma faʻamaumau, meafaitino ma mea e le faʻaaogaina e tatau ona faia e tipiina o latou manaʻoga ma talia le maualalo (faʻafetai!). O lenei faʻataʻitaʻiga faʻalavelave o se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le vaega a le aufaipisinisi, ioe, ae o lona manuia e faʻalagolago i le togafitia o atunuu taʻitasi ma vasega faigaluega taʻitoʻatasi i le taimi ma tausia i latou i le tele e mafai ai.
O se tasi o auala e tuueseese ai le vasega o tagata faigaluega o atunuu taitasi, o le mautinoa lea latou te le vaai ia latou tauiviga e tasi ma tutusa. O le fa'aogaina o tagata lautele Siamani ia i tatou-ma-i latou ma tagata Eleni ua avea ma se manumalo mo le vasega pule i luma. O le faateleina o le lauiloa o le itu taumatau fascist anti-immigrant i Eleni lava ia o se faʻalavelave-pe a le o se mea e faateʻia ai-iʻuga o fevaevaeaiga o tatou-ma-latou. Ae ui i lea, o le teenaina o lenei fuafuaga a Farani, o le na teena ma le maumauaʻi le fevaevaeaʻi o faiga faʻapolokiki o le austerity ma lona faʻasalaina o tagata Eleni i la latou tautotogo 2012 palota a le peresetene, o se manumalo mo 'au e tetee i austerity ma le lotogatasi latou te manaʻomia. O se osofa'iga lautele talu ai nei i le konetineta atoa e tetee i faiga fa'avae austerity, o se fa'ailoga fiafia lea o lo'o teena e le vasega o tagata faigaluega a Europa le ta'iala fevaevaea'i ma le fa'ato'ilalo a le vasega fa'a-kapitalisi.
O le mea o loʻo manaʻomia e le au tetee i le austerity i le taimi nei o le vaʻaia lea e tagata Amerika a latou lava tauiviga faʻapitoa-mo le faʻaumatiaina o aitalafu a tamaiti aʻoga ma mo le toe faʻaleleia o le faʻaitiitia o auaunaga lautele aemaise lava-o se vaega o se faʻalapotopotoga faavaomalo. O le valiina o tagata Eleni o se "le talafeagai" mo le teenaina o le austerity e mafua ai ona latou le fiafia ma faʻamalosia tagata faigaluega, aʻo faʻamalosia tagata Amerika e faʻamaonia ma le fiafia o faʻapotopotoga, faletupe, ma le foliga le faʻaituau "tuputupu aʻe o le tamaoaiga," o se aganuu sili ona aoga. ta'iala e fa'alēaogāina ai lea tulaga tu'ufa'atasi.
E tatau i tagata Amerika ona faitau tala e pei o le tasi e uiga i le soifua maloloina ma le fiafia o tagata Ikarian ma le malamalama o le sini o le austerity kapitalista e tonu lava le aumaia o se iuga i nei nofoaga mulimuli o le saolotoga, ina ia tatou talitonu uma e na o le le moni, o le fasiotia oi tatou lava e galulue nai lo le fiafia i le olaga ma uo ma aiga ma meaai lelei ma uaina ma siva, o le auala tonu lea e tatau ona i ai le olaga.
Ou te fai atu o Amerika o le a naʻo se avanoa tau i le feagai ai ma lenei osofaʻiga pe afai latou te faia ni lagona e pei o le fiafia fiafia i tagata o Ikaria ma faʻaliliuina i latou i faiga faʻapolokiki o le olaga ma le saolotoga e faasaga i le austerity mo le vasega faigaluega e maua ai tupe mama mo fa'apotopotoga.
Z
Kristin Lawler o le Polofesa Lagolago o Sociology i The College of Mount Saint Vincent i Niu Ioka City ma le tusitala o Le American Surfer: Aganu'u Fa'asa'o ma Fa'a-Kapitalisme, 2011.