O
n
Novema 9, 2003, na valaauina ai tagatanuu Kuatemala e palota i totonu
le palota lona lima a le atunuu talu mai le toe faʻavaeina o le "temokalasi"
i le 1985. Palota i Kuatemala, o se atunuu ua aafia
i taua faalemalo mo le tele o le afa seneturi talu ai, o se avanoa uma
ma se tulaga lamatia. Tolusefulu taʻitaʻi faʻapolokiki ma tagata faʻamalosi ua uma
na fasiotia i le taimi o faiga palota sili ona sauā i totonu o Kuatemala
talafaasolopito puupuu o le malo faatemokalasi.
laina
na amata fausia i fafo atu o fale palota a'o le'i oo i le 6:00 i le taeao, pei
Na faatalitali tagata Kuatemala mo le tele o itula e fai ai a latou palota i le mea o le a faia
o se aso o tulaga le mafaatusalia o le auai o tagata lautele. Mo le tele o tagata Kuatemala,
o nei faiga palota e le o le filifilia o sui sili ona lelei, ae
nai lo le fa'ato'ilaloina o le tofi peresetene o le au fitafita muamua
pule, Efraín Ríos Montt.
In
1982 Ríos Montt, lauiloa lauiloa "le General,"
na faoa le pule i se osofaʻiga toto i le maualuga o le 36 tausaga
taua faalemalo. I le taimi o le pulega a le General 18-masina, na ia vaaia le
ta'uta'ua “lalolagi mu” le tetee tetee lea
fa'aumatia le faitau aofa'i o le silia ma le 400 nu'u nu'u i totonu
le igoa o le anticommunism. E tusa ma le 19,000 le tele e le o ni taua
na fasiotia tagata lautele ma le faitau selau afe o isi na faamalosia
e sola i Mekisiko.
In
o lenei taamilosaga palota, o le General ma lana vaega faaupufai e pulea,
le Guatemalan Republican Front (FRG), na faʻatupuina se palota tele
faiga fa'aalatua, fa'amalosi, ma fa'amata'u fa'aletino. Ae leai foi
le fefe i le talatuu a Ríos Montt, o le salalau atu o le taufaamatau
o a'afiaga leaga pe a leiloa le General, po'o le FRG's
taumafaiga e fa'atau palota o le a taofia ai le to'atele o sitiseni mai le lototetele i mea mata'utia
ma palota o latou lotofuatiaifo. “O le tele ma e leʻi tupu muamua
o le auai o tagata palota na manuia i le faʻaitiitia o popolega
o le tele o vaega sa i ai se faiga taufaasese po o se aso ua tumu i sauaga
na faamaopoopoina e vaega muamua o le ʻautau,” o le faamatalaga lea a se tasi faamasino
o le Faamasinoga Maualuga o Faiga Palota. Tagata palota, fa'amalosi e le to'atele
o tagata na auai, na ulagia fa'aperofeta le General a'o ia lafo lana. E pei o le
ua aga'i i luma le aso, le fa'amaopoopoina o le pulega, o se malo tuai
fa'amaumauga fa'amaumauga, ma le fa'alavelave fa'alavelave i nisi o fale palota
fa'amaonia o le fa'alavelave sili lea ona taua i le taumafai o sitiseni
e palota. E oo ane i le taeao po na sosoo ai na manino mai ai le General
e le alu i le ta'amilosaga lona lua ma le ta'amilosaga mulimuli o le
palota a le peresetene.
le
faatoilaloina o Ríos Montt ma lana FRG na faasaoina ai le Kuatemala maaleale
faatemokalasi mai le toe malepe i se faiga-temokalasi
fa'apulepulega. Ae ui i lea, o nei faiga palota e leʻi tele se suiga
le tulaga fa'apolokiki i lenei vevesi, pi'opi'o, ma le mativa
Malo o Amerika Tutotonu. Le oligarchy tuai o pisinisi Kuatemala
o tagata maualuluga e feso'ota'i ma le militeri ma fa'atonu solitulafono o lo'o tumau pea i totonu
pulega a le malo.
Ose Sui Tofia 20 Tausaga i le Faia
R
ios
Sa galue Montt e faataunuu le mea ua ia manatu na ia muai faauuina
taunuuga e pulea Kuatemala talu mai le pau mai le pule i le 1983.
O se fuaiupu i le 1985 faʻavae e faʻasaina ai taʻitaʻi muamua o le militeri
mai le au peresitene ua taofia Ríos Montt mai le toe maua
mana. Ina ua mae'a ni taumafaiga se lua e lu'i ai lenei fa'avae
faʻasaina i le amataga o le 1990s, Ríos Montt na tuʻuina atu o ia lava
i le fausiaina o le FRG i se malosiaga faʻapolokiki tele. Na talia e le FRG
le General's itu taumatau populist tautalaga ma paternalistic
ata o le "pule ma le lima malosi" e fausia ai se tele
mulimuli i tagata matitiva i nuu i tua ma taulaga. Ia Novema 1999, o le
FRG manumalo i le au peresitene ma le tele o le fono, i se vaega, ona
o le salalau lautele o le teenaina o le vaega faaupufai, PAN,
lea na fa'apalapalaina pisinisi eletise, telefoni, ma meli a le setete
i le faigamalo ua mavae. Na tofia Ríos Montt e avea ma peresitene
o le fono i le 2000 e le toatele o le FRG ma umia lea tulaga
tolu tausaga sosoo e ala i le teuteuina o le fuaiupu faavae
lea na fa'atonuina ai le fa'atapula'aina o le tausaga e tasi. I le isi tolu tausaga, o le
O le to'atele o le fono a le FRG e tofia fa'apitoa a latou uo
ma paaga faapolokiki a Ríos Montt i le Faavae
ma Faamasinoga Maualuga. O le tulaga na faʻatulagaina mo le peresetene o le General
faanaunauga.
On
Iulai 14, 2003 na soloia ai e le Faamasinoga o Faavae a Kuatemala le
faaiuga a le Faamasinoga o Faiga Palota Maualuga ma le Faamasinoga Maualuga
ia iloa le sui tauva a Ríos Montt i le fa i le tolu
pule. O le aso na sosoo ai na taofia ai e le Pule Sili lenei faaiuga
Faamasinoga ina ia fofogaina le tele o talosaga apili na faaulu e faiga faaupufai
pati ma fa'alapotopotoga o aia tatau a tagata. I le tali atu i nei tulafono
lu'itau, ufimata FRG congresspersons taitai afe o totogi FRG
fa'aalofa, momoli atu i le laumua, e fa'atupu vevesi e lagolagoina le
O le tofi peresetene o le General. O leoleo sivili a le atunuu
na musu le malosi e faafesaga'i ma tagata leaga na fa'avaivaia le laumua mo
lua aso, fa'apitoa le fa'atatauina o le fa'aoso aga'i i le fa'amasinoga, fa'alavelave
nofoaga autu o talafou, ma le ofisa autu o tetee faapolokiki. Ia Iulai
30, na lagolagoina e le Faamasinoga Faavae lana faaiuga muamua ma faatonuina
le Faamasinoga Maualuga o Faiga Palota e tusia Ríos Montt o le
O le sui tauva a le FRG.
le
O le FRG na faʻaaogaina le latou pulega o le malo faʻapea foʻi ma a latou militeri
fa'aa'oa'oga e fa'atupu se faiga palota tele o faiga fa'aalatua ma fa'amata'u.
O se vaega tutotonu o le fuafuaga a le General o le toe faʻatulagaina
o le 500,000 sa avea muamua ma sui o le Civil Defense Patrols
(ex-PAC), o se 'au fa'afitafita na fa'atulagaina i le taimi o Ríos Montt's
pulega e "puipuia" nuu mai communist ma guerilla
fa'amata'u. I le amataga o le 2003, o le puipuiga faaupufai a le General,
O Peresitene Alfonso Portillo, na toe faaosofia ai le fefe i sauaga ma le taofiofia
i le isi itu o le nuu o Kuatemala e ala i le tautino atu o le malo
o le a totogi tagata ta'ito'atasi muamua o le PAC 5,240 Quetzal (e tusa ma le 3.9
pasene o le GNP) mo "la latou auaunaga i le taimi o le taua a le malo."
O sui o le PAC na toe fa'atulagaina, fa'atasi ai ma kegi totogi, na avea ma
tagata fou o Ríos Montt, fa'amata'u tagata faigaluega aia tatau,
tusitala, tagata matau faiga palota, ma sui faatutu tetee, ma taufaafefe
tagata palota ma le polokaina o le ulufale atu o fili faapolokiki i totonu o taulaga.
Na tuuaia e taʻitaʻi o le atunuu le FRG i le faaoso
fefe pe afai e le manumalo le FRG i le palota o le sauā
osofa'iga faasaga i o latou nuu i le amataga o le 1980 o le a toe faia.
In
fa'aopoopo i le fa'aogaina o tupe a le atunu'u e totogi ai le PAC muamua, sa fa'aaoga e le FRG lona
pulea o polokalame fesoasoani lautele a le malo e tuʻuina atu fale,
fa'ato'aga, ma fesoasoani tau a'oa'oga i aiga faifa'ato'aga
e faafesuiai mo la latou palota. Mea faufale, ulo, faatoaga
meafaigaluega, ma taga mea'ai ua fa'ailogaina i fa'asalalauga FRG na amata ona aliali mai
i nuu i tua. I San Marcos e toatolu tamaiti na nutimomoia
i le oti i se motu o tagata o loo misa ona o meaalofa faapolotiki na tufatufaina atu e le lotoifale
FRG ofisa. Na taumafai le FRG e taofia le au lomitusi mai le faʻaalia
nei faiga pi’opi’o o faiga-palota e ala i faiga tau fa’amata’u ma fa’amata’u.
O le faatonu sili o
El Periodico
sa faamata'u i le fana
i lona fale ina ua uma ona lomia fa'asalalauga mata'utia e uiga ia Ríos
Montt ma le au tusitala e toafa o le nusipepa a le atunuu faitio,
Failautusi
saʻoloto
, na taofia faapagota e sui o le PAC. O le FRG lava
fa'aaoga la latou pule fa'alemalo e fa'asalalau ai lauga fa'apolokiki
ma mea na tutupu i le taimi o polokalame talafou saoloto ma faatalanoaga ma le
sui tauva. A'o le'i faia le palota na fa'aalia ai o nei fa'aupuga
o togafiti o meaalofa faapolokiki ma taufaamata'u na i ai se aafiaga sili
i totonu o nuʻu matitiva o nuʻu o le mauga maualuga o Kuatemala lea
o le tele o fasiotiga tagata ma fasiotiga a le militeri sa fa'atotonu
i lalo o le pulega a Ríos Montt.
In
e ui lava i nei taumafaiga, o palota i le lua masina talu ai
o le palota na lipotia i taimi uma o le pasene a le General
o le palota lauiloa na tumau pea i le 11 pasene, alu ese
o ia i le tulaga tolu i tua o Oscar Berger ma Alvaro Colom. I se mea mulimuli
taumafai le to'atele o le FRG na pasia se fa'atonuga a le konekeresi ia Oketopa
28, fa'atonuina le taofia o gaioiga uma tau tamaoaiga i le aso
i luma, le aso o, ma le aso e sosoo ma le palota a le atunuu. FRG
na finau le au fono e faapea o le faamalosia o le tapunia o pisinisi i le atunuu atoa
o le a tuʻuina atu i tagata Kuatemala se taimi malolo e palota ai ma se mea e sili ona aoga
aso malolo. O lona uiga, o le poloaiga semanu e taofia ai le au lomitusi, le mafai ona gaoioi
leoleoga, taofia tagata palota mai le mafai ona malaga pe fa'atau
kesi, ma fa'alavelaveina le mafai e tagata mata'ituina faiga palota ona o'o atu i nu'u i tua
vaega ma fa'asalalau fa'asalaga. Le fa'atonuina o le tapunia o le tamaoaiga
semanu e mafua ai foi le faitau miliona o tala i tupe maua leiloa, o se mea
o le a le faatagaina e le oligarchy i totonu o le atunuu o le aufaipisinisi malolosi.
Na iu lava ina gauai atu Peresitene Portillo i le tele o uunaiga mai le
vaega tumaoti, sosaiete lautele, ma le lalolagi lautele e
veto le pili.
O le “Civic Festival”
I
n
i aso a o lumanaʻi le palota, na faʻasalalau ai e le au suʻesuʻe faʻapolokiki Ríos
Na mafai ona manumalo Montt e ala i le tele o faiga taufaasese i faiga palota. Tuuina atu le
le naunau o le pulega FRG e faʻamautinoa le faʻamaoni
o le faiga palota, le Faamasinoga Maualuga o Faiga Palota ma le
O le tele o vaega e mataituina faiga palota i totonu o le atunuu na una'ia tagata uma e agavaa
Guatemalans e palota ina ia faʻaitiitia ai avanoa o le palota
taufaasese. Na tali atu tagatanuu i fuainumera faamaumauina ma faatasi ai ma le fesoasoani
o le silia ma le 9,000 tagata matamata palota a le atunu'u ma fa'ava-o-malo, fa'atauva'a
taumafaiga a le FRG e gaoi le palota. Le aso o le palota,
na faitioina e le au matau i nuu i le salafa o le atunuu le FRG
ma isi vaega fa'aupufai mo le totogiina fa'atauva'a o tinoitupe i totonu
fesuiai mo a latou palota. Vaega o fale palota muamua na faoa e le PAC,
susunu palota, ma faamalosia palota a le lotoifale e faaleaogaina i le ono
malo. E afe ma afe o palota na muai fa'ailoga mo le FRG
na maua i totonu o se veni e leai ni laisene na taofia
i se auala e siaki ai. O nei faiga o le taufaaleaga, sabotage, taufaafefe,
ma manuia faiga tau faasese i le siitia o le pasene a Rios Montt i
19 pasene o le palota lauiloa, 7.5 pasene sili atu nai lo lona aofaʻi
i le palota a le atunuu i le vaiaso talu ai.
Ae,
o nei taumafaiga o le sabotage sa le lava e faatoilalo ai le atunuu
naunau e lafoai le FRG ina ua mae'a le fa tausaga o faiga pi'opi'o ma
pulega le lelei. I le fa tausaga talu ai, o le FRG
suia le Faavae Kuatemala, faaleagaina le faagasologa o faamasinoga,
ma talepe le malo faatemokalasi mo manaoga tumaoti ma
manuia patino. Ríos Montt na fa'afefe i luga o le 50 pasene o
le tala o le tupe a le atunuu i le militeri e ala i le fesiitaiga o paketi faʻapitoa
mai isi matagaluega a le malo. Piliona tala a tagata lautele
o tupe e tumau pea leiloa ma le mafai ona maua, ae o le tele o moliaga faasaga
o ofisa faaupufai ua poloka e le palanikeke a le FRG
fa'aogaina o le puipuiga. Mo le tele o tagatanuu, e leai se faiga faatogafalea e mafai ona faia
mo le faigata o le tamaoaiga o le fa tausaga talu ai na molimauina
pa'u le fua o le tamaoaiga i le -.06 pasene i le 2002. Fa'aletino
fa'amata'u po'o le fa'amata'u i a'afiaga sauā e le'i sili atu ona fa'afefe
nai lo le le mautonu na feagai ma tagata Kuatemala i aso uma. I le 2003 lava ia,
o mea na tutupu o le fasioti tagata ma solitulafono sauā na siitia i le 163 pasene, faatasi ai ma
e silia ma le 30,000 tagata Kuatemala na manunua pe fasiotia i fana. A uma
ua uma ona faitau palota, na tumau pea le General i le tulaga tolu
tua o Oscar Berger 34 pasene o le palota ma Alvaro Colom's
26 pasene o le palota, na mafua ai le solomuli.
In
o le iuga, o le faatoilaloina o Ríos Montt e fiafia i le toe faʻaaogaina
o sui tauva peresitene, Oscar Berger ma Alvaro Colom, sa tonu
o le isi toe fa'afouina o vaega fa'atupu-tagata lava ia i Kuatemala
polokiki. O pati a le aufaipisinisi oligarchic tuai na lagolagoina
e ala i tupe faavae faava o malo ua suia manuia se faavae faamiliteli
pati fa'atasi ma so'otaga malolosi i solitulafono fa'atulagaina sa fete'ena'i
ma pisinisi tumaoti mo le fa tausaga talu ai.
Oscar
O Berger o se paaga i le tele o pisinisi a le atunuu ma nofo
i luga o le tele o laupapa kamupani faʻapea foʻi ma le tamaoaiga o Amerika Tutotonu
fautua. Berger sa avea ma pulenuu o Guatemala City, o le lona lua sili
tofi fa’apolokiki taua i totonu o le atunu’u, ma leiloa lana tauofo muamua
mo le tofi peresetene i le 1999 i le taamilosaga lona lua o le faiga palota.
O le tauvaga a Berger i le Grand Alliance tiketi faaupufai ua
ua iloga i ana upu faigofie, folafolaga le manino, ma le avalance
o faasalalauga faapolokiki.
Alvaro
Colom, o le tagata lava ia na taʻua o le "atua o falegaosimea"
i Kuatemala, o le na faavaeina ma le peresitene o le National Commission
o Alamanuia faapea ma peresitene o kamupani tetele e lua.
O le poto masani a Colom i le avea ai ma faatonu o le National Fund for Peace
mai le 1991 i le 1997 ma le matafaioi o le fai feutaga'i i le toe faafoi mai o afe
o tagata sulufa'i Kuatemala na maua ai e ia le tofi peresetene o
o se tuufaatasiga o vaega agavale i le 1999 palota, lea na ia
mae'a lona tolu. I le taimi o palota o loʻo i ai nei, na manuia ai Colom
faatosina mai tagata lagolago mai itu uma e lua o alaleo faaupufai
i lana pati fou, le National Union of Hope, e ala i le taʻalo
i luga uma o ona talitonuga tau tamaoaiga ma lona agavale teisi
lauga.
I
o latou aitalafu, o pisinisi ma galuega faapolokiki a Colom ma
E iloga Berger i le leai o ni faiga pi’opi’o tetele.
Ae ona o le fausaga o faiga faaupufai i Kuatemala, o itu uma e lua
malosi faaosoosoina e galulue faatasi ma le militeli, faamaopoopo solitulafono, ma
le malosi pea FRG congressional poloka e faasipa le paleni o
le malosi e lagolagoina ai i latou i faiga palota o lo o finau malosi.
Oscar
Na manumalo Berger i le palota i le aso 28 o Tesema ma, faatasi ai ma lona faapaiaga
ia Ianuari 14, na ia pulea ai se meafaigaluega a le malo ua vaivai
fa'atasi ai ma se fono tele, tupe gaogao, ma se atunu'u tuputupu a'e
aitalafu. O le lu’itau muamua o lana pulega fou o le a faataunuuina
o le matafaioi autu a le malo e saunia mo le saogalemu
o ona tagata. Ua avea Kuatemala ma atunuu lona lua sili ona sauā
i Amerika Latina, e tusa ma le 12 fasiotiga tagata i le aso.
Toe fa'aolaola
o le fa'aitiitia faifaipea o le tulaga tau tamaoaiga i Kuatemala o le a avea ma
e tutusa le lu'itau o galuega mo le Pulega fou. Ua uma nei
57 pasene o tagata Kuatemala uma e nonofo i lalo ifo o le tulaga mativa ma o
o le 8.2 miliona Guatemalans o tausaga faigaluega, 3.2 miliona e leai ni galuega.
O le lumanaʻi umi o faiga faʻavae tau tamaoaiga a Kuatemala o le a tele lava
fuafua i le tulaga o le pulega fou i le faaiuga
feutanaiga ta'amilosaga a le Central American Free Trade Agreement
ma le toe fetuunaiga o nonogatupe i feutagaiga ma le International Monetary
Tupe. O faʻailoga uma e faʻaalia ai o Kuatemala o le a solia le neoliberal e iloa lelei
ala o le tamaoaiga-Ua tuuina atu e le IMF fetuunaiga o fausaga, macro-faatoaga
fa'alauiloa oloa i fafo, fa'atuputeleina taofi lafoga mo tupe fa'afaigaluega mai fafo,
ma le faaitiitia o pa o tau mo oloa mai fafo-o le tele
O atunuu Latina Amerika sa savavali i le vaitau o le 1980 ma le 1990s.
O nei faiga fa'avae fa'a-neoliberal ua atili fa'ateteleina ai le le tutusa o le tamaoaiga
i Amerika Latina ma ua taʻitaʻia ai le fouvalega lautele
lu'iina le faiga faatemokalasi i Ekuatoa, Polivia, ma le tele
talu ai nei, le Dominican Republic.
Mataio Kraft
o se fa'au'u mai le A'oga a le Iunivesite o Stanford ma o lo'o
o lo'o volenitia nei e avea o se tagata matau aia tatau a tagata i Kuatemala.