Alatele
I le mulimuli
lua ma le afa sefulu tausaga, o le faitau aofaʻi o falepuipui na faʻatautaia le mea a le United
Na valaau le faatonu o le Ofisa o Faamasinoga a le Setete o Jan Chaiken i le tausaga talu ai
"matua ofoofogia" le faalauteleina. Na lipotia e Chaiken le fa'afaina o le US
fua faatatau o falepuipui talu mai le 1975. O le fua faatatau lena, e silia ma le 600 pagota mo tagata uma
100,000 tagata, e sili mamao atu i le lalolagi alamanuia. US
faafalepuipuiina ona tagatanuu i se fua faatatau faaono sili atu nai lo Kanata, Egelani, ma
Falani, e faafitu ona maualuga nai lo Suitiselani ma Holani, ae faasefuluina Suetena
ma Finelani. I tua atu o le maualuga, o se vaega lona lua o Amerika
o le fa'afalepuipui o lona natura fa'ailoga lanu. I soo se aso, Chaiken
lipotia mai, e 30 pasene o tane Aferika-Amerika e 20 i le 29 tausaga e “i lalo ifo
vaavaaiga faasaoga”—a le o le falepuipui po o le falepuipui po o le nofo vaavaaia po o le palola.
Aemaise le malulu o se faʻataʻitaʻiga fuainumera faʻaaogaina e le Ofisa o Faamasinoga
Fuainumera e iloa ai le olaga atoa avanoa o le falepuipui mo tagata taitoatasi
i ituaiga eseese ma ituaiga. E fua i fua faatatau o iai nei, e valoia
e faapea o se alii talavou uli e 16 tausaga i le 1996 e feagai ma se 29 pasene avanoa e faaalu ai
taimi i le falepuipui i lona olaga. O le fuainumera tutusa mo alii papalagi i
o le vaitausaga tutusa e 4 pasene. E tusa ai ma Thomas K. Lowenstein, faatonu
o le Electronic Policy Network, 7 pasene o tamaiti Black—toetoe 9 taimi
e sili atu nai lo tamaiti papalagi-ua i ai se matua o lo o falepuipui.
I Ilinoi,
ua faatupulaia le faitau aofai o falepuipui i le silia ma le 60 pasene talu mai le 1990. O lena
o le tuputupu aʻe ua faʻamalosia aemaise lava i le ulufale mai Black, e aofia ai le siʻitia
numera o tagata solitulafono e le sauaina. Lua vaetolu o le setete e sili atu nai lo
44,000 pagota o Aferika-Amerika. E tusa ai ma le Chicago Reporter,
o se mekasini faalemasina e aofia ai mataupu tau ituaiga ma le mativa, 1 i le 5 Black Cook
Itumalo (lea o loʻo i ai Chicago ma nisi o ona pitonuʻu) tama i le 20 o latou tausaga
pe i le falepuipui po o le falepuipui po o le palola. Mo Cook County papalagi o le tutusa
itupa ma tausaga, o le fua faatatau tutusa e 1 i le 104. Ilinoi e 115,746 sili atu.
tagata na lesitala i ona 4-tausaga iunivesite a le malo nai lo ona falepuipui. O afea
e oo mai i le Blacks, ae peitai, e 10,000 isi pagota. Mo uma
Aferika-Amerika ua lesitala i na iunivesite, lua ma le afa Blacks o loʻo i totonu
falepuipui po o le palola i Ilinoi. Fa'atusa fa'ailoga fa'apitoa fa'aliliuga o
e mafai ona maua le uiga i isi setete e taua tele le faitau aofaʻi o tagata Black. I totonu
Niu Ioka, ua lipotia mai e le Justice Policy Institute e sili atu tagata Black na ulufale i le falepuipui
na'o le solitulafono o fualaau faasaina nai lo le faauu mai le iunivesite tele a le setete
faiga fa'akomepiuta, matai, ma faailoga fa'ailoga fa'apitoa fa'atasi i le
1990s.
I nisi
pitonu'u totonu-a'ai, o le to'atele o tama uli o lo'o umia nei
faamaumauga tau solitulafono. E tusa ai ma le Congressperson Danny Davis, atoa 70 pasene o
alii i le va o le 18 ma le 45 tausaga i le pitonuu matitiva i North Lawndale i
Chicago's West Side o ni tagata solitulafono. Chris Moore, faatonu o le Chicago
Urban League's Male Involvement Program, lea e maua ai auaunaga lagolago i
O tama e 16 i le 35 tausaga le matutua i pitonuu e lua e matitiva i le itu i Saute, lipoti.
o le pasene tutusa o ana tagata fa'atau o lo'o fa'anofoina i fa'amaumauga tau solitulafono. Iopu
faufautua i le Liki Galuega, A'oa'oga, ma Fautuaga
E fa'atatau e le Matagaluega o le afa o latou 3,742 o lo'o to'atele tagata Black o lo'o i ai
tausaga o lo'o fa'amauina fa'amaumauga tau solitulafono e fai ma pa puipui i galuega. Criminologists
Na maua e Dina Rose ma Todd Clear pitonu'u Black i Tallahassee i mea uma
e mafai ona faailoa mai e le tagata nofomau ia le itiiti ifo ma le toatasi se uo po'o se aiga na iai
falepuipui. I totonu o nu'u o lo'o to'atele tagata Black i le atunu'u,
O le fa'afalepuipui e matua salalau ma masani ma ua avea ma mea Chaiken
e taʻua "toetoe lava o se olaga masani masani."
O se Itu e Tele
Fa'ate'aina
Tagata su'esu'e ma
fautua tulituliloa le aafiaga o le tele o falepuipui maua se numera o
fa'alavelave fa'aleagaina i nu'u uliuli matitiva. Le sili ona lelei
ituaiga lauiloa o lenei mea ua taʻua o le "faʻaleagaina faʻamaonia i le taua i luga o fualaau faasaina" o le
fa'asalalauina fa'apolokiki fa'ate'aina a tagata solitulafono ma sa avea muamua ma tagata solitulafono. E sefulu setete
faafitia aia tatau mo le olaga i tagata solitulafono. E tusa ai ma le Sentencing Project,
46 setete e fa’asa pagota mai le palota a’o tuli se fa’asalaga solitulafono, 32
ua teena e setete le palota i tagata solitulafono i le palola, ma setete e 29 ua teena le solitulafono.
tagata vaavaaia. Faʻafetai i nei tulafono, 13 pasene o alii Black uma i le US
ua leiloa a latou aiā tau palota—“o se taunuuga tiga,” o le faamatalaga lea a Peretania
sociologist David Ladipo, “i le faalauteleina o aia tatau palota faamautuina, i sea
tau, e ala i savaliga saoloto o le limasefulu ma le onosefulu.” Ae o le tamaoaiga
e tutusa lava le taua o aafiaga. Pe a lafo faamaumauga o le falepuipui ma solitulafono
i totonu o lena paluga, o taunuuga o maketi faigaluega e masani ona leaga. O lea,
e le o se mea fou le fa'alogo i tagata su'esu'e a'oa'oga ma 'au'aunaga o lo'o tu'uina atu fa'amatalaga
fua o le leai o ni galuega e oo atu i le 50 pasene mo tagata e iai faamaumauga. E tasi le suʻesuʻega,
na faavae i Kalefonia i le amataga o le 1990, na maua ai e na o le 21 pasene o lena mea
o palola a le setete sa galulue tumau. I se suʻesuʻega auiliili, Karen Needels
na maua ai e itiiti ifo i le 40 pasene o tane e 1,176 na tatalaina mai le falepuipui o Georgia
faiga i le 1976 sa i ai so o se tupe maua aloaia faamauina i tausaga taitasi mai le 1983 i
1991. Mo i latou e maua tupe maua, averesi totogi faaletausaga sa matua maualalo ma
e matua'i 'ese'ese i tu'uga: o pa'epa'e sa avea muamua ma pagota e $7,880 i le tausaga
ae na o le $4,762 na maua e Blacks. I totonu o suʻesuʻega sili ona lauiloa i le faʻatupulaia
tusi e uiga i le maketi o tagata faigaluega i'uga o solitulafono fa'ailoga lanu
faiga fa'amasinoga tonu, fa'aaoga e Richard Freeman e fa'atatau i le tamaoaiga o Harvard fa'amaumauga mai le
National Longitudinal Survey of Youth (NLSY). Fa'atapula'a lana fa'ata'ita'iga i
alii e le aoga ma pulea le tele o fesuiaiga (fa'aaogaina fualaau faasaina,
a'oga, itulagi, ma tausaga) e ono fa'aituau i luga le so'oga i le va o solitulafono
faʻamaumauga ma le faʻapipiʻi vaivai o maketi faigaluega, na maua e Freeman oi latou na i ai
i le falepuipui pe nofo vaavaaia i le 1980 e 19 pasene le maualuga o le avanoa e mafai ai
e leai ni galuega i le 1988 nai lo i latou e le'i auai i le faamasinoga faasolitulafono
faiga. Na ia iloa foi o faamaumauga a le falepuipui na faaitiitia ai le taimi e faigaluega ai
ina ua uma ona tatala e 25 i le 30 pasene.
Talu ai nei lava,
Princeton sociologist Bruce Western ua maina faamaumauga NLSY e faʻaalia ai lena mea
o le falepuipui e iai “aafiaga tetele ma tumau i galuega-faamoemoe o
o ē na molia muamua.” Na ia iloa o le leaga o le maketi o galuega a le tupulaga talavou
e mafai ona tumau le falepuipui mo le silia ma le sefulu tausaga ma le falepuipui tagata matutua
fa'aitiitia galuega totogi ile lima ile sefulu vaiaso ile tausaga. Talu mai le falepuipui
e sili ona maualuga tau i totonu oi latou e itiiti le malosi i le maketi o tagata faigaluega
(talavou ma le le lava le tomai o tamaloloa laiti), na ia faaalia, US falepuipui tele
fa'ateleina ai le le tutusa. O lenei suʻesuʻega e ogatasi ma le tele o faʻataʻitaʻiga
suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o avanoa faigaluega o tagata talosaga ma
e sili atu le leaga o fa'amaumauga tau solitulafono nai lo avanoa o tagata e le'i faia lava
fa'asalaina pe falepuipui ma mai le molimau a tagata faigaluega fa'apolofesa
e feagai ma tagata solitulafono muamua. “Tusa lava pe mafai e pagota palola ona maua ni galuega,”
le Times Niu Ioka na lipotia mai i le tautoulu talu ai, “e na o le afa o latou tupe maua
tagata e tutusa agafesootai ma le tamaoaiga e le'i iai
falepuipui.” O faʻalavelave i le faʻafaigaluegaina o le tagata solitulafono e aofia ai le faigofie
teena e le tele o tagata e ana galuega e oo lava i le mafaufau e faafaigaluega se "ex-con." Tagata e ana galuega
siaki masani mo tulaga tau solitulafono i le tele o vaega, e aofia ai
faletupe, saogalemu, auaunaga tau tupe, tulafono, aoaoga, ma le tausiga o le soifua maloloina. Ae
mo le tele o galuega, e le taua uiga o tagata faigaluega: o tulafono a le setete e maualuga
pa puipui i le faafaigaluegaina o tagata solitulafono i le tele o malo ma isi
galuega. I le taimi lava e tasi, o tagata solitulafono muamua e sili atu ona le manuia i le
maketi faigaluega e ala i le natura o aafiaga falepuipui i aso taitasi. “O le faateleina
o le vevesi ma le tumutumu o falepuipui ma falepuipui,” o le faamatalaga lea a Sisifo, “o
e foliga mai e maua mai ai ni uiga, amio, ma amioga e fai
'i totonu' galuega e faʻaleleia ai le ola ae e le fetaui ma
manuia i le maketi faigaluega masani.” Le fe'au fa'a'asa ma fa'a'ono'ono
tu'u i tua o pa e oti i se maketi galuega lea e ulufale-tulaga
O galuega ua fa'ateleina le mana'omia o tomai "malulu" e feso'ota'i ma le fa'atau atu ma le tagata fa'atau
auaunaga. I lenei mea e pei o le anoanoai o isi auala, e mafai ona aveesea le pagota, i
a itiiti mai mo sina taimi, mai le falepuipui ae nofo falepuipui i totonu o le tagata solitulafono muamua,
faatapulaaina lona “saolotoga” i “fafo.” O pa pupuni i galuega na faia e
fa'afalepuipui tele mo tagata Aferika-Amerika e le gata ia i latou e iai
faamaumauga. E pei ona matauina e le tagata suʻesuʻe o le sociologist Elijah Anderson, o le numera "ofoofogia".
ma le pasene o alii uli o lo o i lalo o le vaavaaiga a le tagata solitulafono
faiga faamasinoga “e tatau ona manatu o se vaega e nafa ma le salalau lautele
manatu o alii talavou uli e matautia ma e le faatuatuaina.”
tagata solitulafono'
o avanoa mo le manuia o le "toe tu'ufa'atasia" e fa'aleagaina e le fa'atulafonoina
o le toe faʻaleleia lea na faʻatasi ma le tulaʻi mai o le tele o Amerika
tulaga faafalepuipui. I lalo o le fa'ata'ita'iga fa'asalaga o lo'o ta'uta'ua nei
“le malosi,” le numera o pagota na lesitala i togafitiga o fualaau faasaina,
a'oa'oga-faigaluega, po'o polokalame fa'aa'oa'oga ua matua'i fa'aitiitia talu mai le
1980s. E tusa ai ma le Institute on Crime, Justice, and Corrections, naʻo le 9
pasene o pagota o lo'o galulue nei i a'oa'oga faigaluega tumau po'o
gaoioiga faaleaoaoga. E tele setete, e aofia ai Niu Ioka, ua faʻaumatia
aia tatau a pagota e ave ai a'oa'oga fa'aopoopo i kolisi ma ua soloia e le Konekeresi
aia tatau a pagota e maua ai tupe a Pell e totogi ai pili i kolisi.
feʻai
Ironies ma Sinister Synergies
Le tulaga ua tulai mai
mai le tele o le falepuipui Black ua tumu i faiga fa'atauva'a, fa'amalieina e le tagata lava ia
ironies ma leaga sociological synergies. O faiga faavae o faamasinoga tau solitulafono e
tuleia le faitau selau afe o tagata ua le manuia ma matitiva
“i lalo o le vasega” Blacks e sili atu mai le fa'aitiitiga o totogi fa'atasi ma le
maketi faigaluega.
Ae faimai foi
Lowenstein, 80 pasene o pagota a Amerika o ni matua. Tagata su'esu'e
fa'atatau i fanau a pagota e fa'alima taimi e sili atu ai le fa'alavelave
faafalepuipuiina nai lo i latou e le oo lava i le tiga o le mauaina o se tasi o latou
matua falepuipui. I le taimi nei, o le fa'afalepuipui e fa'alolotoina ai le fa'aletonu o le tomai i galuega
o se vaega taua o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia e avea ma taʻiala autu e faʻamatalaina
“solitulafono” amio a tagata le tagolima i le mea muamua. “Solitulafono
fua faatatau e faafeagai le fesootai,” Richard B. Freeman ma Jeffrey Fagan faaalia,
“ia fa'amoemoeina totogi fa'aletulafono, aemaise lava i tama talavou e utiuti galuega
tomai po o faamoemoega.” O le "taua i fualaau faasaina" lea e saofagā malosi i
fa'afalepuipui toalaiti e fa'atuputeleina ai le tau o vaila'au i lalo o le eleele, fa'atasi
fa'atasi ai ma tagata solitulafono le le lava o tomai fa'atau atu i le tamaoaiga fa'aletulafono i
fa'atupu fa'atupu fa'amalosi'au mo palola e fa'atino tonu le ituaiga o mea
amio e maua ai tupe e toe foi i le falepuipui.
I Ilinoi
i aso nei, 36 pasene o tagata solitulafono muamua ma le maofa 48 pasene o Black
toe fo'i i le falepuipui tagata solitulafono muamua i totonu o le tolu tausaga. O nei fuainumera e faʻalavelave ai Danny
Davis, o lona Itumalo lona Fitu i le itu i Sisifo o Chicago o loʻo iai le toʻalima pagota
nofoaga tutotonu. I le avea ai ma alii ma tamaitai i lona itu “sui mai
falepuipui i le saʻolotoga, ”o le tala lea a Davis talu ai nei i le Senate Senate a Illinois
Komiti, “O le mea e sili ona latou mana’omia o galuega. O mea latou te maua nai lo lena, "o Davis
a’oa’oina, “o sioa malulu, telefoni e le’i taliina, ma faitotoa tapuni. O galuega
e mamao ma toalaiti i le va, ma i le tele o tulaga e le o iai" e oo lava i le "matua ma
alii ma tamaitai faamaoni, galulue e faamama a latou gaioiga, ma suiga i totonu
tagatanuu fua.”
Faafitia le a
Fai mai Davis "se avanoa lona lua e avea ai ma tagatanuu aoga," e oo lava
E masani ona toe fa'alotoifale i latou sa iai muamua le toe fa'aleleia
gaioiga fa'asolitulafono ae maua ai tupe maua e toe fa'afo'i atu ai i lalo
loka. O le leiloa o tupe maua, tupe teu, manaoga o tagata faatau, ma tagata ma
tupe fa'aagafesootai e mafua mai i le tele o fa'afalepuipui tau Black nu'u
e le mafaitaulia le faitau miliona o tala i le atina'eina o le tamaoaiga, fa'aletonu ai le
i totonu-aai-a'ai polokiki tamaoaiga ua uma ona pipili ona o le tele o tausaga o malaga tetele ma
fa'ate'a fa'aulufalega. O mea fa'atauva'a, tu'ia, ma fa'a'ono'ono a le
falepuipui- alamanuia lavelave ua tatala i tua i se numera itiiti o
fa'ato'a fa'a-uliuli ma maualuga-mativa zip-codes ma tusiga tusiga igoa, fa'alolotoina
o le fa'alavelave mata'utia o le mativa, solitulafono, ma le fa'anoanoa o le fa'ailoga lea
o Amerika fa'aonaponei "fa'a'ese'ese'esega" e ala i ta'aloga ma vasega.
Le tuputupu aʻe i
tupe fa'aalu i falepuipui e feso'ota'i tonu lava ma le fa'aitiitia o le fa'atupulaia o mea lelei
tupe fa'aalu fa'aagafesootai i nofoaga e fa'aitiitia ai le mativa ma solitulafono e pei o a'oa'oga,
tausiga o fanau, ma aoaoga mo galuega. Sociologists John Hagan ma Ronit Dinovitzer
iloa o tupe teufaafaigaluega a tagata lautele i le falepuipui ua "matua tele naua
o loʻo faʻaalu nei e setete tetele le tele pe sili atu tupe e faʻafalepuipui ai talavou matutua nai lo
e a’oa’oina ai o latou tagatanu’u ua matutua i le kolisi.” Mai le 1980s i le 1990s, latou
lipoti, fa'asa'o tupe fa'aalu ua si'itia i se fua faatatau vave nai lo se isi lava ituaiga
o vaega o tupe alu a le setete, e maua ai tau avanoa taua
saofagā i se li'o leaga, fa'amalieina e le tagata lava ia o tupe fa'afaigaluega a tagata lautele.
O le New
rasisiga
I le taimi nei, o pagota
tapē'ese mai fa'amaumauga aloa'ia a Amerika e leai ni galuega e fa'atupu tele
manatu rosy o Amerika socioeconomic faatinoga e faateteleina le
tulaga faaupufai mo tagata laiti. Bruce Western ua faʻaalia lena faʻailoga
o le fa'afalepuipuiina i fua faatatau o le leai o ni galuega e lu'itauina ai Amerika masani
manatu e faapea o le Iunaite Setete '"le faatonutonuina" maketi faigaluega sa
le fa'atinoina o faiga fa'a faigaluega a Europa e fa'apea ua fa'atulafonoina. E mamao mai
i le faia o se auala laissez-faire, "ua faia e le setete o Amerika se tulaga tele ma le faʻamalosi
fa'alavelave i le maketi o tagata faigaluega e ala i le fa'alauteleina o faiga fa'aletulafono."
O le fua faatatau o le leai o ni galuega a Amerika ua fetuunai mo le falepuipui o le a siitia i le lua
itu, tuʻuina atu i le US se fua faʻatatau e leai ni galuega e sili atu ona latalata ile Europa
atunuu, lea e aofia ai pagota leai ni galuega e siitia ai le fuainumera o le leai o ni galuega
ni nai vaesefulu o le pasene. E aofia ai le falepuipui e faapitoa lava
fa'ateleina le fua fa'atatau o le leai o ni galuega a ali'i uliuli, lea e fa'atatau i Sisifo,
faitau falepuipui, i le toetoe lava 39 pasene i le ogatotonu o le 1990s. Afai e te manatu i ai
falepuipui, Western ma lana paaga Becky Petit maua, sa i ai "leai
tumau le toe faʻaleleia i le faʻafaigaluegaina o tamaʻitaʻi Black i le aʻoga maualuga ua faʻaumatia"
i le taimi umi o Clinton boom.
E ala faafoliga
fa'aitiitia le aofa'i atoa ma le fa'avasegaina o fua fa'atatau o le leai o ni galuega, tele
o le fa'afalepuipui e fa'afaigofie ai le fa'aauau pea ona le amana'ia e le tele o aganu'u
o ghettoes i le taulaga o loʻo ola i lalo o faʻamatalaga aloaia e uiga i le "avanoa"
fa'atupuina e "maketi saoloto." E faafaigofie ai le aveesea o le faamaoni
talanoaga o le loloto ma le le mavavaeeseina o Amerika le le tutusa o ituaiga ma
vasega mai lauga lautele a le atunuu. E faʻamalosia ma mafai ai se "fou,"
fa'ailoga fa'ailoga tagata i se vaitau e tatala ai, fa'aaliga fa'alaua'itele o fa'ailoga tagata
ta'uleagaina. Fa'alagolago malosi i tala fa'asolopito avanoa Amerika ua leva ma
talitonuga fa'avasega vasega, o lenei fa'ailoga lanu fou e tu'ua'ia ai totonu-a'ai toalaiti mo
o latou lava "to'ilalo" e fa'atusaina le fa'atinoga papa'e i se fa'apea ua leai nei,
tagata tauaso, ma tauaso lanu. Pa'epa'e e talitonu, fa'afetai se vaega i le
o le fa'aitiitia o fa'ailoga fa'ailoga tagata lautele, lea ua fa'ate'aina ai pa fa'ailoga lanu
e manatu le Iunaite Setete o tagata lanu e le "manuia" e pa'u'ū
ona o filifiliga na latou faia ma/po'o ona o tu ma aga fa'ale-aganu'u po'o le o'o lava
tapula'a olaola. “E pei ona vaai i ai Amerika papae,” o le tusi lea a Leonard Steinhorn
ma Barbara Diggs Brown i lo latou faʻalavelave E Le Lanu o Tatou Pa'u: Le
Fa'afoliga o le Tu'ufa'atasi ma le Moni o le Tu'uga (2000), “o taumafaiga uma lava
na faia e fa'afeiloa'i tagata Blacks i totonu o Amerika, ma o lea ua i ai
latou lava… 'Ua matou maua le savali; sa matou faia faasaoga—faaauau pea.'”
Fa'asa'oga
Keynesianism
Le faiga faavae sili
irony i le fatu o Amerika naunau mo falepuipui o loo aoteleina i le
fasifuaitau faasa'oga Kenynesianism. O le faufaleina o le falepuipui, fafaga e le
si'itia "maketi" o tagata solitulafono Black, o se galuega mata'ina tele ma lafoga-faavae
foafoa ma fa'atupu fa'aletamaoaiga fa'alotoifale mo le tele o papa'e "lalo" po'o le "luga"
nu'u setete e masani ona 'ave'esea mai le to'aitiiti i le taulaga
fa'atonuga. O na alalafaga, latou te masani ona fa'a'a'a'a'ese talu ai nei e
le fa'aleagaina o fa'ato'aga ma fa'ato'aga fa'ato'aga a le aiga o le "maketi saoloto"
faiga, ua avea ma vaega o se falepuipui-fale gaosimea lea oomi atu mo le saua
fa'asalaga ma tulafono e sili atu ona faigata, e taumafai e puipui ma fa'alautele lo latou tulaga tau tamaoaiga
e tusa lava pe o loʻo faʻaauau pea le paʻu o solitulafono. Faatasi ai ma se mafuaaga lelei: faufale fale puipui
o lo'o ta'ua e Ladipo "o aso e gata ai Keynesian fa'afaigaluegaina o atina'e
polokalame mo nuu [e masani ona] afaina ai… . Ioe, sa i ai
manuia tulaga ese i tulaga o le fausiaina o se tulaga saogalemu, totogi lelei,
ma e masani ona galulue faatasi.” E tusa ai ma Todd Clear, o le maketi le lelei o tagata faigaluega
a'afiaga o le tele o fa'afalepuipui i nu'u uliuli masalo e laiti
"faʻatusatusa i le toe faʻaleleia o punaoa" mai le Black i le paʻepaʻe
nu'u e aofia ai le fa'afalepuipuiina tele. E pei ona faamatalaina e Clear i le malulu ma
faaupuga saʻo: “O pagota taʻitasi e fai ma sui o se aseta tau tamaoaiga sa iai
aveese mai lena nuu ma tuu i se isi mea. I le avea ai o se tagata tamaoaiga, o le
e fa'aalu e le tagata tupe i le nofoaga po'o le lata ane i lona nofoaga e nofo ai—e masani lava, a
aai i totonu. O le falepuipui e suia ai le gaioiga tau tamaoaiga: Nai lo le faʻatau
meaai mama i se faleaiga, e faia e le pagota na faatau i totonu o le falepuipui
komesina. O le aveeseina e mafai ona fa'atusalia ai le leiloa o le tau tamaoaiga o le fale
nuu, ae ose manuia mo le nuu o falepuipui. E fai ma sui pagota taitasi
e oo atu i le $25,000 le tupe maua mo le atunuu o loo i ai le falepuipui,
ae le o le taua o le fausiaina o le falepuipui i le taimi muamua
nofoaga. E mafai ona avea lenei mea o se fa'aliliuga tele o le tau: O se tama talavou e taulia ni nai mea
afe tala o le lagolago i tamaiti ma faatauga i le lotoifale ua suia
i totonu o se aseta tau tupe e $25,000 i se nuu o falepuipui i nuu i tua. O le tamaoaiga o le
nu'u i tua e fa'atupu fa'aola, o le tamaoaiga o le taulaga fa'apitonu'u fa'afua
fa'afefeteina."
Ia ogatasi ma
talu ai nei Chicago Tribune O loo i ai i le tala le igoa faapiopio “Towns Put
Moemiti i Falepuipui.” I le pito i lalo o Hoopeston, Ilinoi, le Tribune
lipoti, o loo i ai “talanoaga e uiga i fale tuuapa mothballed lea na avea muamua ai lenei mea ma se manuia
aai ma pe mafai ona toe foi mai se tasi o lena agaga pisi pe afai o le Ilinoi
Matagaluega o Fa'asa'oga e sau i le taulaga." “E te le fiafia e mafaufau i ai
falepuipui,” o le tala lea a le Pulenuu o Hoopeston i le Tribune, “ae o se
avanoa mo Hoopeston. Ua afaina i matou i le tapunia o fale laau.” Ault's
o le naunau e ulufale i le falepuipui sweepstakes na faʻamaonia e se isi tamaʻi
pulenuu o le taulaga, Andy Hutchens o Ina, Ilinoi. E tusa ai ma le Tribune,
i se fuaitau e faamanatu mai ai ia i tatou e aofia ai le faʻaaogaina o tupe maua lafoga i totonu o le
auala e gaoia ai e le falepuipui tele le tamaoaiga mai totonu o le aai: “I luma
Na fausia le falepuipui [Ina], na o le $17,000 na maua e le aai i le tausaga i le suauu afi.
tupe maua mai lafoga. O lea la ua sili atu le fuainumera i le $72,000. Tala o le tupe a le malo i le tausaga talu ai
o le vaegatupe e $380,000. E silia ma le afa o lena tupe o tupe maua a le falepuipui.
O auala sa fola i iliili ma suau'u mo augatupulaga e le o toe mamao
e ufitia uma i le ma'a. Ose nofoaga tutotonu e $850,000 e fa'aluaina o se faleta'alo
ma le faletusi komepiuta mo le aoga i le isi itu auala o loʻo totogi i ai
tupe o le falepuipui, o le tala lea a Hutchens.”
“E moni lava
fa'atusa i lenei auala. O lenei tamai taulaga e 450 tagata o loʻo maua le tupe lafoga
o se taulaga e 2,700,” o le tala lea a Hutchens, ona faaopoopo atu lea ma se ataata, “Ma o na
e le mafai e tagata i totonu o lena falepuipui ona palota a’u i le tofi.”
Mass
Falepuipui
E tusa ai ma le “mauaa
i luga o solitulafono” faipule ma fai faiga faavae, “galuega falepuipui”: e faaitiitia ai solitulafono
tau. Ae o lena finauga taufaasesē intuitively, lea e taʻua ai le paʻu
feterale solitulafono faasino igoa o le 1990s e fai ma molimau autu, e le mafai ona faamatalaina pe aisea
na faatupulaia le fuainumera o solitulafono i le vaitau o le 1970 ma le faaiuga o le 1980 ao faatupulaia le numera o falepuipui.
i le fua tutusa e pei ona latou faia i le 1990s. E le amanaiaina le mea moni o lena fualaau faasaina
o fa'asalaga e le'i fa'atatau i totonu o le feterale index-o se mea taua tele talu mai lena taimi
O fua faatatau o le falepuipui e fafaga malosi e le "taua i fualaau faasaina." E le amanaiaina le
malosi le avanoa o isi mea, e aofia ai le fa'amaumauga-umi le tamaoaiga
faʻalauteleina o le 1990s, tuʻuina atu faʻamatalaga sili atu nai lo le tele o le falepuipui
mo le faaitiitia o solitulafono aloaia. E maasiasi, mulimuli ane, e ala i le faatusatusa
fa'amatalaga fa'avaomalo. O tagatanuu o Amerika e tutusa lava le ono afaina i solitulafono
i le avea ai ma tagatanuu i atunuu Europa o loo falepuipui ma faafalepuipui e fai si laiti
pasene o lo latou faitau aofa'i ona latou te va'ava'ai i falepuipui e fa'avae
criminogenic—o le faatuputupulaia o solitulafono. O tagata Amerika e sili atu nai lo latou
o tagata papalagi o lo'o fa'afalepuipuiina maualalo o le a afaina i le toso teine, fasioti tagata,
faomea, ma le faaoolima sauā i le lautele.
Clear ua
na maua ai ni "aafiaga faʻaleleia o solitulafono o le falepuipui" i luga o taulaga matitiva
nuu. Muamua, o le saisaitia o le pueina ma le faafalepuipuiina o talavou i totonu o le aai
ona o solitulafono o fualaau faasaina e faatupuina ai se “aafiaga sui” e “faaleaogaina ai le
aoga e puipuia ai solitulafono o le le atoatoa.” I le feagai ai ma se manaoga mautu
mo vaila'au fa'asolitulafono, fa'atosina fa'atasi ma le fa'afalepuipuiina "e fa'atupu ai avanoa faigaluega i totonu
le atina'e tu'uina atu vaila'au ma fa'ataga mo le fa'aolaola pea o le fa'afaigaluegaina o
tagatanuu i fefaatauaiga faasolitulafono.” O faiga fa'amasinoga fa'asolitulafono fa'aonaponei e masani lava
tauaso i lea tulaga, Na finau manino, ona o lona "atomistic"
malamalama i amioga faasolitulafono ona o le amio a le tagata lava ia e faanenefu ai le
faavae vaega o le tele o gaoioiga faasolitulafono i totonu o le taulaga. Lona lua, fa'afalepuipui fa'atasi
faʻalolotoina le i ai o "aafiaga faʻaagafesootai" leaga e saofagā i
“solitulafono” i nuu laiti: aiga malepelepe, le tutusa, mativa,
fa'aesea, ma fa'alavelave fa'aagafesootai. Tolu, fa'afalepuipui fa'atele i se tulaga fa'atauva'a
e fa'aitiitia ai le malosi e taofia ai le falepuipui.
“E pei o le toatele o tagata
maua se malamalama faavae o le olaga falepuipui,” Clear aoaoina, “le mana o
falepuipui e taofia solitulafono e ala i le fefe ua faaitiitia.” O lea, Newsweek
na taʻua e le tusitala o Ellis Cose i le tausaga talu ai e faapea o le falepuipui ua "avea ma masani" i totonu
nisi pitonuu “o le alu i totonu e mafai ona avea ma se avanoa e toe fesootai ai
uo.” Na taʻu atu e se tagata faatau fualaau faasaina mai Maryland ia Cose lona "popole i luga o le talitonuga.
Ina ua faalogo i tala mataʻutia e uiga i tama talavou sauaina i totonu, sa ia popole ai
pe faapefea ona ia tetee atu i osofaiga. O le taimi lava i tua o le pa, na ia iloa ai o le
o le faitau aofa'i e tele lava o uo mai le hood. Nai lo o se mea e
o le fefe, o le falepuipui ‘ua pei o se togālauapi tele.’”
Manino ma
Ua manatu le uso a criminologist Dina Rose e iai nisi o nuu a Amerika
na latou oo atu i le mea na latou vaai i ai o se faamasinoga faasolitulafono e “tautuu”—le nofoaga
lea e fa'atupuina ai e faiga fa'atulafono a le malo le fa'ateleina o solitulafono. Ina ua 1
pasene pe sili atu foi o tagata o le pitonuu e falepuipui i le tausaga, latou
manatu, fa'afalepuipui fa'atele e le mafai ai feso'ota'iga fa'aagafesoota'i pitonu'u i le
tulaga e le mafai ai ona latou toe pulea solitulafono. Ae, ioe, o le
nu'u "fa'aitu'u" e faiga fa'afa'amasinoga fa'asolitulafono o lo'o fa'amautu i se tulaga
la'ititi la'ititi o la'ititi fa'avae i totonu o le taulaga zip code. O le faamaumauga 600,000
o tagata solitulafono na tatalaina mai le falepuipui i le tausaga talu ai "toe foi mai," o le tala lea a le Times Niu Ioka,
“tele i pitonuu matitiva o aai tetele.”
Vaega o le
Faʻailoga
E le o se mataupu faigofie
e fa'amautu ai le tulaga tonu o lo'o fa'ateleina ai le fa'afalepuipuiina
le loloto fa'ale-aganu'u-tamaoaiga ma fa'alavelave fa'ale-aganu'u ma fa'apolokiki lea
ua uma ona fa'aleagaina nu'u i totonu-a'ai ma fesoasoani e fa'amatala le le tutusa o le Black
"solitulafono," pu'eina, ma le falepuipui i le tulaga muamua. Ae, o lea lava
e le mafai ona faafitia o le tuuga e faafalepuipui o loo i ai se aafiaga leaga tele
i luga o nuu uli. E tutusa lava le le faafitia o le mea moni o le falepuipui Black
fua faatatau e atagia ai le fa'aituau loloto o fa'ailoga tagata i le faiga fa'amasinoga tau solitulafono ma le lautele
sosaiete. Fai i le au fa'afiafia o le "malosi" solitulafono ma faiga fa'asala
talitonu e tatau i tagata Aferika-Amerika ona mafatia tele i le
lima o le faiga o faamasinoga tau solitulafono? O loo i ai se tusi tele e faaalia ai lena mea
fa'avae, fa'alapotopotoga, ma fa'aleaganu'u fa'ailoga tagata ma tu'ufa'atasiga ogaoga i ituaiga
ma o vasega o lo'o ta'imua i le solitulafono i totonu o le taulaga. O le isi tino tele o
o loʻo faʻaalia i tusitusiga o tagata uli o loʻo afaina i faʻailoga lanu i soʻo se tulaga o le
faiga fa'amasinoga tau solitulafono-mai le taofi, fa'asa'o, ma le saisaitia i le moliaga,
fa'asalaga, tatala, ma le fa'asala. O nei eseesega e maua ai le tulafono i le
fe'avea'i o fa'alapotopotoga na faia muamua solitulafono mo le fa'ate'aina o solitulafono ma falepuipui
faamaumauga mo le tele o solitulafono e le fa'aleagaina, aemaise lava i mataupu pe a
ua faaalia e i latou ua molia muamua se naunautaiga malosi e “agai sa’o.” Fa'atele ma loloto
e mana'omia ni fofo. E aofia ai le taofia o le falepuipui fou
fausiaina (ia taofi le fa'a'ole'ole, fa'afoliga fa'atupu fa'alautelega o le
falepuipui-fale gaosimea), o le soloia o tulafono e teena ai aia tatau i
solitulafono ma sa avea muamua ma tagata solitulafono, faamagaloga ma tatala mo le toatele o pagota ua molia
solitulafono e le fa'atupu vevesi, fa'asalaina o nakoti, le soloia o le "taua
fualaau faasaina” i totonu ma fafo, toe iloiloga o le setete ma le feterale faasalaga ma le lotoifale
“le faapalepale” faiga ma sauniga, soloia o ituaiga, ituaiga, ma
fa'ailoga a le vasega ile fa'atinoga a leoleo, ma le fa'asalaina o mea tumaoti,
falepuipui mo tupe mama ma isi gaioiga tau tamaoaiga e maua ai tupe fa'afaigaluega
mai le falepuipui tele.
Tagata fa'agaioiga ma
e tatau i tagata fai faiga fa'avae ona vala'au ma fai ni fuafuaga mo se fa'asalaga fa'a-solitulafono i le fa'aagafesootai
“peace dividend”: o le fesiitaiga tele o tupe na faaalu i le pueina faapagota,
mataituina, ma le faafalepuipuiina i totonu o vaega faiga faavae e pei o togafitiga o fualaau faasaina,
a'oa'oga mo galuega, 'au'aunaga tau suiga mo ē na solitulafono muamua, ma a'oa'oga lautele
e faatatau i le mafai ona fa'afaigaluegaina i latou ua solitulafono. E tatau ona latou valaau
ma fai fuafuaga mo le fa'aliliuina o punaoa fa'afa'amasinoga tau solitulafono mai le “solitulafono i totonu
auala” (ie, le sauaina ma le faafalepuipuiina o vasega maualalo ma
tagata i totonu o le taulaga) i le faia o ni faʻalavelave matuia ma le faʻasalaina o le "solitulafono i le
suites.” I se tulaga lautele, e tatau ona latou sailia se toe tufatufaina lautele o punaoa
mai tagata fa'apitoa ma e masani lava o tagata mauoa fa'apitoa i latou e sili atu
fa'asalaina mai le fanau mai e le tala fa'asolopito umi ma feso'ota'i a Amerika o tofi
fa'amanuiaga vasega ma ta'aloga.
Amerika
fa'ateleina le to'ese, fa'anofovaavaaia, ma le faitau aofa'i o palola e fa'afaigaluegaina fa'apitoa
mai le mea na taʻua e Randall Robinson o loʻo taʻitaʻia le toe faʻaleleia o pologa "le
E faitau miliona tagata Aferika-Amerika ua lilofia i seoli i le taulaga ona o le saua
taimi faʻasaʻoloto faʻafitauli faʻale-agafesootai o le nofo pologa Amerika." Le mea sili
o fofo o lo'o taoto, masalo, i tua atu o tapula'a o faiga fa'apolokiki-tamaoaiga
fa'atonuga. "Capitalism," na finau ai Eugene Debs i le 1920, "e manaʻomia ma e tatau ona i ai le
falepuipui e puipuia ai o ia mai tagata solitulafono [vaaiga maualalo] na ia faia.” Ae
o faʻataʻitaʻiga a Europa i Sisifo ma Kanata, lea e fiafia i ai le au fai tulafono
puipuiga ma le toe faʻaleleia e ala i le tele o auala faʻa-faatemokalasi, faʻaalia
o le fa'afalepuipuiina tele e le'o se mea e le maalofia o faiga fa'a-kapitalisme.
E leai se mea e mafai ona fa'amagaloina ai le au fai faiga fa'avae ma tagata fa'amalosi mai le tiute e fa'ai'u
faiga fa'ailoga fa'ailoga tagata solitulafono e matua fa'ateleina ai le
fa'afitauli o lo'o feagai ma le atunu'u e sili ona fa'aletonu ma fa'aletonu.
E sili atu nai lo na o se faʻailoga o le gaogao lavelave o faʻafitauli e mafua ai,
lagolagoina, ma faʻalolotoina mamanu leaga a Amerika o vasega ma ituaiga le tutusa,
o le fa'afalepuipui fa'atele ua avea ma vaega tutotonu o le gaogaosa. Mo nei ma isi
mafuaaga, o le a avea ma se taulaiga faapitoa agavaa mo fatufatuga, faatemokalasi
tetee ma faiga faavae i le meleniuma fou.
Z
Paul Street o le faatonu suʻesuʻe i le Chicago Urban League. O ana tusitusiga,
tala, ma iloiloga ua aliali mai i totonu I Nei Taimi,
Z Magazine, Iloiloga Faalemasina,
Tuʻu, J.la tatou tala fa'asolopito,
Mid-Amerika, Ma le Journal of American Ethnic History.