I ni nai tausaga talu ai, na amata ai ona iloa e o matou tagata, o tagata e mafai ona e vaʻaia i ou tafatafa, le mea o loʻo tupu, ”o le tala lea a Maudilia López i le faitau selau na potopoto e auai i le uluai Faamasinoga a le Soifua Maloloina a Tagata i San Miguel Ixtahuacán, Kuatemala, le nofoaga autu o le O Marlin mine, o se lua eli auro o se tasi lea o galuega sili ona taua a le kamupani tetele eli auro a Kanata Goldcorp Inc.
O le faatasiga, na faia ia Iulai 14-15, o se taunuuga o se taumafaiga faʻatulagaina na afua mai i nuʻu na afaina i le Marlin mine. Sa iai foʻi tagata na aʻafia e le Goldcorp's Los Filos mine i Mekisiko ma lana San Martín mine i Honduras, faʻapea foʻi ma sui mai Amerika Tutotonu atoa (El Salvador, Costa Rica, ma Panama), oe na tuʻuina atu se suʻesuʻega faʻaitulagi ma faitioga o le mauaina o punaoa. fa'ata'ita'iga ma ona a'afiaga i nu'u.
“Mo le taimi nei, matou te talosaga atu, i luma o lenei nuu, o le a e tauto e te taunuu i se faaiuga e faavae i mea ua e faalogo i ai o fai mai tagata,” o le tala lea a López, ma liliu atu lona mafaufau i le laulau o faamasino i ona luma. Sa saofafai i luma o le aofia o faamasino e 13 a le Tribunal i luga o se laulau e aofia ai tagata iloga e puipuia aia tatau a tagata ma tagata suʻesuʻe, fomaʻi soifua maloloina, ma saienitisi mai atunuu eseese e 5, e aofia ai Robert Goodland, o se Canadian Tropical Ecoologist na galue mo le 23 tausaga o se faufautua o le siosiomaga. i le Faletupe o le Lalolagi; Dr. A. Chicas, fomaʻi, fomaʻi faʻapitoa mo le soifua maloloina lautele, ma le Failautusi o le Ethics Board for the Medical Profession i El Salvador; Jesús Lara Chivarra, pulega fa'alenu'u o le Wixarika Nation (Mexico) ma le sui o le Wirikuta Defense Front; Yolanda Chalí o le Association for Community Health Services a Kuatemala; ma Rachel Sieder mai le Center for Advanced Studies in Social Anthropology, Mekisiko. Sa latou malaga mai i matu ma saute e faalogologo i le tele o tagata masani, tagata tomai faapitoa, tamaitai, alii, tagata faigaluega maina, taitai o le atunuu, ma e oo lava i tamaiti, latou te taʻu mai le aafiaga o o latou olaga i le lua lua mega-mining.
O le International People's Health Tribunal (IPHT) na faʻataʻitaʻia i luga o se faiga lauiloa o faamasinoga lautele e taʻua o Permanent People's Tribunals, lea na faʻaaogaina i totonu o Amerika atoa e faʻasalaina ai faʻalavelave e mafua mai i kamupani faʻa-malo ia e fiafia atoatoa i le faʻasalaga mai le atunuʻu ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo. O le IPHT e leʻi tupu muamua i le faʻailogaina o le taumafaiga muamua a se faamasinoga lauiloa e foia le mataupu o le soifua maloloina.
O faamasinoga e tatau ona tuuina atu le leo. Latou te tu'uina atu se avanoa mo tagata e tautala ai, fa'alogoina o latou fa'aseā, ma fa'alogo i fa'aseā a isi—o se avanoa mo fa'amatalaga e fa'atulaga lelei ma mo aafiaga e tu'uina atu ma fa'asoa atu i tagata lautele lautele. O a latou fa'ai'uga e le'o fa'atulafonoina, ae latou te fa'amoemoe e talepe le fa'asalaina o fa'alāpotopotoga, a itiiti mai fa'atusa.
O le autu o le IPHT-lea na musuia i se vaega e se suʻesuʻega na faia e le tausimaʻi resitalaina ma le tamaititi aʻoga o le doctoral Susana Cajax-o le vaʻavaʻai i aʻafiaga o le soifua maloloina atoa o le vaʻaia o le lua i le itulagi. E ui lava i le umi o le talaʻaga o le faʻaputuina o pisinisi maina e ala i le faʻaumatiaina i Amerika, e itiiti se faʻalogo i le fuafuaina o le tele o aʻafiaga i le soifua maloloina o tagata. Ae mo aʻafiaga o le soifua maloloina faaletino, o mea masani manino na aliaʻe mai i le tolu Goldcorp mines na faʻaaogaina e fai ma suʻesuʻega: faʻamaʻi manava, faʻamaʻi paʻu, faʻateleina tulaga o le kanesa, vave fanau mai, faʻateleina o faʻafitauli o le fanau mai, faʻatoʻi fanau, ma sauaga faʻaletino e pei o le fasioti tagata ma le taofiofia.
O le mafaufau ma agafesootai dynamics e sili atu ona manino. O mea na fa'amatalaina e tagata o a'afiaga i le va fealoa'i o latou nu'u, o latou tulaga fa'ale-mafaufau, ma lo latou agava'a e fa'atino le filifiliga a le tagata lava ia i o latou olaga e masani ona le amana'ia. O nei faʻafitauli e afua mai i le tuʻuina atu muamua o poloketi eli, o le solia o le aia tatau i le saolotoga, muamua, ma le faʻamaonia o le maliega na lagolagoina e le UN Declaration on the Rights of Indigenous People ma le aia tatau e faʻatalanoaina lelei, e pei ona puipuia e le International Labor Organization. (ILO) Feagaiga 169.
E pei ona faamatalaina e le sui Mekisiko o Gustavo Lozano: “E faatatau foi lea i le soifua maloloina o le mafaufau. O nu'u e ola ma le popole tele ona ua le mafai ona latou pulea o latou lava olaga. E a'afia tonu ai lo latou mamalu. O le mea moni, e mafai ona tatou faapea atu o se tasi lea o faauigaga o le mamalu. E faafuaseʻi lava, e te lē iloa le mea o le a tupu i lou olaga. O le pisinisi maina e pei o se faʻalavelave mo nuʻu. Latou te aumaia ia i tatou mea leaga e le mafai ona toe faʻaleleia, faʻaleagaina e leai se tau, e tumau mo le faitau selau o tausaga. Ae latou te aumaia foi le taofiofia. Latou te aumaia tulafono faamiliteli, nofoaga faamiliteli, solitulafono e ala i tusi saisai lē tonu ma moliaga o le faatauina atu o fualaau faasaina, faamataʻu faaletagata lava ia i o tatou olaga, ma e oo lava i le faiaiga faamalosi.”
O Dr. Juan Almendares, fomaʻi Honduran ma le faʻavae o le Honduran Science Academy, o loʻo faʻatautaia suʻesuʻega faʻalesoifua maloloina i totonu o le Vanu o Siria o Honduras, lea na faʻatautaia ai le laʻu Goldcorp's San Martín mai le 2000 i le 2008 (muamua o se Glamis Gold operation). I le taimi o molimau a tagata tomai faapitoa i le faamasinoga, na matauina ai e Almendares le taua o le faia o se auala e sili atu le atoatoa i le soifua maloloina e ala i le tuufaatasia o le malamalama lauiloa i auiliiliga. "Afai tatou te mananaʻo e iloilo le soifua maloloina, e tatau ona tatou talanoa e le naʻo le tasi faiga, ae o faiga uma .... E tatau ona tatou tuufaatasia le faasaienisi, faaleagaga, ma le lotofuatiaifo lautele, ”o lana tala lea. “O le poto e le gata ina fausia i iunivesite, ae faapea foi i tagata…. E tatau ona tatou faalogo le tasi i le isi, ia faalogo le tasi i le malamalama ma le poto o le tasi.”
Na latou manana'o e fa'atau lo'u fanua ma fa'amata'u mai i taimi uma i lo'u le mana'o e fa'atau atu. Sa i ai se taimi na sii ai le atalii o lo'u atalii i o'u lima ma sa latou tuu se sapelu i lo'u ua. Se’i vagana ua tagi le atalii o lo’u atalii-o le mea lena na faasaoina ai lo’u ola,” o le molimau lea a Diodora Hernandez, o le na musu e faatau atu lona fanua i Goldcorp. Na fa'amatala e Hernandez le fa'amata'u i lona olaga na afua mai i le i ai o le kamupani eli i lona nu'u. I le 2009, na fanaina ai o ia i ona mata e ni tagata faigaluega se toʻalua muamua, ae na sao mai le osofaʻiga. “O le mea lea sa latou faia ma o lo’o fa’aauau pea ma e leai lava se isi solitulafono na ou faia nai lo le le mana’o e fa’atau atu lo’u fanua”.
I le faaopoopo atu i le lipotia o uunaiga, taufaamatau, ma le faamalosia o tagata faigaluega a le kamupani eli e faatau atu o latou fanua, o nuu o loo siomia ai Goldcorp's Marlin mine na latou faaaogaina le faamasinoga e faitioina ai le soifua maloloina, siosiomaga, ma aia tatau a tagata ia na mafua ai le maina, lea e matua ese le eseesega. i le ata na valiina e le kamupani i tagata e umia sea ma le aufaasālalau.
Pisinisi eleelea i Kuatemala
O Marlin o se tasi o poloketi sili ona taua ma taugofie a Goldcorp i Amerika Latina, faatasi ai ma le aofaʻi o le 1,250,000 aunese o auro e mafai ona maua. Na fausia i le 2005 e le lala o Montana Exploradora faatasi ai ma le fesoasoani o se nonogatupe e $45 miliona a le Faletupe o le Lalolagi ma e aunoa ma le faʻatagaina muamua ma faʻamatalaga a tagata Maya Mam ua afaina.
"O le numera tasi ma sili ona taua o loʻo matou faʻaogaina le maina i tulaga faʻavaomalo mai le amataga," o le tala lea a le Pule Sili o Goldcorp Chuck Jeannes i le tali atu i tuuaiga o le solia o aia tatau a tagata ma le faaleagaina o le siosiomaga. (Na maua e Jeannes le $11.4 miliona i le aofaiga atoa o taui i le 2011, ma avea ai o ia ma se tasi o le sefulu pito i luga o Kanata e sili ona maualuga le totogiina o pulega o kamupani.) E na o le tasi le tausaga talu ona tuuina atu e le Inter American Commission on Human Rights ni puipuiga mo le 18 o nuu o loo siomia ai le maina. i luga o le malo o Kuatemala e taofi le gaioiga a Marlin i le taimi lava e puipuia ai le soifua maloloina ma le saogalemu o le faitau aofaʻi. Ae ui i lea, e leʻi usitaia e Kuatemala ma o loʻo faʻaauau pea le faʻaogaina o le Marlin mine e aunoa ma se faʻatagaga a tagata lautele.
O le tele i San Miguel Ixtahuacán ma Sipacapa, o itumalo e lua na paʻi i ai le maliega a Marlin, latou te faʻaalia le ogaoga o fevaevaeaʻiga a le nuʻu ma feteʻenaʻiga lautele o loʻo latou feagai nei i lenei amataga le lava o feutagaiga. O le mea moni, ina ia aloaia lo latou tulaga e tali atu ai i le le mafaia e le malo o Kuatemala ona tausisia ana matafaioi faaletulafono faavaomalo, ia Iuni 18, 2005, na faia ai e nuu i Sipacapa se palota e uiga i le maina. O le iʻuga o se tetee tele: 2,486 tagata na palota e tetee i le maina, 35 na lagolagoina, ae 32 na tetee. O le palota na manatu e le noatia e le faamasinoga maualuga a Kuatemala ina ua tuuina atu e Goldcorp se luʻi faaletulafono e faasaga i le referendum.
I tausaga na sosoo ai, na maua ai e Goldcorp le Glamis Gold ma lipoti a le aufaasālalau, suʻesuʻega, ma molimau ua oʻo mai, ma tuʻuina atu faʻamaoniga e faʻapea, o le galuega o le mining, o le mea moni, ua afaina ai le soifua maloloina o nuʻu. O se au'ili'iliga a le Goldcorp's Environmental and Social Impact Assessment na faia e le Etech International na maua ai “o maina otaota e feololo ma maualuga le gafatia e gaosia ai le suka ma le pisia.” Na maua ai foi "faamatalaga o loʻo i ai nei o loʻo fautua mai ai o le suʻesuʻeina o siʻusiʻu atonu o loʻo agai atu i le alavai i lalo o le vai faʻafefe" ma "o le togafitia o le vai e le mafai ona foia le tafe atu o mea leaga i le vai eleele."
O su'esu'ega le sa'o o le a'afiaga o le si'osi'omaga e foliga mai ose fa'afitauli lautele. Iā Tesema 2006, na faia ai e le EARTHWORKS, o se faalapotopotoga e vaavaaia meafaigaluega, se suʻesuʻega e 25 maina i le Iunaite Setete, lea e sili mamao atu ai tulafono ma le vaavaaiga a o latou tuaoi Amerika Tutotonu. NA maua i LE GALUEGA “E 76 pasene o maina na suʻesuʻeina ua sili atu i tulaga o le lelei o le vai, o vaitafe e faaleagaina ai, ma vai i le eleele o loo iai mea oona, e pei o le tiuma, mercury, arsenic, ma le cyanide.”
I le 2010, na tatalaina ai e Fomaʻi mo Aia Tatau a Tagata se suʻesuʻega tutoʻatasi o le Marlin mine ma faʻamaonia ai "o nisi o tagata nonofo latalata i le maina e maualuga le maualuga o le taʻitaʻi i totonu o latou toto ma le arsenic i a latou urine."
O sauaga fa'apolokiki ma le fa'asolitulafono na fa'asalaina fo'i o ni fa'alavelave i le mafaufau ma agafesootai i totonu o nu'u na a'afia. I le soifuaga atoa o le Marlin mine e oo mai i le taimi nei, e le itiiti ifo ma le 15 tusi saisai na tuuina atu faasaga i tagata o le nuu o loo tetee i le maina. E eseese tu’ua’iga ua tu’uaia ai i latou, e aofia ai le sabotage, fa’amoemoe e faia se solitulafono, ma le faatupu vevesi. O le toavalu o tagata o le nuu na sauaina o ni tamaitai, o nisi o i latou na sosola ese mai lo latou nuu ina ia aloese mai le taofia. Ae o Gregoria Crisanta Perez, o le sa i ai ni tusi saisai se lua na tuuina atu faasaga ia te ia i le 2008, na molimau, “Matou te ola mai le lalolagi. Matou te aai i pi ma sana. Ou te tuuina atu loʻu ola e puipuia mea uma e tausia ai i matou.”
Toxic Legacy i Honduras
Carlos Amador mai le Siria Valley Environmental Committee i Honduras na saunoa e uiga i le auala na aafia ai nuu i le vanu le faʻaleagaina o le siosiomaga ma faʻafitauli faʻalesoifua maloloina mulimuli ane e fesoʻotaʻi ma galuega a le Goldcorp eli. “Aisea ua na’o tupe, tupe, tupe, ae le popole i tatou tagata,” o le faaopoopo lea a Amador. "O loʻo matou mafatia i le 10 tausaga o le faʻaleagaina o le maina. Ua latou fasiotia lemu i matou [ma] o loʻo fesoasoani le malo o Honduras ia i latou.
Talu mai le 2004, o suʻesuʻega tutoʻatasi ua faʻamaonia ai o le Goldcorp's San Martin mine i le Siria Valley, matagaluega a Francisco Morazán, Honduras, ua avea ma puna o le faaleagaina o le siosiomaga ma tino o tagata o le lotoifale. O nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai tulaga mataʻutia o vailaʻau oona, e pei o le cyanide ma arsenic, metala mamafa e pei o le taʻitaʻi, ma le tupu mai o alavai maina.
I se tala ia Me 2006 mo Lonetona le tutoatasi, na taʻua e le tusitala o Andrew Buncombe o le Goldcorp's San Martin mine “o loo faamatilatila ai le auala—faatasi ai ma le tele o tupe faaagaga auro i le lalolagi ua uma ona ave—ua faaaogaina nei e kamupani maina auala e sili ona faataumaoia ma oona i atunuu tau atiae e fafagaina ai lo tatou manaoga tumau mo lenei uamea taua. ”
Na faailoa mai foi e Buncombe e faapea, o metotia o le eliina o loʻo faʻaaogaina e Goldcorp, lea e mafai ona "tuuina atu i le 30 tone o otaota oona mo aunese taʻitasi o auro e gaosia," ua faʻateʻaina e avea ma faʻafitauli o le soifua maloloina e le kamupani. Na ia taʻua se tasi o ofisa o le kamupani o loʻo faʻafesoʻotaʻi faʻafitauli o le soifua maloloina i tagata Honduran i le lotoifale "meaʻai leaga."
I se isi faamasinoga faalauaitele i Guadalajara, Mekisiko i le 2007, na faia ai e le Latin American Water Tribunal, o se faalapotopotoga tutoatasi, tutoatasi, ma faavaomalo o faamasinoga tau le siosiomaga, na faia ai le faaiuga e faapea o le lala o Goldcorp i Honduras, Entre Mares, sa “tausalaina ma e tatau ona tauaveina le matafaioi mo le faaaogaina le talafeagai ma le faaleagaina o punavai i le itulagi [Vanu o Siria] ma mo le faapogaia o le faaleagaina ma le lamatiaga i le siosiomaga faalenatura ma le soifua maloloina o tagata.”
"E tatau i Goldcorp ona faʻamamaina lana gaioiga ina ia le tuʻua ai tagata o le Vanu o Siria i se talatuu oona pe a tuua e le kamupani Honduras i le faaiuga o le tausaga."
I le 2008, na amata ai e le kamupani le faiga o le tanu i luga o le nofoaga. I le fuafuaga tapuni a le kamupani, na misi ai soʻo se polokalame e foʻia lelei ai faʻafitauli o le soifua maloloina o tagata mai nuʻu lata ane na aʻafia i le maina. Ae o aafiaga o tagata o le nuu e tautala mo i latou lava. O Olanda Occosta, na molimau i le faamasinoga e uiga i le auala na ia maua ai le taʻitaʻi ma le arsenic i lona toto ma ua gau lona lauulu.
O Rodolfo Arteaga, o se tasi sa faigaluega muamua i le Goldcorp, na molimau e faapea na maua o ia i le “bronchitis tuga ma se ma’i mama” ma ua le mafai ai ona faigaluega ma sa mafatia o ia i le mafaufau ona o le faaleagaina o lona nuu, Old Palorama, lea sa nofo ai mo le 37 tausaga talu ai. ua faamalosia e toe nofoia. “O lo’u nuu na faavaeina i le 1880,” o lana faamalamalamaga lea. "Na pau lava le mea na manaʻomia mo se kamupani e sau ia Mati 2000 e faʻaumatia i ni nai aso."
Mulimuli ane, o Angel Torres, o se tasi sa galue muamua i le maina mo le valu tausaga o le na susunuina pusa cyanide mo le kamupani, na maua ai le leukemia faaumiumi ma sa le mafai ona galue. Na ia molimau i le faamasinoga e faapea o le to‘a 36 o ana uo faigaluega o le maina o lo o mafatia i gasegase ogaoga ma o nisi ua le atoatoa, ma faaopoopo atu ai o tamaitai sa galulue i totonu o le maina e tufaina meaai ua maua i le kanesa o le manava.
Mesiko
O Los Filos, o le eli auro sili ona tele i Mekisiko o loʻo i le setete o Guererro, na faʻaaogaina i le 2007. Na auai Mekisiko i le au gaosi auro sili e sefulu i le lalolagi i le tausaga talu ai i le ogatotonu o le faʻateleina o le maina e ui lava i le tamaoaiga o le tamaoaiga ma se "taua fualaau faasaina" lea. ua tuua ai le silia ma le 60,000 tagata na fasiotia ma le faitau afe o isi ua mou atu. E pei o le Journal Wall Street na faasino atu i se mataupu iā Iulai 18, i Los Filos, “e sili atu i le 70,000 tone o le eleele i aso taʻitasi ua aveesea faatasi ma mea pāpā ma bulldozers, ona momoli atu lea o loli i se nofoaga lata ane lea e faaaogā ai vaitaele o le cyanide e aveese mai ai le minerale.”
“I Mekisiko, i le 12 tausaga talu ai ma se pulega sili atu ona le mautonu, ua matou vaaia ai le faatagaga o le 26,000 maina i le atunuu atoa,” o le tala lea a Miguel Angel Mijangos, mai le Mexican Network of Mining Affected-Communities (RE-MA) i le le Faamasinoga. “E toetoe lava o le tasi vaetolu o Mekisiko uma. O le telē lena o le faʻalauteleina o loʻo tatou vaʻaia i Mekisiko, ma e tutusa ma mea o loʻo tutupu i Amerika Tutotonu ma isi vaega o le Lalolagi Tolu."
O Mijangos, mai Guerrero, Mekisiko, na molimau e faapea, e oo atu ia Iuni 2012, 6 tausaga talu ona amata le galuega o le maina, e tusa ma le 100 pasene o aiga i Carrizalillo e iai se tasi o le aiga o loo mafatia i se gasegase e mafua mai i le maina. "Na ou sau iinei mo laʻu fanau, sili atu nai lo se isi lava mea," o le tala lea a Petra Maturana, o se tina e toʻalua lana fanau, na afaina i le Los Filos mine. Na ta’ua e Maturana e fa’apea, o lana tama muamua na fanau mai ma le fa’aletonu o lona ulu. Sa ia ta’ua fo’i sa maua o ia i se ma’i pa’u ma papa i lona tino. “O le mea moni e toetoe lava o tupe uma e maua e le tagata eli maina e alu e totogi ai le soifua maloloina o le la tama. E le'i fa'amanuiaina tele i latou i le iuga,” o le tala lea a Maturana. “O le isi itu, e lelei lava o lo’o lelei a latou tupe maua, ae o le isi itu, o lo’o fa’aalu tupe mo o latou ma’i ma o tamaiti ua sili ona mama’i”.
Na faailoa mai foi e Mijangos le auala e faʻaogaina ai e Goldcorp tulaga faʻapitonuʻu e oʻo atu ai i konekarate pito sili ona maualalo ma nuʻu e faʻateleina ana tupe mama. “O le Goldcorp, i Carrizalillo, e aumai ai le aunese auro e tasi, e teu ai le $430. O le tau lena ma latou faatau atu i le $1,600. O iinei i Kuatemala, latou te teu faafaigaluegaina le $19. I le va o le $430 ma le $19, e iai se eseesega tele,” o le tala lea a Mijangos. "O iina latou te avatua atili ai ia te oe ae o iinei latou te le avatua ia te oe se mea. Ae e oo lava i mea latou te tuuina mai ia i tatou e le lava mo i tatou e faamalolo ai ma e manino lava.
M4 Fa'asaga i le Fa'ata'ita'iga o le Atina'eina o Maina
I le aso 15 o Iulai, na talosagaina ai e faamasino o le faamasinoga e totogi e Goldcorp se taui i tagata na aafia i ana galuega eli, totogi ai nuu mo mea ua tuanai, taimi nei, ma faaleagaina pea i le soifua maloloina ma le siosiomaga, ma taofia galuega uma i Mesoamerica. Na latou faaiʻu i le faaiuga lenei: “Ua taʻusalaina Goldcorp ona o ana gaoioiga i Honduras, Kuatemala, ma Mekisikō, lea ua tatou iloa e matuā faaleagaina ai le soifua mālōlōina ma le tulaga lelei o le olaga, le tulaga lelei o le siʻosiʻomaga, ma le aiā tatau e filifili ai e le tagata lava ia. o nu'u nu'u ma campesino ua afaina."
O le aso na sosoo ai ma le faamasinoga, na potopoto ai sui mai Mekisiko, Costa Rica, Panamá, El Salvador, ma Kuatemala e faalauiloa le amataga o le M4 movement—le Mesoamerica Movement Against the Mining and Extraction Model. O se poloketi o le faʻamaopoopo faʻaitulagi mo le faʻalauteleina o le puipuiga faʻaitulagi ma le atunuʻu mai le maina ma isi faʻataʻitaʻiga tau atinaʻe. O Grace Garcia, o se sui mai Costa Rica, na ia faasoaina le manuia o se taumafaiga i le atunuu atoa e pasia ai le tapu a le atunuu i le eliina o le lua. Na faasoa mai e José Acosta faigata na feagai ma le Salvadoran movement ina ua uma ona molia e le kamupani Kanata o le Pacific Rim le malo o El Salvador e ala i se faiga o le faamasinoga tapunia e aofia ai i totonu o le Central American Free Trade Agreement's (CAFTA) aiaiga o aia tatau.
O le tagi na faaulu ina ua teena e le setete le laisene e aveese ai e le kamupani ona o le tetee a le atunuu ma le atunuu i le maina. Olmedo Carrasquilla o Panama na saunoa e uiga i isi fa'ata'ita'iga o atina'e o lo'o fa'atinoina e nu'u. Na faʻamaonia e i latou uma lo latou talitonuga e faapea o le maina o le "le mea e sili ona faʻaleagaina ma soli ai aia tatau a tagata i Mesoamerica" ma toe faʻamaonia le manaʻoga e faʻamutaina. E pei ona taʻua e Gustavo Lozano, sui mai le Mexican Anti-mining Network (REMA): “O la matou auʻiliʻiliga o kamupani maina o loʻo i ai fuafuaga faʻavaomalo ma e tatau ona matou faʻamaopoopo tauiviga faʻavaomalo e faʻafeiloaʻi ai le mining transnational. O le M4 ua faʻatulagaina tonu lava e faʻatupuina le malamalama i a tatou tauiviga taʻitasi ma mafai ai ona tuʻufaʻatasia. O se gaoioiga talavou. Na matou amata i le faʻatinoina o gaioiga i Kanata i fonotaga a tagata e umia sea a kamupani maina. O le a matou tuuina atu le faasalaga a le faamasinoga i o tatou malo ma faalapotopotoga faava o malo ona e le mafai ona tatou faatagaina nei kamupani e galulue o ni tagata fou nofoia o tatou laueleele.
Nely Rivera de Silva, o loʻo galue ma le Center for Research on Investment and Trade in El Salvador, ma sa avea o se molimau faʻapitoa i le Tribunal, na fai mai o le Tribunal sa avea o se taʻavale mo aʻoaʻoga, faʻatulagaina, ma faʻasaʻolotoga. Na ia faaopoopo mai foi e faapea: "O tagata mai Kanata ma le US e tatau ona tuuina atu le uunaiga i o latou atunuu e taofi le pulega faakolone o tatou nuu."
Z
Beth Geglia o se tagata faʻamalosi ma tutoʻatasi faʻamaumauga mai Washington DC. Sa nofo o ia i Kuatemala mai le 2007-2009 galue i mataupu tau aia tatau a tagata ma le siosiomaga. O Cyril Mychalejko o se faatonu i le www.UpsideDownWorld.org, o se mekasini i luga o le initaneti e aofia ai Amerika Latina. Ata na saunia e James Rodríguez, o se tagata tusitala ata tuto'atasi (www. Mi-Mundo.org).