Fa'amasinoga i Fuamoa a le Tagata o se Tagata
Barbara Santee ([imeli puipuia]) ua lipotia mai e faapea, ia Aperila 30, 2012, na tuuina atu ai e le Faamasinoga Maualuga a Oklahoma se faaiuga i se teuteuga faale-faavae ua fuafuaina e faauigaina ai se fuamoa o le tagata ua fafaga o se tagata. O le American Civil Liberties Union ma le New York-based Center for Reproductive Rights na failaina se tetee i le Faamasinoga Maualuga e fai ma sui o le tele o fomaʻi ma tagata nonofo i Oklahoma.
O lea faiga semanu e i ai ni aafiaga mamao e ono sili ai aia tatau a tamaitai. Fai mai le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga, o le talosaga “e manino lava e le tusa ai ma le faavae,” o loo taʻua ai se faaiuga a le Faamasinoga Maualuga a le Iunaite Setete i le 1992 na lagolagoina ai le aiā tatau i le faapaʻū tama. Na autasi le faaiuga a le faamasinoga e toaiva.
Sikauti Sikauti
O lo'o una'ia e le Change.org le Tama Sikauti a Amerika (BSA) e taofi le fa'ailoga tagata i ta'ita'i ma ta'ita'i fa'afeusuaiga. Ia Mati, na aveese ai e le BSA Jennifer Tyrrell o se taʻitaʻi lua, ina ua uma le toeitiiti atoa le tausaga o le auaunaga lelei. Na fa'aalia e le BSA na ia a'oa'oina “talavou e uiga i feusuaiga po o faiga fa'afeusuaiga.... O la matou taulaiga o le tuʻuina atu lea o le polokalame faʻapitoa mo tupulaga talavou o le atinaʻeina o amio ma aʻoaʻoga faʻavae faʻaautaitai, "o le tala lea a Deron Smith, le Faʻatonu o Fegalegaleaiga a le BSA. "O la matou misiona e le aofia ai le aoaoina o tupulaga talavou e uiga i feusuaiga po o feusuaiga, ma matou te le talitonu o se matafaioi a le sikauti le faʻalauiloaina o lenei autu i la matou polokalame atinaʻe talavou."
Na tali atu Tyrrel e faapea, “E tatau ona i ai i le Tama Sikauti se faavae o le faapalepale, taliaina, ma le lagolago—o tulaga faatauaina na tosina atu ai lo’u atalii o Cruz e avea ma se sikau ma na tosina atu ai a’u e fia avea ma se taitai lua,” o le tala lea a Tyrrell. "Ae e ala i le faʻaauauina o le faʻateʻaina o tupulaga talavou ma taʻitaʻi gay mai la latou faʻalapotopotoga, o le Boy Scouts of America o loʻo toilalo nei tulaga taua, faʻaleagaina aiga ma nuʻu e ala i le lafoina o se feʻau e le talia uma."
Squatting
Www.inthesetimes.com imeli se tala a Rebecca Burns o loʻo faʻamatalaina pe faʻafefea i totonu o le US se galu fou o tagata faʻatauvaʻa o loʻo agai atu i totonu o fanua avanoa faʻaumatia i aai e pei o Chicago, Niu Ioka, ma Minneapolis. Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua mavae le tolu tausaga o nofo i le potu malolo o lona tuafafine, na filifili Tene Smith e siitia lona aiga i se fale avanoa i Chicago's South Side faatasi ai ma le fesoasoani a Liberate the South Side, o se faalapotopotoga e faavae i Chicago e tulimataʻia fale avanoa mo le toe- galuega.
Faatasi ai ma le sili atu ma le 1 piliona tagata i le lalolagi atoa o loʻo nonofo nei i nofoaga faʻapitoa, o alalafaga 'squatters o loʻo i ai i le faʻavaeina muamua o fale i lalolagi atiaʻe. I Sepania, mo se faʻataʻitaʻiga, o fesoʻotaʻiga faʻamautu a tagata faʻatauvaʻa ua fesoʻotaʻi ma le M-15 gaioiga a "indignados."
Ua faamatala mai e Miguel Angel Mart'nez, o se tagata suʻesuʻe sociologist i le Iunivesite o Complutense i Madrid, “E sili atu le fesootaʻi atu i faiga faapolotiki mataʻutia ma faiga tutoʻatasi i Sepania, ae na talia e le M-15 ona sa latou oo i le mala o le toʻatele o tagata na auai i fonotaga. ma ole atu mo se fesoasoani a o latou nonofo i luga o le alatele po o le faamataʻu mai o le a tuu i ai.” E tusa ma le 350,000 le faʻateʻaina na faia i Sepania talu mai le 2007. O le galulue faʻatasi i le va o tagata faʻatauvaʻa faʻapitoa ma le M-15 activists na gaosia, faatasi ai ma isi mea, e sili ona aoga "tofiga faʻapipiʻi" i totonu o taulaga tetele e faʻamaopoopoina faʻamatalaga i luga o fale gaogao ma ofoina atu faʻatalanoaga i tagata e mana'o e fa'anofo.
I Aialani, ua amata ona ave e le au faomea o loʻo fesoʻotaʻi ma le Occupy movement le faitau afe o meatotino na tuʻuina atu e le au taumatemate i le National Assets Management Agency (NAMA), o se faletupe a le atunuʻu na fausia e faʻatau ai nonogatupe leaga tau atinaʻe pe a maeʻa le faʻalavelave maketi fale. I Cork, na nofoia e le au faʻamalosi se fale NAMA ia Ianuari ma faʻaliliuina i se nofoaga autu o punaoa faʻalapotopotoga faʻatasi ai ma se faletusi ma auaunaga faufautua e leai se totogi.
Fa'ailoga Fa'ailoga lanu
[imeli puipuia] auina atu tala mai ia Larry Pinckney e faapea, i le vaveao o le Aso Tofi, Aperila 5, na faaleagaina ai le Nofoaga Autu Faaleaganuu Uliuli i le Iunivesite o le Setete o Ohio i upu vali vali, “Long Live Zimmerman”—o se faasinomaga manino ia George Zimmerman o lē na fana ma fasiotia Trayvon Martin. ia Fepuari 26. O le faaleagaina o le OSU Black Cultural Center na tupu ina ua maeʻa se mataala filemu na faia i le 44 tausaga talu ona maliu Martin Luther King. O tamaiti aʻoga ma tagata popole mai le lautele lautele na potopoto e mafaufau i le ita ma le mataʻu faʻailoga talu ai nei, lea na aofia ai le tetee i tagata uli ma le tetee i tagata Mosalemi.
E tele taumafaiga fa'atasi e fa'agasolo ma tali atu i mea na tutupu i le OSU. O tamaiti aʻoga, faiaoga, aufaigaluega, ma tagata faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga na faʻapotopoto i le Frank W. Hale Black Cultural Center ma faia se faʻapotopotoga i le lotogatasi ma le Nofoaga. Sa latou savavali fo’i i le fono a le Komiti Fa’afoe e fa’aalia ai lo latou ita tele ma fa’atulaga ai loa se saofa’i i le Iuni a Tamaiti A’oga. Ua latou toe taʻua le fuaitau "Tutu i Lou Laueleele" e faʻaalia ai le manaʻoga e tu i la latou tulaga e tetee atu ai i le ita ma le taufaamataʻu. E tolu a latou manaʻoga maualalo e fai ma laasaga muamua i le puipuia o latou nuʻu ma faʻalauiloaina se aganuu o le aofia i le OSU:
1) Matou te talosagaina le iunivesite e faʻavae ma faʻatino faʻasalalauga faʻaleaga solitulafono e faʻalauiloa ma faʻavaivaia faʻalavelave mataʻutia i le lumanaʻi.
2) Afai e moni e faʻatauaina e le iunivesite le eseesega, e tatau ona faʻaalia lana tautinoga e ala i le faʻauluina o tamaiti aoga, faiaoga, ma le aufaigaluega e fai ma sui o Amerika. O le mea lea, matou te talosagaina le pulega o le iunivesite ia tuuto atu ia lava i le sini o le avea o le OSU ma sui faʻatusa o le tuʻufaʻatasiga a le atunuʻu ma ituaiga.
3) Matou te faʻamoemoe o le a auai malosi le pulega o le iunivesite i nei talanoaga ma i matou a o matou agai i luma faʻatasi e fatuina, i upu a lo matou peresitene taʻutaʻua, "tasi iunivesite."
Arisona tagata fana
Na tusia e Mike Ludwig (Truthout.org) e toʻalua tagata na maliliu ina ua osofaʻia se loli e le 20 i le 30 tagata mai fafo e le iloa le numera o tagata o loʻo i ai i le itu i saute o Arizona le taulaga o Eloy. Na oo mai le osofaiga a o iloiloina e le fono faitulafono a Arisona se pili e fausia ai se fitafita volenitia, lagolagoina e le setete, ma faaauupegaina atoatoa e fesoasoani i le Puipuiga tuaoi i le tuaoi o le Iunaite Setete ma Mekisiko. O le a mafai e sui o le militeri ona tuliloa, pueina, ma taofia tagata taitoatasi.
Tu Lou Laufanua
[imeli puipuia] tuʻuina atu se tusiga a John F. Timoney i le tulafono faʻaleagaina a Florida mo le puipuiga o le tagata lava ia. O le fefinauaiga lautele lautele na siomia ai le fasioti tagata ia Fepuari 26 o Trayvon Martin, o se 17 tausaga le matua e le o faaauupegaina, e se tagata ofo fua solitulafono, George Zimmerman, sa taumatemate. O le taumafai e pulea le fana a sui o se matagaluega a leoleo ua aoaoina lelei ma amio pulea ose galuega faigata tele. O tulafono e pei o le "tumau i lou tulaga" e maua ai e tagatanuu le malosi ma le faautauta e aunoa ma se tali atu. O se fua mo mala. I le taimi na galue ai le tulafono a Florida i totonu o le Fono Faitulafono, na finau ai le au lagolago e tatau i le tagata e ona le fale ona i ai le aia atoatoa e puipuia ai o ia ma lona fale mai se tagata faʻalavelave ma e le tatau ona popole i taunuuga faaletulafono pe a ia fasioti tagata. se tasi. Na finau foi le au lagolago e le tatau ona i ai se iloiloga faa-faamasinoga o sea fana. O le vaega lona lua o le tulafono-“tumau i lou tulaga”-o le faafitauli sili lea.
Seʻia oʻo i le 2005, i setete uma e 50, o le tulafono i le faʻaaogaina o le malosi mo tagata lautele sa fai si faigofie. Afai na e maua oe i se tulaga na e lagona ai le taufaamatau ae e mafai ona solomuli saogalemu, ua ia te oe le tiute e fai ai. (E leai se tiute o se leoleo e solomuli; o le eseesega lena i le va o se leoleo faatauto ma le tagatanuu masani e uiga i le faaaogaina o le malosi.)
E pei ona valoia e le au leoleo o Florida i le 2005, o le tulafono na faʻaaogaina e faʻamaonia ai le fasioti tagata e amata mai i taua a le au faʻatau fualaau faasaina e oʻo atu i faʻalavelave ita i luga o auala. O fasioti tagata ua fa'avasegaina e fa'atatauina ua toeitiiti faatoluina talu ona fa'atulafonoina. I tua i le 2005, na faailoa mai ai e le National Rifle Association e tusa ma le lua sefulu setete o se eleele lafulemu mo le pasiaina o tulafono e pei o lenei. O Florida le setete muamua na pasia sea tulafono. E le itiiti ifo ma le 20 isi setete na mulimulitaia.
Farani, ma isi.
Na auina atu e Edward S. Herman se tusiga a Diana Johnstone o le na tusia e faapea i le faiga palota Farani talu ai nei, o le filifiliga a François Hollande ia Nicolas Sarkozy o se tulaga ogaoga o le itiiti ifo o mea leaga e lua. E seasea maua se sui tauva na faaosofia ai le leai o se naunautaiga. Mafaufau i le le fiafia o Sarkozy, e tusa ai ma palota, o le palota mulimuli o le 51.6 pasene mo Hollande i le 48.4 pasene mo Sarkozy na faateʻia ai. O le palota mo Hollande le mautonu ma le le fiafia na iu lava ina na o le pau lea o le auala e aveese ai le vevesi Sarkozy, ma faafoliga malosi o ia o le peresitene o Farani.
I soo se tulaga, ua faailoa mai e Johnstone e leai se peresitene moni o Farani. O le ta'ita'i ua filifilia e nofoia le Maota o Elysée e le o toe tu'uina atu le ta'iala o faiga fa'avae e ave e le atunu'u. O lena matafaioi ua tele lava ina ave e le Komisi o le Iuni a Europa i Brussels. Faatasi ai ma ona uiga tauagafau, François Hollande e sili atu ona talafeagai e le avea ma peresitene o Farani. E le faapea e folafola mai o se galuega faigofie.
O malosiaga tau tupe o loʻo faʻatautaia le lalolagi o loʻo unaʻia o ia e taʻu le tala i Farani e le mafai ona latou toe maua ni faiga faʻavae latou te mananaʻo ai, ae na o faiga faʻavae e faʻatonuina e "maketi." O le mea moni, ua leva ona iloa e Farani lenei mea. O le a tonu lava le mea e aofia ai ma le auala e tali atu ai tagata o loʻo tumau pea ona vaʻaia.
E pei o setete uma e 27 o le EU, ae maise lava le 17 o loʻo faʻaaogaina le euro e avea ma a latou tupe masani, o Farani o loʻo i lalo o le taʻitaʻifono a le Komisi o Europa Jose Manuel Barroso ua taʻua "le faiga fou a Europa o pulega."
I le tausaga na teʻa nei, i le tali atu i le faʻalauteleina o faʻalavelave i Eleni, Potukale, Sepania, ma Italia, na faʻaaogaina e le EU ni faiga faʻatauvaʻa e manaʻomia ai sui o le malo e faʻaitiitia a latou tupe paʻu ma aitalafu a le malo; afai latou te le faia, e mafai ona faasalaina i latou i sala tupe tetele: o se fua e mafai ona faatusatusa i lona manatu i le masani tuai o le lokaina o tagata aitalafu i le fale matitiva.
O Farani o loʻo i lalo o poloaiga faʻapitoa e faʻalolotoina le toe fuataʻiina o penisione (o lona uiga o le faʻaitiitiga o penisione, i se tasi auala poʻo se isi), faʻaitiitia pe faʻaumatia le saogalemu o galuega, faʻatapulaʻa siʻitaga maualalo maualalo, fesuiaʻi lafoga mai tupe maua i le taumafaina ma faʻatulafonoina galuega faʻapolofesa ma pisinisi. O nei faiga e tetee atu ai i le faaituau, lagolago-autu, tetee-leipa e toetoe lava a leai se avanoa mo le peresitene o le "Socialist" e faia soo se mea taua e lagolagoina ai le tamaoaiga o vaega o le faitau aofaʻi.
Osofaiga a le Ofisa
Www.stopthewall.org o loʻo taʻu mai ai se osofaʻiga i le 1:30 i le taeao i luga o ofisa o Taofi le Pa i Ramallah e ni sipi faʻaofuofu e sefulu a le Israeli Occupation Forces na gaoia ni komepiuta feaveaʻi se lua, tolu puʻupuʻu malo, ma kata e sefulu manatua o loʻo i ai faila ma ata. e pei o mea e teu ai faamaumauga. O mea uma na gaoia e fesootaʻi uma i le galuega o loo faia e le faalapotopotoga e tetee atu ai i le pa apartheid o Isaraelu ma lona osofaʻia o aia tatau a tagata Palesitina lea e fai ma sui o le pa ma nofoaga. Taofi le Pa o se tasi o faʻalapotopotoga sili ona malosi o le puipuiga o aia tatau a tagata i Palesitina, ma o loʻo faʻalauiloaina, mo le toeitiiti atoa le sefulu tausaga, tetee faʻale-malo ma faʻasalalauga faʻasalalauga e faasaga i le Pa ma i le puipuia o aia a Palesitina i le pule a le tagata lava ia. Tagata Puipuia Aia Tatau a Tagata ua aloaia faavaomalo o se elemene taua i faiga faʻapolokiki ma o latou faʻalavelave e faʻapupulaina atili ai le le naunau o Isaraelu e ausia se filemu amiotonu.
E le o le taimi muamua lea ua avea ai Taofi le Pa ma taulaiga o le taofiofia o Isaraelu. I le masina o Setema 2009, na pueina ai le Coordinator Youth Stop the Wall ma na pueina ai le Stop the Wall coordinator, Jamal Juma, i ni nai masina mulimuli ane, ia Tesema 2009. E le mafai e le pulega a Isaraelu ona faia ni tuuaiga e faasaga ia i latou ma ina ua uma ona lagolagoina. fa'asalalauga fa'ava-o-malo lea na va'aia ai le auai malosi o misiona fa'alomalosi i Palesitina ma matagaluega i fafo a Europa fa'apea fo'i ma le anoanoa'i o fa'alapotopotoga o aia tatau a tagata i le lalolagi atoa, na tatau ona fa'asa'oloto uma ia Ianuari 2010.
O lenei osofaʻiga na sosoo ai ma ni nai masina mulimuli ane e se osofaʻiga tele a le ofisa a le militeri a Isaraelu i le aso 8 o Fepuari, 2010 ma le tele o le pueina faapagota o tagata e puipuia aia tatau a tagata i totonu o nuʻu e sili ona malosi le tetee i le Pa.
Le saogalemu lautele
Mai le Truthout.org e maua mai ai faʻamatalaga mataʻina mai ia Ellen Brown ile Social Security. E foliga mai ua aveese e le Konekeresi toetoe lava o puipuiga uma a tagata faatau mai nonogatupe a tamaiti aoga, e aofia ai e le gata o puipuiga masani o le gaumativa, tulafono o tapulaa ma le moni i manaoga o nonogatupe, ae puipuia mai tupe faasili (tului tele). E mafai e le au fa'aunetupe ona fesuia'i fua o tului ma o lo'o lipotia e nisi o lo'o nono mai fua faatatau e oo atu i le 18-20 pasene. I le 20 pasene, e faaluaina aitalafu i le na o le tolu ma le afa tausaga ae i le fitu tausaga, e falua. Ua tu'uina atu fo'i e le Konekeresi i le au fa'aunegatupe le malosi e aoina ai le malosi e faoa ai e le gata i le ulua'i puleaoga ma tului i nonogatupe a tamaiti aoga, ae o ni tupe tetele i fa'asalaga, pili, ma tau o le aoina.
To le tele o nei aitalafu o lo'o tu'uina atu i tupulaga talavou, o lo'o i ai se avanoa e 40 tausaga e maua ai ni galuega lelei i luma atu e totogi ai le aitalafu. Ae o se vaega tele o aitalafu a tamaiti aoga a Amerika o loʻo taofia e tagata matutua, o le toʻatele o i latou e le gata e leai ni galuega, ae leai ni galuega. E tusa ai ma le New York Federal Reserve, e lua miliona tagata matutua i le Iunaite Setete ua 60 tausaga ma luga atu o loʻo i ai ni aitalafu nonogatupe a tamaiti aoga o loʻo latou nofo aitalafu ai i le $ 36.5 piliona faʻatasi ma le 11.2 pasene o lenei aitalafu ua le mafai. Toeitiiti o le tasi vaetolu o aitalafu uma a tamaiti aoga o loʻo umia e tagata ua taʻi 40 tausaga ma luga atu ae 4.2 pasene o loʻo umia e tagata ua sili atu i le 60 tausaga.
E le mafai e le Konekeresi ona malilie i le $6 piliona e laveai ai tamaiti aoga, ae na mafai ona latou malilie i ni nai aso ia Setema 2008 e aumai ai le $700 piliona e teu ai faletupe; ma na maua e le Federal Reserve le tele o tiliona sili atu. Tala fa'atatau e mafai ona tu'uina fua a'oga i tamaiti a'oga mo na'o le $30 piliona i tausaga ta'itasi. E i ai i le Malo le malosi e saili ai le $30 piliona-po o le $300 piliona po o le $3 miliona-i le nofoaga lava lea e tasi na maua ai e le Federal Reserve, e mafai lava ona tuuina atu le tupe.
O le Konekeresi ua fa'amalosia e le Fa'avae e "tupe siliva" ma "fa'atonutonu lona tau," ma e leai se tapula'a e fa'atulaga i luga o le aofa'i o tupe siliva na te faia. E mafai ona tuuina atu ni nai tupe siliva e tasi-piliona tala, teu i totonu o se teugatupe ma amata ona tusi siaki.
O le a le o se faʻatuputeleina lea e pei ona faʻaalia e le Fed lava ia o tupe maua ua paʻu i le $ 3 trillion talu mai le 2008. O lena aofaiga e mafai ona toe faʻaopoopo i totonu o le tamaoaiga e aunoa ma le faʻateleina o tau. O le kesi ma mea'ai o lo'o alu i luga i aso nei, ae o le tau atoa e tatau ona iloilo ina ia iloa ai pe o lo'o tupu le tau o le tau.
O fale ma totogi o vaega tetele ia o le fa'atulagaina o tau nai lo oloa ma o lo'o tumau pea le fa'avaivai.
E i ai le isi auala e mafai ai e le malo ona maua ni tupe e manaʻomia e aunoa ma le siitia o lafoga, faʻaitiitia auaunaga poʻo le alu atili i le aitalafu. E mafai e le Konekeresi ona toe fa'atupe le aitalafu a le feterale e ala i le Federal Reserve, e leai se tului. Na faia e Kanata lenei mea mai le 1939 i le 1974, faʻamaumau ana aitalafu a le atunuʻu ma tumau aʻo faʻatupeina polokalame tetele, e aofia ai vaʻa, auala, penisione, ma le tausiga o le soifua maloloina.
O le aitalafu a le atunuu na faatoa oso i luga ina ua sui le malo mai le nono mai i lana lava faletupe tutotonu i le nono mai i kamupani tumaoti i le tului. O le mafuaaga o le nono mai o tupe na fausia e le faletupe mai le faletupe tutotonu a le malo ua faateleina ai le sapalai o tupe, ae o le nono mai o tupe o loo i ai i faletupe tumaoti e lei faia. Ae e oo lava i le Federal Reserve ua faailoa mai o faletupe tumaoti e faia tupe latou te nono atu i luga o a latou tusi, e pei lava o faletupe tutotonu.
Ua totogi nei e le au fai lafoga a Amerika le lata i le afa triliona tala i tausaga taitasi e faatupe ai a tatou aitalafu a le feterale. Ole fuainumera fa'aputu e o'o atu ile $8.2 trillion totogi ile tului ile 24 tausaga talu ai. E ala i le faʻatupeina o le aitalafu lava ia nai lo le totogiina o tului i vaega tumaoti, e mafai e le malo ona faʻasese mea semanu e totogi i tului i pili, galuega, atinaʻe ma auaunaga faʻaagafesootai, e mafai ai ona tatou tausia le konekarate lautele ae i le taimi lava e tasi e faʻaosofia ai le tamaoaiga.