O le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga mai le taimi ua tuanaʻi ma le faʻaauau pea o le laʻuina o auro i El Salvador, Kuatemala ma Honduras ua faʻaosoina ai se faʻalavelave faʻaagafesootai Salvadoran lea na aʻoaʻoina ma faʻatulagaina nuʻu mo le faʻasaina atoa o le mining metallic i El Salvador. I le tali atu ai, o kamupani e pei o le Canada's Pacific Rim ma Milwaukee, Wisconsin-based Commerce Group ua latou faaulu ni tagi e faitau miliona tala faasaga i le malo o Salvador o loo taumafai e faamalosia le atunuu e gauai atu-ma o ese mai le totogiina o le faaleagaina o le siosiomaga ua uma ona latou faia.
O le tagi a le Commerce Group na faʻaosofia ai le faʻavaeina o le Midwest Coalition Against Lethal Mining (MCALM), o se faʻalapotopotoga faʻavae Wisconsin o loʻo galulue e aʻoaʻoina nuʻu i le setete atoa ma Midwest e uiga i aʻafiaga faʻaleagaina o le mining transnational i El Salvador. O le faʻataʻitaʻiina o le tele o tausaga o faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia na mafua mai i le taua a Salvadoran i le 1980s, MCALM na faia e le au matutua o le US-El Salvador Sister City Network, aemaise lava le Madison-Arcatao Sister City Project.
E pei o El Salvador, na faamataʻuina Wisconsin i se lua matala uʻamea mine e lata ane i le Vaituloto Superior ma le fanua lafulemu araisa sili ona tele o totoe i le Bad River Ojibwe Reservation (tagai "Resisting Resource Colonialism in the Lake Superior Region" Z Magazine, Setema 2011). O le Bad River Ojibwe Tribe na taʻitaʻia le itu teteʻe ma faʻavaeina se tuufaatasiga o ituaiga 11 o Wisconsin, nuʻu faʻapitonuʻu ma le siʻosiʻomaga ma le faʻasao a le setete. I le aso 28 o Fepuari, ina ua mavae le fa tausaga o le le amanaʻiaina o teteʻe mai le siʻosiʻomaga Initia e uiga i le le mafai ona eliina i se vaega o eleele susu tele, na ioeina ai e Gogebic Taconite e le mafai ona faia le poloketi ma toso le poloka i luga o le fuafuaga maina.
O se vaega tele o le tetee manuia a le Bad River Ojibwe e maua mai i lo latou tomai e aʻoaʻo mai aafiaga o isi faiga tetee eli e pei o le tetee manuia i le maina a Crandon i Wisconsin (tagai "The Crandon Mine Saga" Z Magazine, Fepuari 2004) ma le tetee i le maina i El Salvador (tagai “Salvadorans Resist Gold Mining” Z Magazine, Oketopa 2006 ma le "Tetee atu i le CAFTA ma le Mining Metal i El Salvador, Z Magazine, Me 2010). Faatasi ai ma le fesoasoani a MCALM, na aumai ai e le Bad River Ojibwe Kenia Ortez, o se loia mai le tamai nuu faifaatoaga o San Sebastian, El Salvador e talanoa i tagata o le ituaiga e uiga i le faaleagaina o le siosiomaga mai le Commerce Group maina auro i lona nuu. “Tatou te fia ta’u atu ia te outou, matou te le mananao i se isi nuu, po o se isi lava tagata, e mafatia i mea na matou mafatia ai i le maina.”
Filogia maina Auro a San Sebastian
Na fa'aaogaina e le Commerce Group le maina auro a San Sebastian mai le 1972-1978. Na tumau le tapunia o le maina i le taimi o le taua a Salvadoran (1980-1992). Na toe amata e le kamupani le maina mai le 1995-1999. Ua tuuaia e tagata o le lotoifale le Vaega o Pisinisi ona o le faaleagaina o le Vaitafe o San Sebastian ma le vai o loo siomia ai i le arsenic ma metals mamafa ma liliu ai le vaitafe i le lanu o le sua cranberry.
I le 2012, na maua ai e le Salvadoran Matagaluega o le Siosiomaga o le Vaitafe o San Sebastian e iva taimi le taliaina o le cyanide ma tasi le afe taimi le tulaga faaletulafono mo le uʻamea i le vai mo le taumafaina e tagata. O le faaleagaina o le vaitafe ua faamalosia ai tagata o lenei nuu matitiva e totogi le tau o le utaina i le vai inu. E ui o le tele o aiga e le inu vai mai le vaitafe, ae o loʻo i ai nisi o aiga o loʻo ola i se tulaga mativa e leai se mea e mafai ona latou faʻaogaina ai le vaitafe. O isi mea e maua mai ai vai mai vaieli ua leaga foi. O le i'uga, o tagata o le nu'u e mafatia i le maualuga o le fa'aletonu o fatuga'o ma isi fa'ama'i e feso'ota'i ma le 'ona o arsenic ma metala. O le liu lanu o le vai o se taunuuga o alavai o maina oona—o se gaioiga faʻa-kemikolo e maua pe a faʻaalia le sulfides i le papa otaota i le ea ma le vai e maua ai le sulfuric acid ma faʻasaʻoloto ai metala mamafa e pei o arsenic, lead ma le mercury i luga ma vai eleele. O le alavai maina oona i totonu o le Vaitafe o San Sebastian e afua mai i se vaitafe i luga a'e o le nuu o San Sebastian, e lata ane i se eli auro tuufua lea na lafo ai e le kamupani ana maina otaota (tailings).
Ua molia e le vaega a le aufaipisinisi mo “tupe ua leiloa”
I le 2006, na soloia ai e El Salvador pemita eli a le Commerce Group ona o le le usitaia o le tulafono a le atunuu i le la'uina o auro i San Sebastian. I le toe taui atu, na faila ai e le Commerce Group se tagi faasaga i le malo o El Salvador i lalo o le "puipuiga" a le aufaipisinisi mai fafo o loʻo i totonu o le Central America Free Trade Agreement (CAFTA), e manaʻomia ai le $ 100 miliona i le taui mai le malo o Salvadoran, e aofia ai ma le tuuaia o "le maua o tupe mama. ” Sa talosagaina foi e le kamupani le aia tatau e toe tatala ai le maina e le tusa ai ma le finagalo o le malo.
Ae ui i lea, e tusa ai ma pepa na faila i le US Securities and Exchange Commission, ua uma ona taofia e le kamupani ia El Salvador galuega muamua, ia Tesema 1999, ma taʻua ai faafitauli tau tupe, e aofia ai ma le gaumativa, o se vaega tele i le faaiuga e taofia galuega. Na taʻua e le MCALM le tagi o se taumafaiga taufaaleaga a se kamupani e leʻi manuia e faʻaaogaina maliega tau fefaʻatauaʻiga faavaomalo e maua ai tupe e le mafai ona latou faia i auala talafeagai.
I le masina o Mati 2011, na lafoaʻi ai e le Faletupe a le Lalolagi International Center mo le Faʻamasinoga o Feeseeseaʻiga (ICSID) le mataupu a le Commerce Group ona o le kamupani na faila faʻatasi mataupu faʻamasinoga i totonu o le lotoifale i El Salvador. Na toe apili e le Commerce Group le faaiuga ae o le masina o Aukuso 2013, na le mafai ai e le kamupani ona totogi le pili na manaomia e faaauau ai le apili ma o lea na tapunia ai le mataupu.
Bad River Ojibwe Auai i le Delegation International
“Matou te tutu i autafa o tagata o El Salvador i aso nei ma faailoa atu ia i latou ua faaopoopo o matou leo ia latou. O lo matou talitonuga e tatau i tagata fai faaiuga a le malo, tulafono, ma faiga faavae a le malo ona faʻaaloalo o le aia tatau e mama ai le ea, eleele ma vai mo tagata e sili atu lona taua nai lo le manuia i tagata malolosi. Ia Setema 2014, Aurora Conley, o se sui o le Bad River o loʻo faigaluega i le matagaluega faaletulafono a le ituaiga ma le Sui Taitaifono o le Environmental Protection Alliance na auai i se faʻalapotopotoga faʻavaomalo e aʻoaʻo e uiga i le talatuu faʻaleagaina o le mining i El Salvador, feiloai ma taʻitaʻi e tetee i le maina ma matau. se fa'agasologa fa'asolopito fa'alaua'itele fa'alaua'itele e fa'atupu tulafono fa'alenu'u e poloka ai le la'uina. Na fetaui lelei Conley i lenei misiona. Sa avea o ia ma fesoasoani sili i le White Earth, Minnesota Ojibwe activist Winona La Duke mo le tolu tausaga ma sa masani lelei i aafiaga leaga o le maina i fanua o Amerika.
E ui i lea tulaga, ae na faateʻia o ia i le vaai atu i le matitiva o tagata na ia asia i Santa Rosa de Lima, le nofoaga o le eli auro a San Sebastian. “O le vai i le Vaitafe o San Sebastian o se moli susulu mai alavai o le acid mine ae na ou vaaia lava tamaiti o aau i le vaitafe ma se fafine o asu vai mai le vaitafe. E fa'aaoga fo'i le vai mo le fufuluina o lavalava ma fa'asusu ai fa'ato'aga. E leai se vai tafe i o latou fale. Sa ou matua le fiafia i le vaai atu i galuega o loo feagai ma i latou ma le i ai o se kamupani e o mai ma faaumatia mea itiiti na totoe e aunoa ma se faamama po o se manatu i le ola o le tagata. O le vai o le ola ma o latou eleelea ma siosiomaga oona sa matua faataumaoia i le iloaina. Ma na ou manatu e mafai ona tupu se mea leaga i loʻu ituaiga pe a matou le galulue e puipuia."
Poloketi El Dorado a le Pasefika i Cabanas
O le taofi lona lua mo le au maimoa faavaomalo o le nuu o San Isidro lea o feteenaiga i luga o se eli auro tele na fuafuaina e le Pacific Rim Mining Corporation (Pac Rim), o se kamupani tele atunuu e faavae i Kanata, ua faatupuina ai se finauga a le atunuu e uiga i aafiaga o le siosiomaga o le maina. i El Salvador. O San Isidro o le taulaga e lata ane i le fuafuaga a El Dorado auro mine i le itu i matu-totototonu matagaluega o Cabanas. O le maina i lalo o le eleele fuafuaina o le a faʻaaogaina le tele o vai ma tone o le cyanide e aumai ai auro mai le tino. O le tele o le faitau aofa'i o Cabanas o faifa'ato'aga ola e fa'alagolago i luga o le eleele mama ma vai e inu ai, ta'ele ma tausia a latou fa'ato'aga ma manu. El Salvador o loʻo feagai nei ma se faʻafitauli tele o le vai. I se lipoti a le Faletupe a le Lalolagi i le 2006, ua fuafuaina e faapea o le 90 pasene o vai i luga o El Salvador ua faaleagaina, faatasi ai ma le 98 pasene o vai otaota a le malo ma le 90 pasene o vai otaota o fale gaosi oloa ua lafoai i vaitafe ma alia o El Salvador e aunoa ma se togafiti (El Salvador, Recent Economic Developments in Infrastructure). — Lipoti o Taiala Nu. 37689-SV).
O le maina fuafuaina o loʻo i totonu o le vaitafe tele o El Salvador, le Rio Lempa, o loʻo tuʻuina atu vai e leʻi faʻaleagaina mo le lata i le afa o le 6 miliona tagata o El Salvador, e aofia ai le faitau aofaʻi o le laumua, o San Salvador.
O le tetee a le lotoifale ia Pac Rim na amata i se taimi e leʻi leva talu ona amata e le kamupani le suʻeina o vaieli i luga o meatotino tumaoti e aunoa ma se faʻatagaga. Ina ua amata ona matauina e tagata i tafatafa o vaieli su'esu'e le leaga o vai ma faaitiitia le sapalai o vai mo faatoaga ma taumafa a tagata, na faateleina le tetee.
Afai o lo'o a'afia tagata o le atunu'u i ni a'afiaga leaga i le taimi o su'esu'ega, e matua popole lava i le mea e ono tupu pe a fa'atagaina le maina. Na asiasi atu taʻitaʻi o le nuu i galuega eli auro i Kuatemala ma Honduras ma vaaia ai faafitauli o le faaleagaina o le vai, leai o ni feutagaiga lautele, leai se faaaloalo mo aia tatau a tagata o le atunuu ma le faatapulaaina o le tamaoaiga o le atunuu.
I le 2005, na fausia ai e tagata o le nuu le Komiti o le Siosiomaga o Cabanas, na fesootai ma isi faalapotopotoga o sosaiete lautele ma fausia ai le National Roundtable against Mining in El Salvador (La Mesa). I le 2005, na tuʻuina atu ai e Pac Rim lana iloiloga o aafiaga o le siosiomaga (EIA) i le malo o le taimi lea-Peresitene Tony Saca o le itu taumatau Nationalist Republican Alliance (ARENA). Ae na te’ena e le Matagaluega o le Siosiomaga ma Punaoa Faalenatura le pemita a le kamupani ona ua le mafai ona tuuina atu se su’esu’ega talafeagai ma le ausia o isi manaoga mo le tuuina atu o se pemita eli.
I le taimi nei, na faʻatulagaina e La Mesa se tauvaga a le atunuʻu e faasaga i le poloketi El Dorado ma tuleia mo le faʻasaina o le faʻaaogaina o auro. O le tauvaga na maua ai se manumalo tele ina ua tuuina atu e le Ekalesia Katoliko a El Salvador se folafolaga i le 2007 e faasaga i le eliina o auro i El Salvador, ma taʻua ai le ono faaleagaina o vai, fugalaau ma fauna ma le soifua maloloina lautele. Ia Mati 2008, na faasilasila mai ai e Peresitene Saca ua ia tuuina se “pulea malo” i pemita eli.
Na molia e Pac Rim El Salvador mo le le mafai ona fa'ataga le la'uina
Ia Aperila 2009, na molia ai e Pac Rim le malo o Salvadoran mo le $ 77 miliona i lalo o le tulafono o le puipuiga o le aufaipisinisi a le Central American Free Trade Agreement (CAFTA) mo le le tuuina atu o pemita eliina e le kamupani. Na siitia le tagi i le silia ma le $300 miliona i le 2013 ina ua maua e le kamupani Ausetalia o Oceana Gold le Pac Rim. Fai mai El Salvador e le gata ina leai ni pemita faalesiosiomaga mo le poloketi, ae e le o ia te ia, pe i ai foi aia tatau i le tele o fanua o loʻo aofia i lana talosaga faʻatagaina. Ae o lenei faamasinoga e le na o se feeseeseaiga i le va o Pac Rim ma le malo o El Salvador. E pei ona matauina e Marcos Orellana o le Center for International Environmental Law (CIEL) i la latou uo a le faamasinoga (amicus curiae) puupuu, "O loʻo faʻaaogaina e le tagi [Pac Rim] lenei taualumaga e maua ai se avanoa i le mea e matua le o se feeseeseaiga i le va o ia. ma le Ripapelika [El Salvador], ae i le va o ia ma nuu tuto'atasi-faamaopoopo o e ua tulai mai e tetee i galuega faatino a le Talosaga, e pei o La Mesa.” E le gata i lea, o Pac Rim o se kamupani Kanata ma e le agavaa e faila i lalo ole CAFTA ona o Kanata e le o se saini ile CAFTA. Ina ia foia lenei tapulaʻa, na faila e Pac Rim e ala i le Reno, Nevada-faavae lala na ia mauaina aʻo leʻi failaina le suti. O lenei togafiti e leʻi aoga ma o le International Center for the Settlement of Investment Disputes (ICSID), o se faʻamasinoga faalilolilo a le Faletupe a le Lalolagi, na faʻateʻaina le mataupu.
Ae ui i lea, ua faʻatagaina e le ICSID le kamupani e faʻagasolo i lalo o se tulafono faʻafaigaluegaina Salvadoran ua leva na tuʻuina atu ai kamupani avanoa i faamasinoga faʻavaomalo. Ua toe teuteu e El Salvador lana tulafono o tupe teufaafaigaluega i le tausaga talu ai, e manaʻomia ai kamupani o loʻo i ai faʻasea e ui atu i faamasinoga faʻapitonuʻu nai lo faamasinoga faʻavaomalo faʻavaomalo. O lenei tulafono e le toe fa'aaogaina ma e leai sona aafiaga i le mataupu o lo'o iai nei.
Na malaga atu le au faatupu faalavelave a El Salvador mai La Mesa i Uosigitone, DC i le aso 19 o Mati e tetee ai i le ofisa autu o le Faletupe o le Lalolagi lea o loo iloiloina ai e le ICSID le tagi faasaga i lo latou malo e Oceana Gold. Na saunoa Vidalina Morales e fai ma sui o La Mesa: “Matou te le o naunau e tuu le malo Salvadoran e totogi le tasi tala. O le kamupani maina e tatau ona totogi El Salvador mo le solia o le siosiomaga ma aia tatau a tagata. O nei faamasinoga e na o le puipuia o manaoga o kamupani tetele, ae le o tagata o El Salvador. O lo'o fa'amoemoe e o'o atu ia Iuni 2015 se fa'aiuga.
O le mataupu o le faʻatalanoaina o feeseeseaiga a le setete (ISDS) e sili atu i tua atu o CAFTA ma El Salvador. O lo'o fa'atalosagaina e fa'apotopotoga fa'ale-malo le ISDS so'o se taimi latou te fetaia'i ai ma le tete'e atu i galuega fa'a'oa'oa e fa'ailoa mai ai e malo a latou aia tatau e puipuia ai le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga. E tusa ai ma se lipoti lata mai mai le Washington, DC-based Institute for Policy Studies, o le 137 fefaʻatauaʻiga o fefaʻatauaʻiga o loʻo i ai nei mataupu faʻafaigaluegaina o loʻo faʻatali i luma o le ICSID, 43 mataupu e fesoʻotaʻi ma suauʻu, mining poʻo kesi (Mining for Profit in International Tribunals: How Transnational Corporations Fa'aaoga feagaiga Fefa'ataua'iga ma Tupe Teufaafaigaluega e fai ma Meafaigaluega Malosi i Feeseesea'iga i Suau'u, Laina ma Kesi).
A'o taumafai le pulega a Obama e fa'alautele nei aia tatau fa'atasi ma le pule "vave" mo le tele o maliega tau fefa'ataua'iga ua ta'ua o le Trans-Pacific Partnership ma le Transatlantic Trade and Investment Partnership, o le US Representative Mark Pocan (D-WI) ma le 12 House. Na faalauiloa e le Democrats HR 967: Puipuia le Tulafono o le Pule Silisili Ese a Amerika. O lenei tulafono o le a fa'asāina ai aiaiga o le fo'ia o fe'ese'esea'iga a tagata fai pisinisi ma le setete i feagaiga tau fefa'ataua'iga i fafo. "O aiaiga a le ISDS e mafai ona faʻavaivaia ai le soifua maloloina, saogalemu, ma le puipuiga o le siosiomaga a Amerika pe afai latou te faʻaauau pea ona avea ma vaega o fefaʻatauaʻiga i le lumanaʻi, e aofia ai le Trans-Pacific Partnership," o le tala lea a Rep. Pocan.
Ose Ta'iala Fa'atupu Fa'atupu Fa'atupu Fa'atupu Fa'amata'u i Tagata Tete'e i La'ina
O le taimi lava na faila ai le tagi a le Pac Rim, na faateteleina le vevesi faasaga i le maina i Cabanas. O le tagata tetee muamua o le mining na taulaʻi o Marcelo Rivera, o se faitioga mataʻutia o le poloketi El Dorado ma se faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga. Na ave faamalosi ma fasiotia Marcelo ia Iuni 2009. Ina ua maua lona tino i se vaieli tuufua na faaalia ai faailoga o le sauaina e faamanatu ai le fasiotiga a le Au Oti i tausaga o taua.
I le ono masina mulimuli ane, na fasiotia ai isi tagata tetee e toʻalua e tetee i le maina. Ramiro Rivera (leai se sootaga ma Marcelo) na osofaʻia e le itiiti ifo ma le toʻatolu tagata fana ma fana fana a le militeri M-16 ao aveina se loli i tafatafa o lona fale. Sa tatau ona i ai Ramiro i lalo o le puipuiga a leoleo i lena taimi ona o le tele o taufaamatau o le oti. E le'i leva, ae fasiotia Dora Alicia Recinos Sorto i se fana malosi a'o toe foi mai le fufuluina o tagamea i se vaipuna lata ane. E valu masina o lona maitaga. O lana tama tama e lua tausaga le matua na manu’a foi i le osofaiga.
O Dora ma lona toʻalua, o Jose Santos Rodriguez, o ni sui malolosi o le Komiti o le Siʻosiʻomaga o Cabanas ma sa nonofo i le tuaoi o Ramiro Rivera e lata ane i le nofoaga na fuafuaina e maina ai Santa Rita i Trinidad. O Rodriguez na osofaia i se sapelu i le 2008 ma leiloa ai tamatamailima e lua ma le faaaogaina o lona lima taumatau. Na ia tu'ua'ia le fasioti tagata a lona to'alua ia Pac Rim. “Sa matou nonofo filemu ma o matou tuaoi; Na sau [Pacific Rim] e vaevae vaega, aiga, faauoga, ona sa latou faatauina atu i latou lava mo sina tupe itiiti…sa matou fai atu ia i latou e tuu na o i matou. Ae sa latou faaaogaina le malosi. O mea uma na ou maua, na ou leiloa ona o le Pacific Rim” (sii mai i le Damien Kingsbury, “Gold, Water and the Struggle for Basic Rights in El Salvador,” Setema 2013, Oxfam Australia).
Ua fa'asalaina e Pac Rim le fasioti tagata ae ua te'ena so'o se matafaioi mo sauaga, ma fa'ailoa i le va o aiga ma solitulafono masani. I le taimi nei, o loʻo faʻaauau pea le taufaamatau ma le fasioti tagata. Ia Iuni 2011, Juan Francisco Duran Ayala, o se volenitia ma le Cabanas Environmental Committee na fasiotia.
I le taimi o lana asiasiga i Cabanas, na feiloai ai Aurora Conley ma le aufaigaluega a le Radio Victoria, o se leitio a nuu i Victoria, Cabanas. Na ia iloa o Pac Rim na ofoina atu e totogi le ofisa $8,000 i le masina mo faasalalauga ma fegalegaleaiga lautele. Na faia e le ofisa se tulaga faalauaitele e tetee atu ai i le eliina o auro ma teena le ofo. O le amataga lena o se faiga taufaamata'u faasaga i le aufaigaluega e aofia ai le taufaamatau o le oti, osofaʻiga i fale, osofaʻiga ma le faʻaleagaina o antenna leitio mamao ma meafaigaluega. “E faigata ona fai lau galuega,” o le tala lea a Conley, “pe a iai ni tagata faomea e fia fasioti ia te oe ona o le lipotia o le mataupu o le maina.”
“E manino mai i le talanoa atu i tagatānuu o le atunuu i Cabanas,” o le tala lea a Polofesa Richard Steiner i se suʻesuʻega i le 2010 i le El Dorado mine mo le International Union for the Conservation of Nature, “o loo iai i le taimi nei se taumafaiga mataʻutia o faiga sauā, taufaamataʻu, ma fa'afefe fa'asaga ia ta'ita'i o nu'u ma isi o lo'o tete'e i le tatalaina o le El Dorado mine.... Ua lipotia mai e tagata o le lotoifale e faapea, na taʻu atu e le au ofisa o le kamupani ia latou tagata faigaluega e faapea o taitai o le siosiomaga i le lotoifale, aemaise lava sui o le Komiti o le Siosiomaga a Cabanas, e tuuaia ona o le leai o se galuega.
O lo’o fa’ailoa mai e tagata o lo’o nonofo ai le naunau malosi ina ia matua’i su’esu’eina e le Ofisa o le Loia Sili le natura tonu o so’o se mafutaga i le va o le kamupani maina ma le vevesi, ma so’o se isi lava atamai e lagolagoina ai le vevesi. (El Salvador—Auro, Fana, ma Filifiliga: O le El Dorado auro mine, sauaga i Cabanas, CAFTA tagi, ma le taumafaiga a le atunuʻu e faʻasaina le mining.) E ui o le toʻatele o tagata na puʻeina ona o lo latou auai i nei solitulafono, ua le mafai e le ofisa o le AG ona faʻamaonia tusitala atamamai o le vevesi. Talu mai le 2008 ua faia e le malo Salvadoran se faʻagata i pemita uma eli. O Peresitene Salvador Sanchez Ceren, o se tasi sa avea muamua ma taʻitaʻiʻau i le au guerrilla (le FMLN), na filifilia i le amataga o lenei tausaga, na ia tauto foi e le faatagaina le maina i totonu o le atunuu. Ae ui i lea, o taumafaiga uma e faʻatulafonoina le faʻasaina tumau o le maina ua le manuia i le fono faitulafono, o loʻo pulea e le itu teteʻe ARENA.
I le leai o se tapu a le atunuʻu i le laʻuina o uʻamea, ua faʻatulagaina e La Mesa ia teritori e aunoa ma se faʻasalalauga faʻatau ma le lagolago mai faʻalapotopotoga faʻavaomalo faʻavaomalo e pei o le International Allies against Metallic Mining i El Salvador (www.stopesmining.org).
"E le mafai ona tatou nonofo ma faatali e tali atu i tulaga," o le tala lea a Marcos Galvez, peresitene o CRIPDES, o se faalapotopotoga tau atinae i le lotoifale, "e tatau ona tatou toe foi i tua ma toe fausia sootaga ma nuu na fananau mai ma o le faavae o le tetee-. fa'atosina maina i le mea muamua." O le nofoaga na fanau ai le anti-mining movement o loo i Chalatenango, o se olo malosi o le FMLN i le taimi o le taua. E tele kamupani eli auro a Kanata ua uma ona taofia uma suʻesuʻega i nei alalafaga.
Ia Setema 2014, Aurora Conley o se tasi o le 15 sui o le au maimoa faavaomalo mai le US, Kanata, Central ma Amerika i Saute ma Niu Sila e molimauina taunuuga o feutagaiga a tagata lautele i le mining i le itumalo o San Jose Las Flores. Ina ua faitauina palota, o le 99 pasene o i latou na palota na faaalia lo latou naunau e avea ma oganuu e leai ni maina.
Na faagaeetia Conley i le tulaga o le auai o tagata lautele i le faagasologa o feutagaiga. O nisi o nei tina matutua na savavali i le fa itula e oo atu ai i le fale palota. "O se tala faasolopito, mea mataʻutia na tupu i faiga faʻapolokiki Salvadoran," o le tala lea a Conley. “O tagata ua le amanaiaina o latou leo i le tulaga faaleatunuu ua amata nei ona faatosina le felafolafoaiga a le atunuu i lenei mataupu. O isi itumalo o le a mulimuli i lenei faʻataʻitaʻiga. E leʻi umi mulimuli ane, 98 pasene o tagata palota a San Isidro Labrador na fai mai leai i le maina.
David Morales, le loia a le setete o Salvadoran mo aia tatau a tagata, fai mai o le palota i San Jose Las Flores e sili atu nai lo na o se faatusa. “O le a’afiaga o le a leai ni pemita o le a tu’uina atu i totonu o le nu’u mo su’esu’ega, ae tu’u ai le fa’aaogaina,” o lana tala lea. "O le a avea ma se manumalo taua tele i le taua faaletulafono faasaga i le maina i El Salvador." I se tasi auala poʻo se isi, e mafai ona avea El Salvador ma atunuʻu muamua e faʻasaina le laʻuina o uʻamea.
Z
Al Gedicks o le Failautusi Pule o le Wisconsin Resources Protection Council ma o se sui faavae o le Midwest Coalition Against Lethal Mining. Ata na saunia e Al Gedicks.