E iai le mafutaga fa'aleagaga a Amerika ma a'oga a le atunu'u. I le itu o le “inoino” o loo i ai le tele o faitioga mai taitai pisinisi ma faalapotopotoga e uiga i le toatele o tamaiti aoga, aemaise lava i aoga a le taulaga, e le manuia suega ausia, o le a le aoga i aoga maualuga pe, afai latou te maeʻa aʻoga maualuga, e leai ni agavaa faʻaleaʻoaʻoga mo kolisi ma a'oa'oga maualuluga. Ona o nei faaletonu faaleaoaoga, latou te fesili ai, o le a faapefea e le faiga o le tamaoaiga o le atunuu ona maua le aufaigaluega e manaomia mo le tamaoaiga o le 21st century?
I luga ole laiga, o lenei faitioga a kamupani e foliga mai e aoga. Ae peitaʻi, afai tatou te tuʻuina atu le fesili "o le a le lelei o aʻoga a le atunuʻu o loʻo tautuaina le US capitalism?" o lo'o i ai mafuaaga uma e fa'ai'u ai o ta'ita'i pisinisi ma fa'alapotopotoga, e ui lava i a latou fa'asea, e matua alolofa tele i a'oga. E mafua ona, i le aotelega, o aʻoga a le atunuʻu o loʻo faia se galuega muamua e aʻoaʻoina ma tuʻuina atu le tele o manaʻoga o tagata faigaluega. Ae o le mea taua, o le eseesega o taunuʻuga tau aʻoaʻoga e maua ai e taʻitaʻi o le kapitalisme se faʻamatalaga tele mo le mafuaʻaga e le lava le aofaʻi o tagata Amerika e galulue mo totogi e le lava e faʻafetaui ai manaʻoga taʻitoʻatasi ma aiga, leai se galuega, le mafai ona maua se galuega malupuipuia, e mafai ona faʻapipiʻi faʻatasi le tele o taimi-taimi. galuega, e iai ni galuega e sili atu ona agavaa i aʻoaʻoga, ma pe aisea foʻi e toʻatele ai tagata faigaluega e ola i ni olaga lē manuia tau tupe. O ai e tu'ua'ia? Ioe, o aoga, ioe!
O le fa'avae i faitioga fa'atasi a a'oga ona o le fa'aletonu o pisinisi ma le to'atele o tagata Amerika o le manatu lea i le 21st seneturi o le tamaoaiga o le lalolagi, o le natura o galuega ua matua'i suia. O lona uiga, o le fa'atupula'ia o le aofa'i o galuega maualuluga o lo'o mana'omia ai le tele o a'oa'oga, o a'oga e iai le galuega e tu'uina atu. O se faʻataʻitaʻiga o le tuʻuaʻiga a kamupani o se lipoti, e lagolagoina e le National Association of Manufacturers, le National Defense Industry Association, ma le US Chamber of Commerce, e faʻaalia ai le popole o le US o le a le "lagolagoina [lona] taʻitaʻiga tau tamaoaiga o le lalolagi ona e le'o maua e a'oga a le atunu'u ni tagata faigaluega sili ona tomai” e mana'omia e pisinisi ia manumalo i le taua o le tamaoaiga o le lalolagi.
Mo sui fa'apolokiki a le aufaipisinisi, o lenei va'aiga e lua. Na taʻua e Peresitene Barack Obama: “O le puna o le manuia o Amerika e le na o le faʻaputuina o le tamaoaiga, ae o le lelei o lo tatou aʻoaʻoina o tatou tagata. E le'i sili atu ona moni lenei mea nai lo le taimi nei. . . o le a’oga ua le toe na o se ala i avanoa ma manuia, ae o se tulaga manaomia mo le manuia.” O lenei mea na manaʻomia muamua o le faʻamoemoe o lana Common Core State Standards, tulafono na fuafuaina "ia faʻamautinoa o loʻo faʻaauupegaina tamaiti aʻoga i le poto talafeagai ma tomai e tauva ai i le lalolagi atoa."
E ui lava i le le fiafia o Donald Trump mo mea uma-Obama, na ia toe taʻua lona muamua e ala i le faailoaina o le lagolago mo se "faasologa o aoaoga . . . e saunia lelei ai tamaiti aoga e tauva i se tamaoaiga o le lalolagi.” O le faaauupegaina o “talavou o Amerika i le poto ma tomai talafeagai e mafai ai ona latou . . . ina ia tauva ma sili atu i fanua tau tupe ma taua [tekinolosi].” I le toe faʻaalia o le vaʻaiga a lona tama, Ivanka Trump, "faufautua sinia" i le Peresetene, na ia fautuaina le tapunia o le "faatupulaia o le va i le va o tagata faigaluega ma manaoga tau pisinisi ma tomai o tagata faigaluega" e ala i le amata aʻoaʻoina o tekinolosi i le Kindergarten, ma tuʻuina ai "o tatou tagatanuu i luga o se ala i se galuega.”
O le lagolago malosi mo lenei va'aiga o le "a'oa'oga mo le 21st century economy" na sau mai fa'alapotopotoga fa'afaiaoga a le atunu'u. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le finau e faapea o pisinisi fou manaʻomia o loʻo faʻamamafaina ai le manaʻoga e faʻatupe atoatoa aʻoga, Randi Weingarten, le peresitene o le American Federation of Teachers, na ia taʻua e faapea "o faiaoga o aoga a le malo i aso nei o loo i luga o laina pito i luma o a tatou taumafaiga tuufaatasi e tauva i le tamaoaiga o le lalolagi. ” O le tuʻuina atu o faʻamaoniga faʻapitoa mo lenei manatu o le galuega a le tele o tagata atamamai faʻaaoaoga, e pei o Linda Darling-Hammond, o le na fautua mo aʻoga e maua ai e tamaiti aʻoga uma, aemaise lava i latou o loʻo ola i le mativa, le "avanoa i se aʻoaʻoga tutusa, faʻamalosia" lea o le a e mafai ai ona latou "manuia i se tamaoaiga faʻatekonolosi, faʻavae poto."
High-Tech Jobs ma le US Economy
Ina ia fa'atatauina nei faiga fa'atauva'a fa'atauva'a ma galuega, se'i o tatou va'ai muamua i le vaega o lo'o iai nei i le tamaoaiga o Amerika o galuega fa'atekonolosi (e masani ona ta'ua o le STEM – science, technology, engineering, mathematics – jobs). Ua fuafuaina e le Ofisa o Leipa Fuainumera Faamauina e faapea "faʻalagolago i le faʻamatalaga, o le tele o le aufaigaluega STEM e mafai ona amata mai le 5 pasene i le 20 pasene o tagata faigaluega uma a Amerika." I le va'ava'ai i le mataupu i tala fa'asolopito, matou te iloa ai i le 1850, i le amataga o le Industrial Revolution, o galuega fa'apitoa e maua ai le tusa ma le 10 pasene o galuega uma. O le mea la lea, i le faʻaaogaina o le faʻatatauga a le Bureau of Labor Statistics, e mafai ona tatou faʻamaonia e faʻaluaina le aofaʻi o galuega STEM, ae ua silia ma le 160 tausaga e faia ai, ma o nei galuega o loʻo faʻatusalia na o se vaega toʻaitiiti o galuega lautele - aemaise lava. pe afai e maualuga le 20 pasene.
E tusa ai ma le aufaigaluega o loʻo aʻoaʻoina e aʻoga mo nei galuega maualuga, o se suʻesuʻega a le Economic Policy Institute na faʻamaonia ai e faapea "o le Iunaite Setete e sili atu nai lo le lava sapalai o tagata faigaluega e avanoa e galulue i galuega STEM," faʻafetai i le faʻateleina o le lesitalaina o tamaiti aʻoga pe a maeʻa. fa'amatalaga o avanoa faigaluega i nei galuega: "Mo tamaiti a'oga uma e to'alua e fa'au'u mai kolisi a Amerika ma tikeri STEM, e na'o le to'atasi e fa'afaigaluegaina i se galuega STEM." I komepiuta ma faʻamatalaga faasaienisi ma i inisinia, "o kolisi a Amerika e faʻauʻu 50 pasene sili atu tamaiti aʻoga nai lo le faʻafaigaluegaina i na matata i tausaga taʻitasi." O le Boston Consulting Group (BCG), o se “faalapotopotoga faufautua tau pulega i le lalolagi atoa ma le faufautua taʻutaʻua i le lalolagi i fuafuaga tau pisinisi,” na faaiʻuina e faapea o le “faafitauli o le va o tomai” ua “sova”. O le tuʻuina atu o le "faʻafitauli" i tulaga lautele o galuega, na faʻaopoopo mai ai e BCG, "O le taumafai e faʻafaigaluegaina tagata faigaluega maualuluga i le tau maualalo e le o se va o tomai."
E tusa ai ma le US Bureau of Labor Statistics, e tusa ma le lua vaetolu o galuega i aso nei e le manaʻomia aʻoaʻoga faʻauma; e ui o na galuega o le a faʻaitiitia i tausaga o i luma, ae oʻo atu i le 2022 o le a aofia ai pea le sili atu ma le afa o galuega fou uma o loʻo faʻamoemoe e fausia. E le gata i lea, o le tolusefulu galuega ma le tele o galuega fuafuaina faʻatupulaia i le 2022, lua-vae tolu e masani lava e le mana'omia a'oa'oga pe a mae'a a'oga. E aofia ai galuega e pei o le soifua maloloina o le tagata lava ia, fesoasoani ile tausiga ole fale, tagata faʻatau oloa, sauniuni meaʻai ma tagata faigaluega tautua (e aofia ai tagata faigaluega faʻatau vave), teufale ma faʻamamā, failautusi faʻafomaʻi, tagata faufale, ma fesoasoani faufale.
O le isi vaaiga faʻamalamalamaina o le faʻatusatusaina lea o galuega STEM i le 1950s ma le taimi nei. I le 1950s, STEM galuega e tusa ma le 15 pasene o le aofaʻi, o se vaega na faʻaauau pea i le 1960s. Ae e ui lava i lenei pasene maualalo, o na tausaga o se taimi na faʻalauteleina ai galuega totogi lelei i le tamaoaiga, ma ina ua faʻauluina e le US "vasega ogatotonu" - faʻamatalaina o i latou e lelei totogi, fale, taimi malolo, nisi tupe teu. , se penisione litaea - na fausia. O se vaitaimi foi na faaputuputu ai foi tupe mama. Pe a manaʻo Trump tatou te "toe faʻaleleia Amerika," o le taimi lena na te toe tepa ai i tua.
Ae ui i lea, ona o le maualalo o pasene o galuega STEM na faʻaauau pea i le tele o tausaga ma oʻo mai i le taimi nei, aisea ua i ai nei le faʻamalosiaga faʻatasi e faapea afai e ola tagata faigaluega Amerika i le tamaoaiga fou, e tatau ona latou mauaina tomai faʻapitoa (STEM) aoaoga? I se isi faaupuga, i le va o le maualuga o le American Dream tausaga - o le 1950s ma le 1960s - ma i aso nei, o le pasene o eseesega i galuega STEM e tusa ma le 5 pasene, ma atonu e itiiti ifo. E mafai moni ea i le 5 pasene le itiiti ifo o galuega STEM, o le matua o le American Dream na fausia? Po'o le, va'ava'ai i le isi itu o le fa'atusa, fa'afefea ona tatou fa'amatalaina o le vaeluagalemu na fausia ma le 85 pasene e le o ni STEM galuega, ae o le taimi nei o le vaeluagalemu o lo'o pa'u i lalo ma le tusa ma le 80 pasene galuega e le o ni STEM?
O se tasi o tali tele o loo taoto i le eseesega i galuega faatulagaina i aso nei ma le taimi nei, ma le fuaitau faasaina: “tauivi vasega” a le galuega. Mafaufau i galuega gaosiga. E ui lava e le tele ni galuega gaosi oloa i le taimi nei - i le taimi nei, e sili atu nai lo le 12 miliona ia galuega i le Iunaite Setete, faʻatusatusa i le tusa ma le 15-16 miliona i le 1950s - o gaosiga i aso nei e tatau ona faʻaalia se vaega o galuega e ala i ai, e pei o le taimi muamua, e mafai ona ausia le American Dream. I se isi faaupuga, e le tatau ea ona fai le mantra, "Afai e te maua se aʻoga STEM poʻo se galuega gaosiga, e mafai ona lelei le olaga (poʻo, e sili atu le saogalemu)?" O le tali, o le mea e leaga ai, e leai, aua, e pei ona faʻaalia i se suʻesuʻega a le National Employment Law Project, e mafai e le au gaosi oloa i aso nei ona totogi tagata faigaluega e le lava totogi, aisea la e tatau ai ona latou totogi atili?
I le vaitau o le 1950, na fuafua ai e le fai pisinisi o Robert Reich, o totogi o le gaosiga o galuega e sili atu le maualuga nai lo le totogi masani: "I le limasefulu tausaga talu ai, ina ua avea le General Motors ma kamupani sili ona tele i Amerika, o le tagata faigaluega masani a le GM na totogi le $ 35 i le itula i le aso nei." O totogi mo galuega gaosiga ua faʻaauau pea ona paʻu i le tele o tausaga, peitaʻi, o le tele o galuega gaosiga o loʻo totogi nei i lalo ifo o le totogi ola. I le taimi nei, o le averesi o totogi i fale gaosi oloa e $15.66 i le itula, ma e tusa ma le tasi-kuata o tagata faigaluega gaosi oloa e maualalo ifo i le $12/itula, ae o le toatele e maua na o le $10–$11/itula. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata faigaluega General Electric i Louisville, Kentucky, e maua le $ 13 / itula i le faia o afi eletise eletise. Remington, le kamupani fana, totogi tagata faigaluega $11/itula i ana fale gaosi oloa Alabama.
Auauna Lelei i le Kapitalisme
Aisea e fiafia moni ai Amerika kamupani i aoga a le atunuu? Ona o le pulea e le malo o Amerika i le tamaoaiga o Amerika, e sili atu ona lelei manaoga faaleaoaoga o le faiga o le tamaoaiga e ala i le faamautinoaina e le o alu ese le aoga a le atunuu; o lona uiga, e le mafai ona avea aoga foʻi manuia i le faia o ni tagata fa'au'u a'oa'oina lelei mo le aofa'i tele (ae la'ititi) le aofa'i o galuega STEM. O le fuafuaga a le kamupani i lenei tulaga e faigofie:
- saunia ia lava tupe e fa'atumauina ai le faiga o a'oa'oga, i lona aotelega, o lo'o lelei ai le tamaoaiga i le taimi nei;
- fa'amautinoa e fa'atupe e tagata totogi lafoga le tele o pisinisi o lo'o tautuaina a'oga;
- aua le fa'atupe atoa a'oga mo i latou o talavou Amerika matitiva po'o laiti matitiva, o latou lumana'i o le a fetaui lelei ma galuega i le taimi nei ma le lumana'i o le a sili ona taua i le tamaoaiga - mea'ai vave, auaunaga faigofie, tausiga fa'alesoifua maloloina, galuega falegaosimea maualalo;
- fa'ateleina tupe mama e ala i le le faia o se sao sili atu mo le manuia lautele nai lo le mea e matua mana'omia mo manaoga faapisinisi;
- totogi tagata faigaluega i sina mea itiiti e mafai ai, ma fa'amautu o galuega ma totogi e fetaui lelei ma o latou tulaga tau a'oa'oga ma tomai.
Ana le lelei le tautuaina o le tamaoaiga o aoga, e mafai ona tatou mautinoa o faalapotopotoga tetele a le atunuu - Walmart, Dow Chemical, Goldman Sachs, Chevron, Microsoft, IBM, Apple ma isi - o le a taulaʻi atu i le ausiaina o taunuʻuga lelei tau aʻoaʻoga i totonu. STEM a'oa'oga e ala i le tu'uina atu i a'oga ni tupe fa'aopoopo lafoga mai le sili atu i le $1 trillion o lo'o fa'aputu e nei fa'apotopotoga i atunu'u i fafo. E faapena foi le popole o nei faalapotopotoga ona o le le lava o fanau matitiva o loo aoaoina lelei ina ia fetaui ma manaoga tau galuega, e le tatau ona tatou masalosalo o nisi o nei lafoga e lei totogia semanu e oo mai i olaga o nei fanau.
Tu'ua'ia le tagata manu'a
O le tu’ua’ia o a’oga, faia’oga ma tamaiti a’oga e liliu’ese ai le silasila a le atunu’u mai le tulaga moni o le anoanoa’i o galuega o lo’o maua moni, ma alu’ese mai le tele o auala a le fa’auluuluga a Amerika e maua mai ai tupe mama e sili atu – e pei o le totogiina o totogi maualalo iinei ma fafo, fa’aitiitia pe fa’ate’aina galuega. fa'amanuiaga, galuega fa'afaigaluega i fafo, ma le fa'atupuina o se tagata faigaluega le tumau e fa'atupula'ia. E ui o le tuuaiga uma o loʻo tuʻuina atu i faiaoga, tamaiti aʻoga, ma Amerika lautele, o le "toʻilalo o aʻoaʻoga" o le faʻamoemoe e taulaʻi mata o tagata Amerika i le savali e tasi: E nafa oe mo oe lava; o le mauaina o se galuega lelei ma le mauaina o se tupe maua lelei e fa'alagolago lava ia te oe; ma afai e leai sau galuega ma se tupe maua lelei e mafua ona e te leʻi maua se ituaiga aʻoaʻoga saʻo (lea e tuuaʻia ai faiaoga). O lou faafitauli e le o se taunuuga o faiga faavae a kamupani, matapeʻapeʻa kamupani, ma osofaʻiga a kamupani i le manuia lautele, ae le o se faʻafitauli i le auala e maua ai ma faʻaaogaina le tamaoaiga. O OE ma ou faia’oga o le fa’afitauli lea, ae o le mea sili, o OE o se fa’afitauli mo pisinisi Amerika ma Amerika ona ua e le’i mafai ona avea ma vaega o le aufaigaluega tomai e mana’omia e nei pisinisi ma le atunu’u.
E tatau i faʻalapotopotoga faʻafaiaoga, matua ma tamaiti aʻoga matutua ona feagai ma le mea moni o le a le mafai lava ona latou mauaina ni suiga latou te manaʻomia ona o aʻoga o loʻo tautua lelei i faiga faʻavae. O le mea la lea, e taua tele mo faʻalapotopotoga faʻafaiaoga ma isi faʻalapotopotoga faʻaagafesootai e popole i aʻoaʻoga e amata ona faia se faʻafeagai e faʻamatalaina pe faʻafefea ona faʻalagolago le ausia o aʻoaʻoga i mea e manaʻomia e le tamaoaiga, lea e matua ese lava mai mea e manaʻomia e tagata faigaluega Amerika ma aiga. O lona uiga, o a'oga o lo'o tautua lelei i faiga fa'apitonu'u, e le tutusa ma le tautuaina o tamaiti uma ma tupulaga talavou.
E tusa ai ma mataupu aoaoina, e manaʻomia e nei faʻalapotopotoga le faʻatinoina o le galuega sili ona faigata ae tatau - e mautinoa lava o se galuega o le a faʻafeiloaʻi malosi ai le teteʻe - o le faʻamalosia o le "aʻoaʻoga mo le 21st seneturi tamaoaiga" o se sini tatau, ae o lena "aʻoaʻoga" e tatau ona aofia ai su'esu'ega atoatoa o le galuega moni o lena tamaoaiga.
I tausaga talu ai nei, o loʻo i ai se faʻaopoopoga, faʻailoga taua i luga o faiga faʻa-kapitalisme. O le “Capitalism” ua le toe avea ma upu e le mafai ona tautalagia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fesiligia e uiga i manatu Amerika e uiga i faiga faʻapitoa ma agafesootai, na maua ai e Gallup Poll o le tele o pasene o Democrats / Leaners (57%) na sili atu le lelei o le vafealoai nai lo le kapitalisme, faatasi ai ma le manatu sili ona lelei o le socialism na faʻaalia e Amerika 18 i. 29. E ui o Amerika i le aotelega o loʻo i ai se vaaiga lelei e uiga i faiga faʻatauvaʻa, o le tulaga lelei na faʻaitiitia i le valu tausaga talu ai, ma o loʻo i ai nei i lona tulaga sili ona maualalo talu mai le 2010. Ma le isi, o le mea sili ona taua, o talanoaga lautele e uiga i le manuia ma le afaina o le capitalism ua faʻateleina i tagata lautele ma lauga faapolokiki. Ia Aokuso 2018, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻalauiloaina e le Senator Elizabeth Warren le "Accountable Capitalism Act," lea e tulaʻi mai ai fesili e uiga i faʻalapotopotoga tului o loʻo tautuaina. O fa'alapotopotoga fa'aa'oa'oga e ono lelei le una'ia o tulafono fa'apena.
Ua ova le taimi mo fa'aa'oa'oga fa'aa'oa'oga e fa'atulaga ai a'oga ma toe fuata'iga a a'oga i totonu o le tulaga o le mea e tatau ona fa'aigoa. E na'o le fa'amalamalamaina pe fa'afefea ona tautua a'oga atoa i faiga fa'a-kapitalisi ona amata loa lea ona maua e fa'alapotopotoga a faia'oga se ta'ita'iga sili atu ona manuia i le fa'aleleia o a'oa'oga a tupulaga talavou, olaga ma lumana'i.
O lenei tusiga e aumai mai le tusi fou a Gerald Coles Fa'a'ole'ole mo le Tamaoaiga o le Lalolagi: Fa'afefea ona Fa'aleagaina e le Malosiaga Autasi A'oa'oga ma Fa'aleagaina ai Lumana'i o Tamaiti A'oga (Tusitala Iloiloga Faalemasina, 2018). O faʻamatalaga mo lenei tusiga e mafai ona maua i le tusi.