Nai lo le taʻuina o le mea moni e uiga i gaioiga a Amerika i isi atunuu o tagata,
Ua tuuina mai e ala o faasalalauga autu ia i tatou se ata sese, o se talafaasolopito lotonuu.
I lenei lalolagi mafaufau, o gaioiga a Amerika e tutusa uiga e lima
e tusa lava po o le a le nofoaga po o le taimi. O latou na: 



  • faataulagaina e le tagata lava ia (e le mo mea e fiafia i ai le US) 



  • agalelei (faamoemoe e fesoasoani i tagata o le atunuu o loʻo faʻamoemoeina) 


  • puipuia e le tagata lava ia (e le fa'aoso) 



  • una'ia le sa'olotoga (taumafai e fa'amalosi isi ia avea ma malo fa'atemokalasi) 


  • fa'aletulafono (e iai le pule fa'aletulafono) 

E mafai ona tatou ta'ua nei mea e lima o tala fatu autu o le talafaasolopito lotonuu. Mea na tutupu ma
mea moni mai tala fa'asolopito o lo'o fa'aalia ai amioga a Amerika e fa'afeagai ma nei lima
talafatu e aveesea pe toe faauigaina o latou lava faafeagai, ina ia le savali,
o le uiga o loʻo faʻamatalaina e tusitusiga, e faʻatatau i taimi uma. 

O se tasi o mafuaaga e malosi tele ai le talafaasolopito lotonuu ona e seasea tuuina atu
tuusao. O se pepelo e sili ona vaivai pe a taofia mo se su'esu'ega
se tagi manino. O lenei mea e faʻamalosia ai le au faʻalogologo e mafaufau pe latou te ioe
pe leai, pe lava lo latou iloa e ioe pe le ioe, ma e oo lava i le faia o nisi
su'esu'e ma su'e mea moni. I se faatusatusaga, pe afai o le pepelo ua see i totonu
le talanoaga e pei o se mea ua uma ona tatou iloa e moni
ma malilie i ai e pei o se mea moni, e foliga mai o le a le luitauina.
E sili atu ona faʻamaonia pe afai o le faʻamatalaga, ae le tautala.
E sili atu le malosi o mea uma pe a faʻaalia i le leaga, e ala i lona leai. 

Fa'ailoa mai le Savali o se Talosaga 

Seʻi manatu i le mau o loo sosoo mai: “E leai se eseesega o lenei mea ma pe afai o se leoleo
i lenei atunuu ua fanaina i.... E te taofia le tagata o loo faia
le fana,” o le tala lea a Mej. Ralph Mills, o se fofoga fetalai mo le US Central
Poloaiga (Craig Gordon, “US Admits Raid Went Awry,” Talafou, Fepuari
7, 2002). 

O le fe'au iinei o le militeri a Amerika i Afghanistan o le tulafono
pule, e pei o se leoleo i le aiga i lona lava atunuu; le lotonuu
suiga iinei o se suiga pule. Ae e ala i le taʻu saʻo o se tagi,
Mills fa'avalevalea fa'amalosia i tatou e iloilo ma mafaufau pe
matou te malilie o 'au a Aferika o loʻo nofoia lo matou atunuu ma fanaina i matou
afai tatou te tetee e tatau ona vaai i ai o se pule tatau e pei o tatou lava leoleo
(o latou pule e mafai ona tatou le filifilia), pe tatou te manatu i latou o ni tagata solitulafono.
Aua e faʻamalosia ai i tatou e fesiligia le suiga o le pule e ala i le tuʻuina atu
e tuusa'o e pei o se tagi, o le ituaiga sili lea ona vaivai o le tu'uina atu
e iai; e ono le faia e se fa'atonu fa'asalalau fa'asalalau fa'apea
o sese. (Manatua o le savali e sili atu ona vaivai ona o loʻo tuʻuina mai e
o se sui o le malo o Amerika ma o se vaega o se faamaoniga mo le US
amio. Semanu e sili atu ona malosi le tuuina atu i se faitioga a se tasi
e le o se vaega o le malo o Amerika.) 

Fai mai le Savali Pei Tatou

Ua uma ona Iloa 

O isi auala e faailoa mai ai le feʻau iā i tatou e pei o se mea ua uma ona tatou faia
na iloa e moni: "O le au lagolago sili o aia tatau a tagata i le taimi o le Cold
O le taua i le taimi nei ua faigofie ona toe faʻafoʻi i latou i o latou lava atunuu pe faʻamalosia
o isi e fai ma fa’apupulaina mata” o le tala lea a Irene Khan, Amnesty International's
failautusi aoao. (Jane Wardell, “Int'l Rights Group Slams US; Amnesty
Fa'ava-o-malo: US War on Terror Ua Faʻateleina le Le saogalemu," CBS News,
Me 28 2003). 

Fai mai le tala o Khan o loʻo talanoa e uiga i le US ma Peretania, o lea o le lotonuu
savali iinei o le taimi o le Cold War, o le US o se lagolago o tagata
aia tatau. Ole mea lea ole ave'esega masani a le US. E ta'u sa'o mai, ae
e le o se tagi. I lō te fai penā, e fai pelā me se mea telā ko oti ne fai ne tatou
iloa e moni. O le mea lea e fa'amalosia ai ma fa'aitiitia ai le su'esu'eina
nai lo pe afai na tuuina atu o se tagi. 

I le talafaasolopito le lotonuu, ioe, o le US o se fili tele o tagata
aia tatau i le taimi o le Cold War; na fa'ato'ilalo ai pulega fa'atemokalasi i se tulaga tau
fa'amaumauga lelei o aia tatau a tagata, na suitulaga i faamaumauga sili ona mata'utia i le lalolagi
pulega fa'apulepulega, lagolagoina ta'ita'i na latou fa'asauāina le to'atele o tagata
i le lalolagi atoa mo le tele o tausaga, ma faia le tele o sauaga ia te ia lava. Na fa'aaogaina
sauaga fa'afeusuaiga, ae maise le tu'uina atu o fa'ate'i eletise i itutinosa,
faiga masani mo fitafita Amerika e fesiligia tagata o Vietnam i Saute.
Na faʻaaogaina foʻi ni fasi i lalo o atigilima, e tulei ese ai tagata mai helikopa
e oo atu i lo latou oti, faafalepuipuiina i tamai fale po o pusa uaea u'amea laiti
e le mafai e pagota ona gaoioi e aunoa ma le sasaina o i latou lava, ma le toatele
isi metotia. O nei mea o loʻo faʻamauina e le US fitafita na latou faia.
O lo'o fa'amauina fo'i e le Amnesty International le lagolago a le US mo ana tagata fa'atauva'a.
Ae e leai se auala e mafai ai e se tagata faitau o lenei tusitusiga ona maua lenei lagona,
pe a fua i le auala e faailoa atu ai le feʻau. E sili atu foʻi le malosi o le feʻau
aua o loʻo tuʻuina atu i se faitioga o faiga faʻavae a Amerika. 

O le ulutala o le tusiga o loʻo i luga o loʻo faʻaogaina le auala tutusa pe a faʻatatau i
le "US War On Terror." A fa'apea, o le tusitusiga e fa'aalia ai e peiseaī
ua tatou malamalama uma lava o le US e tetee i le mataʻutia o se auala, o se mea
e matua pepelo lava lena mea. 

Mafaufau i le fesili talanoaina lea na tuuina atu e le PBS: “Auai i le
talanoaga: O taumafaiga a le US e aumai le faatemokalasi i Iraq ua le mafaufauina?
Pe o se misiona taua i le manuia o le atunuu o Amerika? O le a le mea e tatau ona
Misiona a Amerika i Iraq?" (PBS, “Frontline,” Fepuari 12, 2004). 

O le fe'au o lenei tusitusiga o lo'o taumafai le US e aumai le temokalasi
i Iraq, o se pepelo manino ma se suiga o le faʻamatalaga o le faatemokalasi.
Fa'atemokalasi (i fa'auigaga e le'i lotonuu) fai mai o tagatanuu e pule ma
e i ai le malosi e aveese ai, i faiga palota, i latou o loo faaaogaina le mana o le ola
ma le oti i luga o i latou. Ua fasiotia e le US tagatanuu o Iraq, o le mea tonu lava
tagata e fai mai le faatemokalasi e tatau ona avea ma pule. O loo pulea foi
Iraqi lagi, sipai i tagatanuu ma drones mamao-pulea, taulai
i latou e tetee i pulega a Amerika, ma taumafai e faʻavae faiga o
pulega a le US i Iraq i le lumanaʻi, e aofia ai le tulaga o tagata faʻatau mo "Iraqi"
militeli ma leoleo o latou galuega o le a faʻatatau i "tagata fouvale" (ie Iraqis)
nai lo le puipuia o Iraq mai malo i fafo, e pei o le US Leai se tasi
o loʻo talanoa e uiga i le faʻatagaina o Iraqis e palota ma tauva i palota mo le US
malo, e ui lava i le mea moni e faapea o le faatemokalasi fai mai o nei gaioiga a Amerika e maua ai
latou i lena sa'o-ma o lenei mea ua na o le faitauina o faamaoniga o loʻo avanoa faʻaalia
i mea tonu lava e fai mai o le faatemokalasi lea. 

E ui lava i faʻamaoniga manino uma e faʻafeagai ai, o loʻo faʻamautuina e le tusitusiga
le manatu o le US o loʻo taumafai e aumai le faatemokalasi i Iraq e fai ma faavae
mo talanoaga, e pei o le “upu moni” faavae lea e faamoemoe i ai itu uma
ia malilie i ai a o lei amata ona finau (e uiga i isi mea). O Noam Chomsky
ua oo mai i le mafaufau se manatu: “E ono tupu fefinauai pe a tumau
i fa'aupuga e fa'amatala ai le autasi o tagata maualuluga, ma e tatau
ma ia fa'amalosia i totonu o nei tuaoi, ma fesoasoani e fa'amautu
o nei a'oa'oga o le tulaga tonu lava lea o le mafaufau lelei a'o fa'amalosia
le talitonuga e pule le saolotoga” (Noam Chomsky, Manaomia Faafoliga, Saute
End Press, 1989). 

Sa'o Fa'atusa, Ae Le Fa'ailoaina 

O se auala e sili atu le malosi o le tuʻuina atu o le taimi e le o taʻua ai le feʻau i
uma, ae o loo faasino tonu mai i le mau: “Ua manatunatu tagata Isaraelu i le vaipanoa
o se tuāfanua o Ierusalema ma ua manatu tagata Palesitina o se oganuu nofoia” (Mike
Hanna ma Andrea Koppel, “Palestina, osofaʻiga fefaʻatauaʻiga a Isaraelu; tane na auina atu
i West Bank,” CNN, Iulai 19, 2001). 

O le suiga o le pule iinei e le o taʻua, ae faʻaalia saʻo: pe afai o se
O le tuāfanua o Ierusalema, ona lē nofoia lea o le teritori. O lo'o fa'ailoa mai e le mau
e oo lava i tagata Palesitina e manatu lea. I se isi faaupuga, o Ierusalema e ona
Isaraelu ae le o Palesitina. O lea ituaiga tu'uina atu e tu'u ai le pepelo
i le vaega tutusa "ua uma ona malamalama e moni" e pei o le Amnesty ma
O upusii a le PBS o loʻo i luga e fai, ae sili atu le lelei e ala i le faia o le pepelo lava ia
e le'i ta'ua, e ui ina fa'atusa. 

E tele ni faataitaiga faapena. E masani lava o le savali e le o faauigaina e tusa ai
i tulafono o faʻamatalaga aloaʻia, lea e fai mai naʻo le A e faʻaalia B,
e le faapea o le le-A o lona uiga e le-B. Ae i le Igilisi, o le uiga
e masani ona iai. Mafaufau i suiga nei pulega: 



  • "E faitau selau isi Iraqis ua faoa faamalosi talu mai le taua, e masani lava, e tusa ai
    i le au faitio, i luga o masalosaloga vaivai, ma taofia mo se taimi umi e aunoa ma se totogi,
    e masani lava e aunoa ma le iloaina e o latou aiga mo vaiaso po o fea oi ai” (Ionatana
    Steele, "Koluse Mumu ultimatum ia US i Saddam," le faʻatanē, Iuni 14,
    2004). 

  • “O loʻo suʻesuʻeina e le Iunaite Setete pe tusa ma le 18 tagata na maliliu
    i le taimi o le osofaiga a Vaega Faapitoa na aofia ai le au uo.... Na ta'u atu e Karzai i le
    Washington Post o le vaiaso nei na te talitonu ai na fasiotia e le Iunaite Setete nisi o tagata mama
    i le osofaiga” (Craig Gordon, “US Admits Raid Went Awry,” Talafou, Fepuari
    7, 2002). 

  • "E ui lava e leai se numera o tagata lautele na maliliu i le taua i Afghanistan
    ma lona i'uga, na su'esu'eina e le vaega o aia tatau a tagata Global Exchange 11 itumalo
    i le tausaga na teʻa nei ma faʻamoemoe e le itiiti ifo i le 800 tagata le sala na fasiotia"
    (Kim Barker, "Errant US pomu na fasiotia 11 i totonu o le aiga," Chicago Tribune, Apelila
    10, 2003). 


O le savali o upusii uma o loʻo i luga e tutusa. Afai o nei tagatanuu moni
o loʻo tau ma le faʻatoʻilaloina e Amerika o latou atunuu, o se solitulafono,
ma o le a le faia e le US se solitulafono e ala i le pueina pe fasiotia i latou.
O le taimi lava e ulufale atu ai fitafita a Amerika i se isi atunuu, o tagatanuu e le faauo
e le mama ma otometi lava le pule a le US e pu'e
pe fasiotia i latou ma avea le solitulafono a Amerika ma tulaga o le tulafono. Le mana
o lea ituaiga o fe'au ua fa'ateleina fo'i ona e masani ona momoli mai
i le faitioina o le US 

O faʻataʻitaʻiga e fa o loʻo i luga uma e faʻavaeina se faiga masani e ala i le faʻapea
o le US (Isaraelu, i se tasi tulaga) atonu na sili atu. (Ua ave ea e Isaraelu
se mea e le o se vaega o Ierusalema? Ua pu'eina pe fasiotia e le US
tagata e le'i tetee i le pulega a le US i lo latou atunuu?) By
talanoa e uiga i le alu i tua atu, o le tusitusiga e faia le faiga, lea e moni
o se soliga o tulaga masani, e foliga mai o le tulaga masani.
O le umiaina e Isaraelu o Ierusalema, o le fasioti po o le pueina e le US o tagatanuu
oe tetee i ai i Afghanistan ma Iraq ua avea nei ma masani masani ona
o loʻo faʻamaonia e le tusitusiga le fesili pe mafai e le US (poʻo Isaraelu).
ua solia. 

Fa'agata Fa'atekinisi 

O auala sili ona malosi e tu'uina atu o mea uma ia e fa'alagolago i le mae'a
lē faia. I nei faiga, o le fe'au e momoli atu e le o se fa'amatalaga tuusa'o
ma e le o se faauigaga tuusao lava, ae ona o le leai o se tala faasolopito
mea tutupu i folasaga. 

E mafai ona aveese se mea na tupu i se auala e le gata ina taofia ai le tagata faitau
gauai atu i ai o se mea e mafai, ae mafai foi ona faʻaalia e faapea
semanu e le mafai lava ona tupu. E faia lenei mea e ala i le talanoaina o se autu i se auala
e faasino tonu i le mea e tatau ona i ai le mea na tupu
fa'aalia pe na tupu ona le ta'ua lea. Seʻi manatu i le faatomuaga
i le a Newsweek tala i le fesili e uiga i le sauaina a le US talu mai le 2001: "O tagata suʻesuʻe
ua mafaufau loloto i le faaaogaina o sauaga mo le tele o seneturi. I le taimi o le Su'esu'ega a Sepania
I le 500 tausaga ua mavae, na maua ai e patele le taunuuga manaomia e ala i le tuuina atu o tagata le talitonu
i luga o le fata ae na itiiti le manuia i le le lava o le moe, lea, ina ua mavae le tolu
po o le fa aso, e foliga mai na o le faaosofia o le mafaufau. O loo galue pea sauaga
ia maua mai le mea moni i ata tifaga ma luga o ata TV e pei o le lauiloa '24,'

ae le o le olaga moni, fai mai le au atamamai. O se pagota e iai ona atigilima
toso ese pe te'i lona itutinosa o le a fai (ma fai) soo se mea e fai
taofi le tiga. 

“O filifiliga moni i le lalolagi e itiiti le uliuli ma le paepae. Fa'aitiiti sauā ae fa'amalosi pea
auala e mafai ona aoga i nisi taimi. O nei 'fa'aleleia' faiga fa'afesili,
pei o le tu'uina o se pulou manogi i luga o se pagota ma fa'atūina o ia pe fa'anofo
e le lavalavā mo itula i totonu o se potu malulu ma pogisa, ua ta'ua o le 'torture lite.' I totonu
i ona po nei, o nei togafiti na faʻaaogaina e le poto Peretania e faʻamatalaina
le faʻatonuga o le IRA ma Isaraelu e taofi Palesitina
pomu pule i le ola. 

"Talu mai le 9/11, na faʻaaogaina e tagata Amerika le faʻasalaga lite i le taua
fefe” (Thomas, Evan and Michael Hirsh, “The Debate Over Torture,” Newsweek,
Novema 21, 2005). 

O le feʻau iinei o le US e leʻi faʻataʻitaʻiina pe lagolagoina le ituaiga
sauaina “mamafa” (e le o le “lite”) na faia i nofoaga e pei o Vietnam i Saute ma
na lagolagoina i le lalolagi atoa. O lo'o fa'asino tonu lava le tusitusiga i le nofoaga
lea sa tatau ona ta'ua ai ia faamatalaga pe afai e moni, e ala i le ta'ua
o auala sa'o saua e fiafia i ai le US ma le faia i totonu o le tala
o se tala e uiga i le sauaina a Amerika. Ae e le o taʻua mai ai le mea moni
na faia e le US lenei mea, o lona uiga e leʻi faia. O le faʻamatalaga e
e matua fetaui tonu lava i lenei tulaga e na o le pau lava le auala e mafai ona le taua
pe afai e lei tupu lava. Ae na tupu lava. Ou te taʻua lenei metotia "faafitia
e ala i le le faia” ma manatu e fai si mamana aua e mafai ona atoatoa
faafitia le mea moni e aunoa ma le taulai atu o le tagata faitau i le faafitia, faapea
aloese mai le fesiligia ma le siakiina o mea moni lea e masani ona valaaulia ai le faafitia. 

O le isi faʻataʻitaʻiga o lenei metotia na saunia e TV Guide I le 2003
faatoilaloina o Iraki. I se tusiga i le auala e "fesoasoani ia te oe e fesoasoani i lau fanau ia malamalama"
le taua, TV Guide na ofoina atu le fautuaga a Dr. Stuart Goldman, o le na fautua mai
ia tau atu i tamaiti “se mea e tusa ai ma nei laina” pe a latou fesili atu, “Aisea
o tatou tau ea?” “A gau tele se atunu’u po’o ta’ita’i o le atunu’u
tulafono ma faatiga le tele o tagata ma o le a le taofia, e ui lava o isi tagata
taumafai e taofi i latou, o nisi taimi e auina atu ai e se atunuu a latou fitafita i totonu
ia faamalosia na tagata leaga e mulimuli i tulafono. E leai se tasi e manao e fai, ae
o nisi taimi e manaomia ina ia saogalemu ai le lalolagi mo tagata uma” (Mark Lasswell,
“Tamaiti & Taua Televise,” TV Guide, Aperila 12-18, 2003). 

E ala i le tautala e uiga i le “solia o tulafono tetele,” ma le “faaleagaina o le toatele o tagata,”
O lenei tusitusiga e faasino tonu lava i le nofoaga e taʻua ai (i le le lotonuu
tautala) na faia i le mea moni o le US sa i ai nei ma ua malepe
o tulafono tetele. Na faʻaaogaina asiasiga a le UN i Iraq e fai ma ufiufi mo le tulafono
gaoioiga (aoina mai o faamatalaga e faaaoga i le faatoilaloina o le malo
nai lo le faʻaleagaina), lagolagoina se taumafaiga faʻamalosi (faʻaleagaina e le Iraqi
malo), faʻasesēina pea le au asiasi, lagolagoina al Wifaq feula
mea i luga i Iraq, osofaʻia Iraki faʻaauau e aunoa ma se faʻatagaga
a le UNSC faʻavalevalea, ma faʻaalia manino o faʻasalaga
o le a le aveesea (e tusa lava po o le a le tausisia e Iraqi) e aunoa ma se suiga o pulega
i Iraq-ma o le mea moni o le osofaʻiga o loʻo i ai nei o ia lava e le tusa ai ma le tulafono. E pei o
e tusa ai ma le faʻaleagaina o le tele o tagata, e sili ona talafeagai o faʻasalaga lava ia,
tumau ona o le mamafa o le US, ma le faitau selau o afe o tagata maliliu
na latou faia. Ae e le o taʻua e le tusitusiga nei mea moni, o lona uiga o lena mea
e lē mafai ona moni, auā o loo faasino tonu atu le tala iā i latou. 

Mafaufau i le vaega lenei mai se tala e uiga i Kuatemala: “Peresitene
Bush ua fuafua e asiasi i le vaiaso a sau, ma fai mai le au failotu Amerika e leai
o le saogalemu lautele iinei e latalata i le pito i luga o lana lisi o mataupu .... O 'au a tagata leaga
fai mai tagata ofisa, tagata tomai faapitoa i aia tatau ma isi, i se lagona o se alualu i luma
o feteenaiga umi i totonu o Kuatemala. O nisi sa avea muamua ma taitai o le militeli
na o'o mai i le matua i le taimi o galuega fa'asagatau toto o le 1980's
o ni sui o le au fou leaga, e tusa ai ma tagata tomai faapitoa i aia tatau
ma le au faipule o le itu tete'e...[na faia] faiga tuai o le fasioti tagata
ma faiga faatupu faalavelave…. 

“O Erwin Sperisen, le taitai leoleo o le atunuu… na fai mai, na te leʻi mafaia
fa'amama le 19,000-tagata o leoleo na o mai i leoleo autu e lua
'au sa pulea le atunu'u i le taimi o taua fa'ale-malo ma sa a'oa'oina
i sauaga ma le fasioti tagata. 

“'E tatau i se tasi ona malolo i lenei ituaiga o aoga,' o lana tala lea” (James C. McKinley,
Jr., “I Kuatemala, o le fasiotiga a le au ofisa o loo siuleo ai le taua palapala,” Times Niu Ioka,
Mati 5, 2007). 

E leai se tagata faitau o lenei tusiga e maua le lagona o le US
lea na fa'ato'ilalo ai le temokalasi iina ma fa'atūina pulega fa'apulepule ma lagolagoina
o le au fasioti tagata faatupu faalavelave malo ona sa latou mananao latou te fasiotia le
tagata na latou fasiotia. Tuuina atu o le mea moni o loʻo taʻua e le tusitusiga le
US ma lona manaʻoga mo le "saogalemu," faʻapea foʻi, ona o le tala
tautala sa'o e uiga i le tulaga o lo'o i ai nei ona o se taunuuga o le
talafaasolopito ua mavae, o lenei mau o loo i ai se faafitia e ala i le le faia. E le moni
e mafai e se tagata faitau ona talitonu e mafai e le US ona nafa
o nei mea uma ae e le o taʻua i lenei tulaga. 

E aoga fo'i le fa'agalo pe a le fa'asino sa'o le tusitusiga i le nofoaga
lea o le a i ai le mea moni e le o iai: “E ui lava i le vevesi o tala faasolopito faapolokiki,
Ua mae'a palota a Initonesia i le latou uluai palota tuusa'o mo le peresitene
vave o le aoauli o le Aso Gafua e aunoa ma ni lipoti o sauaga o faiga palota” (“Faapuupuu:
Ikonisia; Fa'ate'a e le au palota le Peresetene,” Lawrence Journal-World, Setema 21,
2004). 

O lenei tusitusiga e le o taʻua ai le matafaioi a le US i le fesoasoani e tapunia le faatemokalasi
i Initonesia i le 48 tausaga talu ai, i le lagolagoina o tagata fasioti tagata ma fafagaina i latou
igoa i le taimi o le fasiotiga o le 500,000 Initonesia i le 7 tausaga mulimuli ane, poʻo le lagolagoina
o le taunuuga o le pule malosi a Suharto mo le 3 sefulu tausaga. E le faamalosia
o le uiga o nei mea e le mafai ona tupu, ae peitai, o lea
e le mafai ona tatou ta'ua o le faafitia e ala i le le faia. O le aafiaga o le leai lava
o mea moni i le mafaufau o le tagata faitau, peitaʻi. Ua iloa e le aufaitau ia mau
o le a le iloa lava na tutupu nei mea. Ou te ta'ua lenei mea e le faigofie.
E matua taatele ma e iai ni taunuuga malolosi; tele o faiga fa'avae a Amerika
i le taimi o le Cold War e natia i lenei auala, i le na o le le tautala pe tusitusi
e uiga i ai. 

O se tasi o mafuaʻaga ua mafai ai e le faiga o pepelo lotonuu e uiga i le talafaasolopito ona faʻaaogaina
taofi malosi ona o ana pepelo o loʻo faʻaalia i auala le tuusao,
nai lo o ni fa'amatalaga manino e tatau ona iloiloina. Aisea ua tuuina atu ai
i nei auala o se fesili tatala. O nisi taimi e foliga mai e fai lava si tonu.
Se'i manatu i le tele o fa'afitiga e uiga i le lagolago a Amerika mo Saddam Hussein
a o lei oo i le 1990. O lenei lagolago ua lauiloa e le aufaasālalau, o lea tatou te manatu ai
o lona le faia mai le tele o tala ua fuafuaina. Ae e iai taimi e iai isi pepelo
ia faailoa atu o ni upumoni aua o le auala lea e oo i ai i latou e tau atu ia i latou
latou, ona o le uiga le fesiligia ma le le fesiligia o le autu e lima
talatuu. E foliga mai o le tulaga lea i le toe faauigaina o manatu
pei o le faatemokalasi. 

E pei ona faailoa mai e Edward Herman ma Noam Chomsky, o le “system of presuppositions
ma o mataupu faavae e fausia ai se maliega autasi [o] se faiga e matua mamana lava
ina ia fa'alototeleina tele e aunoa ma le iloa” (Fa'atagaga o Gaosi).
 

Mulimuli ane, o le malamalama pe aisea e faaseseina ai i tatou e ala o faasalalauga e le taua tele
e pei o le malamalama pe faapefea ona latou faia ma pe faapefea ona ese le mea moni mai mea latou te
ta'u mai ia i matou. 



Z 




O Dave Brichoux o lo'o tu'ufa'atasia (ma lona uso, Jon) o se upega tafa'ilagi mo le
au'ili'iliga o faiga fa'avae a Amerika i fafo, www.wausfpp.org. E galue o ia
o se faia'oga faavaitaimi i mataupu fa'apolokiki i le Iunivesite o Missouri-Kansas
Aai . 

lafo

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga