To le 13th Conference of the Parties to the UN Framework Convention on Climate Change (UNFCC poʻo COP 13), lea na faia i le Bali International Convention Center i le malae taʻalo a Initonesia o Nusa Dua i le aso 3 o Tesema i le 14, o se mataupu ogaoga. O nisi ua viia taunuuga o le faagasologa, lea na iu ai i le maliliega i le Bali Roadmap, o se maliliega e faaauau feutagaiga o suiga o le tau ma le tapulaa o le 2009 mo se fuafuaga fou e manuia ai le Kyoto Protocol lea e muta i le 2012. O isi ua taʻusalaina le faaiuga e pei o ioe i le Iunaite Setete ma se faagasologa o loʻo alu lemu tele e fetaui ma le faanatinati o le tulaga.
O i latou na fiafia i le Bali Roadmap e lagona e faapea o le mea moni na ausia le maliliega o se mea taua tele ma o talanoaga na manuia i le faamalosia o le US e o i luga o le vaa pe "o ese mai le ala," e pei ona manaʻomia e se sui mai Papua Niu Kini. O le mea moni, ina ua maeʻa le leo tele mo le faʻaauau pea ona poloka le maliliega na iʻu ai i le US feutagaiga tau Paula Dobrianski ioe o le a auai le US i le Bali Roadmap.
“O se tulaga mata’utia tele lenei, o se avanoa moni mo le lalolagi lautele e tetee atu ai ma le manuia i suiga o le tau,” o le saunoaga lea a le minisita o le siosiomaga o Initonesia ma le peresitene o le fono, Rachmat Witoelar. Na ia faaopoopo mai, "Ua iloa e itu vaega le faanatinati o le gaioiga i suiga o le tau ma ua saunia nei le tali faaupufai i mea na taʻu mai e saienitisi ia i matou e manaʻomia."
O le tele o faʻalapotopotoga, tagatanuʻu, ma faʻalapotopotoga faʻaagafesootai i Bali, e ui i lea, na latou maua le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma molia e moni lava o se laʻasaga tele i tua talu ai na latou lafoaʻia faʻamoemoega mautu i le faʻaitiitia o faʻamaʻi aʻo sili atu ona faʻamausaliina faiga faʻavae maketi e pei o le fefaatauaiga carbon.
Fu'a i le aso 8 o Tesema Aso o Gaoioiga savali |
Fai mai Walden Bello, tagata suʻesuʻe sinia i le Focus on the Global South, "Atonu o le a manatua Bali o le konafesi lea na oʻo mai ai pisinisi tetele i suiga o le tau i se auala tele.... O Shell ma isi tagata fa'aleaga taimi tetele ua faia ta'amilosaga e fa'ailoa ai le maketi o le fofo sili lea i le fa'afitauli o le tau, o se tulaga e fetaui lelei ma le tulaga a le US e fa'asaga i le fa'atulafonoina o le fa'aitiitia o le afu ua fa'atulaga e le malo. O ofisa o le UN e faʻamaonia le tele o vaega tumaoti e ala i le fai mai o le 84 pasene o le $ 50 piliona e manaʻomia e faʻafefe ai suiga o le tau i nai tausaga o lumanaʻi e manaʻomia e sau mai le vaega tumaoti ma e manaʻomia le 'faʻamalosia'.
O le US na faitioina lautele i le lua vaiaso o talanoaga mo le faoa faamalosi, faʻalavelave, ma le faʻalavelaveina o feutanaiga-i le tala faasolopito o le matafaioi a le US i talanoaga o le tau-e ala i le faʻalauteleina o mea e fiafia i ai pisinisi tetele ma teteʻe i faʻaitiitiga faʻaitiitiga faʻamalosi. “E tatau i malo ona faaauau pea ona tetee atu i lenei peresitene pipili o Amerika ma lana fuafuaga leaga. O malo fa'apisinisi e tatau nei ona fa'atulaga vave ni fa'amoemoe e fa'aitiitia ai fa'apogai, aga'i i luma i le atunu'u ma fa'ava-o-malo, ma le mautinoa e le o toe umi ae faia se pulega fou a Amerika," o le tala lea a Ailun Yang o le Greenpeace China.
E ui o le finauga e faapea o le manumalo a le Democratic i le 2008 o lona uiga o le gaioiga moni a le US i luga o le vevela o le lalolagi o loʻo i ai se numera saʻo o tagata faʻapipiʻi, o le talaʻaga o le gaioiga a Amerika e taofia le alualu i luma i suiga o le tau na amata mai i le Democratic Vice President Al Gore. A o avea Gore ma VP, ma sa i ai moni lava le malosi e faia ai se eseesega i le mataupu, na ia faoa le Kyoto Protocol feutagaiga i le 1997, faʻalavelave i isi sui usufono i le faʻaitiitia o faʻaitiitiga faʻaitiitiga sini i lalo ma le lava 5.2 pasene i lalo ole 1990 tulaga na faia ai. i le gagana mulimuli. O lana gaioiga sili atu ona faʻaleagaina, e ui i lea, o le faʻamalosia lea o le faʻaaofia i totonu o le maliliega o auala faʻavae maketi i le faʻaitiitia o suiga o le tau - aemaise lava fefaʻatauaiga o le carbon emissions ma carbon offsets. Ina ia faʻaopoopoina le faʻalumaina i manuʻa, ina ua uma ona faʻamalosia le lalolagi e faʻatasi ma a latou faiga faʻatauvaʻa faʻavae maketi, na musu le US e sainia.
Taofi Fofo Sese
IO le malamalama i lenei faiga fa'aleaga o pulega a Amerika ma le tu'uina atu i le lalolagi atoa na o mai ai fa'alapotopotoga tumaoti ma fa'alapotopotoga a tagata mai le lalolagi atoa i Bali. O le sini a le tele o NGO i le UNFCC o le taofia lea o le agai i luma o "fofo sese" i suiga o le tau lea ua avea ma autu autu o le tele o feutagaiga. O le fu'a e tasi na tulaga ese e ese mai i mea na maua mai mo le carbon offsets, koale mama, malosiaga faaniukilia, ma suauu olaola o se fu'a o loʻo faʻaalia ai se vaʻa manino e faitauina, "Carbon Markets: The Convenient Lie." O lenei fu'a, i luga o le potu o le Global Forest Coalition, na siitia ai le tele o mata, ae na avea ma alaga faʻatasi a le tele o faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga.
Fa'aaliga i fafo atu o fonotaga a le UNFCCC |
O le fa'amuamua i le lisi o mataupu a le tele o nei vaega o le taofia lea o le Fa'aitiitia o le Emissions from Deforestation (REDD). E tusa ai ma le vevesi lautele o le konafesi o le le mautonu e uiga i le mea moni o le "D" lona lua i le REDD. Fai mai nisi e tu mo le "ma le Faʻaleagaina," o isi mo le "i Atunuʻu Atinaʻe." O le tilotilo i luga o le upega tafaʻilagi aloaia a le UNFCCC e leai se faʻamalamalamaga i lenei tulaga.
Faatasi ai ma le faʻaleagaina o le vaomatua ma le faʻaleagaina o le vaomatua o loʻo saofagā i le 20 pasene o le gaosiga o le kaponi i le lalolagi atoa, o le faʻatalanoaina o le faʻaleagaina o vaomatua o se vaega taua o le faʻaitiitia o le kasa. Ae ui i lea, o le REDD, na fuafua e aofia ai vaomatua i le maketi kaponi e ala i le faʻatupeina o le puipuiga o vaomatua mo le faʻamoemoe o le "faʻaitiitia" o faʻamalama o loʻo sasaa mai e alamanuia i Matu.
O se tusi e tetee ai i le REDD, na sainia e le 60 faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele mai le salafa o le lalolagi, o loʻo faʻamatalaina ai tulaga le tonu e ono tupu: "O faiga faʻavae a le REDD e mafai ona faʻatupuina atili suiga, feteʻenaʻiga ma sauaga, aʻo faʻateleina le tau o vaomatua. ua fa'ailoa mai 'ua fa'atapula'aina i nu'u o lo'o nonofo ai pe fa'alagolago fo'i ia i latou mo a latou tausiga. O tama'ita'i ma tagatanu'u o lo'o fa'atauva'a fa'atauva'a mai le fa'aleagaina o togavao ma o lea fo'i e tau le maua se taui. O faiga tau tupe kaponi e mafua ai ona fesiita'i atu pe fa'atau atu vaomatua i kamupani tetele o lo'o fa'amoemoe e maua ni tupe maua mai 'carbon credits' i se taimi i le lumana'i.
IE faapena foi ona manatu tagata o le atunuu o le REDD o se taufaamata'u tele i le pule silisili ese. Na faaalia e le International Forum of Indigenous Peoples on Climate Change lo latou popolega loloto i se faamatalaga i luga o le REDD: “E le manuia le REDD mo Tagata Atunuu, ae o le mea moni, o le a iu ai” i le tele o soliga o aia tatau a tagata. O le a faʻateleina ai le "solia o a tatou Aia Tatau a Tagata, o tatou aia tatau i o tatou fanua, teritori ma punaoa, gaoi o tatou fanua, mafua ai ona tuliesea faʻamalosi, taofia le avanoa, ma faʻamataʻu faiga faʻatoʻaga a le atunuu, faʻaumatia meaola eseese, ma aganuu eseese ma mafua ai feeseeseaiga lautele. I lalo o le REDD, o le a sili atu ona pulea e Setete ma Carbon Traders a tatou vaomatua.
I le tutusa ma le polokalame REDD, na faalauiloa ai e le Faletupe a le Lalolagi a latou Forest Carbon Partnership Facility i le taimi o se fonotaga a le au tusitala i le UNFCCC e faʻaalia ai le peresetene o le Faletupe a le Lalolagi ma le sui muamua o fefaʻatauaʻiga a Amerika Robert Zoellick, o ia foi o se tasi o tusitala o le neo-con blueprint mo le malo- le Poloketi mo se New American Century. E sefulu miliona tala (US) na lafo e atunuu o le EU i le Faletupe mo lenei Fale. E oo lava i le Natura Conservancy na togiina pe tusa ma le $5 miliona. Simone Lovera, pule faamaopoopo o le Global Forest Coalition ma se tagata tomai faapitoa i tulafono faava o malo siosiomaga, aoteleina le Facility, "E mafai e le au foaʻi i Matu ona tuʻuina atu foaʻi limafoai i se faʻalapotopotoga e pulea e le au foaʻi i Matu aʻo faʻafoliga o latou lanu meamata ma fesoasoani i atunuʻu atinaʻe. E mafai e tagata fa'atau i Matu ona fa'aauau pea ona fa'amaumauina le malosi ona o lo'o manino lava o le Fale o lo'o fa'atatau i le fa'alauiloaina o le kaponi. Ma e mafai e le Faletupe o le Lalolagi ona maua le faitau miliona o tala [i komisi] mai le faʻaogaina o nei tupe uma."
Talu ai ona o le Fa'atonu e fa'atatau i le fa'aitiitia o le fa'atamaia o le vaomatua, na fa'ailoa atili ai e Lovera o le a tele lava le manuia o ia atunu'u e maualuga le fa'asaoina o le vaomatua, ae o i latou sa lelei i le fa'asaoina o latou vaomatua o le a tu'ua. Na ia lapataia foi e faapea o lenei tupe e ono tulai mai i le taufaaleaga o le vaomatua, faatasi ai ma atunuu o loo taufaamataʻu e tatipi a latou vaomatua seivagana ua latou tauia lelei mo a latou tupe maua mai le taina o laau. Afai o lenei fuafuaga o le tauia o se kamupani mo tupe leiloa mai amioga leaga faasaina e foliga mai e masani, ona e atagia mai ai se faʻataʻitaʻiga na faʻaatoatoaina e le North American Free Trade Agreement lea na avea ai Robert Zoellick ma meafaigaluega.
O le REDD ma le Forest Carbon Partnership Facility na o'o mai fo'i i lalo o faitioga mata'utia ona o le le mafai ona fo'ia mafua'aga autu o le ta'atiaga o vaomatua. E leai ni aiaiga i ia fuafuaga, mo se fa'ata'ita'iga, e fa'atatau i le fa'ateleina o le taumafaina o mea fafie i atunu'u fa'apisinisi. E ese mai ai, i le taimi lava e tasi o le tele o le faamamafa na tuu i luga o le manaʻoga e faʻaitiitia le faʻaleagaina o vaomatua, o atunuʻu ma kamupani o loʻo finau mo le tulaga i pisinisi faʻatauga o le gaosiga o le ethanol mai punaʻoa faʻavae e pei o laau. “I le tasi itu, o loʻo faʻatautaia feutagaiga e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le vaomatua ae o le taimi lava e tasi, o loʻo faʻatinoina taumafaiga e faʻaatoatoaina le tekonolosi e fai ai suauʻu mai laau. E le manaʻomia se atamai e malamalama ai o le fatuina o se manaʻoga fou mo fafie e gaosia ai suauʻu suavai e le o se auala sili lea e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o vaomatua,” o le tala lea a Dr. Rachel Smolker, tagata suʻesuʻe o meaola mo le Global Justice Ecology Project (GJEP). O Smolker o le ta'ita'i tusitala o se lipoti e 70-itulau e uiga i agrofuels ua faaulutalaina "The Real Cost of Agrofuels: Food Forests and the Climate," na saunia e le GJEP ma le Global Forest Coalition. O le lipoti, lea na faalauiloa aloaia i le tauaofiaga o le tau, o loʻo faʻamatalaina ai aʻafiaga o agrofuels i vaomatua ma tagata faʻalagolago i vaomatua.
Gaioiga a le Polar Bear i fafo atu o fonotaga a le UNFCCC |
IUa fa'atuputeleina tagata o le atunu'u i laina pito i luma o le tauiviga e taofi le fa'ato'ateleina o le fa'ato'aga o latou fanua fa'aleaganu'u mo pepa, fa'ato'aga fa'ato'aga, po'o fa'ato'aga laau. O o latou fanua fa'ato'atoa fo'i lea o lo'o va'ava'ai i ai e tu'uina atu ai le carbon "offsets" e fa'ataga ai pisinisi i le itu i Matu e fa'aauau pea ona fa'aleagaina. Ona o le so'otaga vavalalata o nu'u o le atunu'u i fanua, o lo'o iai fo'i i latou e sili ona lamatia i a'afiaga o suiga o le tau. Ia Setema 2007 na faʻamaonia ai e le UN le Tautinoga i Aia Tatau a Tagata Atunuʻu, lea o loʻo faʻamauina ai le aia tatau i fanua, aganuu, ma mea e ola ai. O tagata o le atunuu ma a latou paaga na tau mo le luasefulu tausaga mo lenei taʻutinoga, lea na tetee malosi i ai le US, Kanata, Ausetalia, ma Niu Sila.
I le taimi atoa o le konafesi na feagai ai tagata o le atunuu ma se pa o le tetee. Na taofia i latou mai le faitauina o faamatalaga i le fono ma ina ua faia e le failautusi faapitoa o le UNFCCC Yvo de Boer se fonotaga ma faalapotopotoga ma faalapotopotoga a tagata lautele, sa sese le nofoaga ma le taimi na tuuina atu i le aumalaga a le atunuu. Ina ua tuai ona taunuu i le fono, na taofia faamalosi i latou mai le ulufale atu e le UN Security. Na molia e vaega o le atunuu e faapea o lenei togafitiga na fai ma sui o le tuuesea masani o tagata mai le UNFCCC. “E leai se nofoa po o se igoa mo tagata o le atunuu i totonu o le fono; e oo lava i le UN Permanent Forum on Indigenous Issues, o le tulaga maualuga o le faalapotopotoga i Malo Aufaatasi e taulimaina aiā tatau a tagata o le atunuu,” o le tala lea a Hubertus Samangun, o le nofoaga autu o le sui o le Indigenous Peoples i le UNFCCC ma le nofoaga autu mo le English Speaking Indigenous. Tagata o le Global Forest Coalition.
Ina ua uma ona taofia faamalosi i latou mai le feiloaiga ma de Boer, na faia ai e sui o le atunuu se fonotaga a le au tusitala e taʻusalaina ai feutagaiga i suiga o le tau e pei o le taulimaina o atunuu tau pisinisi i latou totogi. "O lenei faiga ua avea ma mea noa ae o atunuʻu atinaʻe ua aloese mai a latou matafaioi e faʻaitiitia ai faʻamalama ma tulei le matafaioi i atunuʻu atinaʻe. O poloketi e pei o le REDD e foliga manaia tele ae o loʻo latou lapisi o tatou fanua faʻaleaganuʻu. Ua toe siitia tagata ma ua oo lava ina fasiotia; e vave ona i lalo o le vai loʻu nuu. O tupe mai nei galuega o tupe toto,” o le saunoaga lea a Fiu Mata’ese Elisara-Laula o le O Le Siosiomaga Society of Samoa.
O le lagona o le vavaeeseina mai le faiga aloaia na faʻasoaina foi e le tele o NGO ma sosaiete faʻalapotopotoga lautele e le o ni sui o le Climate Action Network (CAN), o le faʻatagaina aloaia a le NGO lea e aofia ai faʻalapotopotoga tetele faʻasao e pei o le World Wildlife Fund, le Natura. Fa'asao, ma Fa'asao Fa'ava-o-malo. Ua faitioina le CAN mo le lagolagoina o auala e faavae i maketi i le faaitiitia o suiga o le tau ma le lagolagoina o le REDD.
Malie i le taimi o suiga o le tau |
O vaega i fafo atu o le CAN ma e oo lava i nisi o sui o le CAN e pei o SEEN ma Uo o le Lalolagi Faava-o-malo ua o mai faatasi e tetee i fofo pepelo e faavae i maketi. O loʻo latou galulue faʻatasi i luga o se faʻasalalauga e maua ai se suʻesuʻega sili atu ona taua o feutanaiga o le tau e fai ma sui i le nusipepa aloaia a le CAN. ECO. O le lomiga fou, ua faaigoaina Alter-ECO, o lo'o tu'uina atu ai fa'amatalaga au'ili'ili o faiga fa'avae maketi o lo'o fa'alauiloa ile UNFCCC.
O le tu'ufa'atasia o isi leo na aofia ai fo'i le fa'avaeina o le Climate Justice Caucus, lea e fono i aso uma i le taimi o le fonotaga. E tele fo'i fa'alavelave na faia, o le mea e sili ona mata'ina o se fa'ata'ita'iga leo tele ma fa'amalosi i le taimi na fa'alauiloa ai e le Faletupe o le Lalolagi le Fale Fa'apa'aga a le Vaomatua Carbon. Na faia e le au faʻaalia se faʻalavelave faʻatasi ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo fai ma sui o tagata eseese, faʻalapotopotoga o meaola faanatura, ma atumotu o loʻo faʻamataʻu i le faʻaumatia ona o le taulaʻi aloaia i luga o maketi faʻavae fofo sese i suiga o le tau. O pesega a le faitau selau o tagata tetee na aofia ai, "World Bank: Hands Off" ma faigofie ona lagona i totonu o taualumaga aloaia.
I le aso 8 o Tesema, na auai ai vaega i le lalolagi atoa i se aso faava-o-malo o gaoioiga i suiga o le tau. I Bali na faʻatulagaina e le WALHI Uo o le Lalolagi a Indonesia se faʻapotopotoga ma savali i le taulaga o Denpasar. E afe ma afe na savavali i luga o auala i se faʻapotopotoga eseese tele o tagata faʻamalosi ma gaioiga na tuʻufaʻatasia i le valaau mo se gaioiga vave ma aoga i suiga o le tau.
I le fa'ai'uga o vaiaso faigata e lua o galuega fa'atasi e mana'omia ai fofo lelei ma le tonu o suiga o le tau, o fa'alapotopotoga o suiga o le tau ma fa'alapotopotoga e tetee atu i fa'alapotopotoga fa'alelalolagi na tu'ufa'atasia fa'atasi ai ma fa'alapotopotoga fa'aagafesootai ma fa'alapotopotoga a tagatanu'u e fa'amautu le latou galulue fa'atasi i lalo o le igoa Climate Justice Now! ose ta'avale e fa'aauau ai taumafaiga fa'atasi i le lumana'i i suiga o le tau.
O le tulaʻi mai o lenei soʻotaga fou o le tau i le lalolagi atoa, lea e aofia ai e le gata i tagata faʻatauvaʻa o le tau, ae faʻapea foʻi ma faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu ma sosaiete faʻaagafesootai faʻapea foʻi ma nisi o faʻalapotopotoga faʻamasino o le lalolagi na fesoasoani i le fausiaina o se gaioiga malosi i le lalolagi atoa e faasaga i le WTO ma isi maliega tau fefaʻatauaʻiga, o se la'asaga tele aga'i atu i le ituaiga o fa'asalalauga fa'asalalau fa'alelalolagi e mana'omia ona fa'ao'o atu ile faitoto'a o tagata fa'atalanoaga o le tau. Afai e le mafai e malo ona faia ni gaioiga moni e taofi ai suiga o le tau ia i latou lava, masalo o le tele o tagata lautele e mafai ona fesoasoani e tauanauina i latou. E pei o le faʻatanē na taʻua i le 2000, “o le mea e tasi e leʻi iai [i felafolafoaiga o suiga o le tau] o soʻo se faʻasalalauga lauiloa lautele. E le'i i ai se faiga tetee a Seattle.... E tali atu le au faipule i omiga. A latou faia ni faaaliga tetele ma le ita i fafo atu o latou nofoaga autu o konafesi, e taulai atu ai o latou mafaufau….”
Z
O Anne Petermann o le sui-faatonu o le Global Justice Ecology Project (www.globaljusticeecology.org) e faavae i Vermont ma le North American Focal Point mo le Global Forest Coalition (www.globalforestcoalition.org). Na fesoasoani foi Orin Langelle i lenei tusiga ma saunia ata. O Langelle o le pule faʻatasi o le GJEP ma le faʻasalalauga faʻasalalau mo le Global Forest Coalition.