DI le taimi o teteega faasaga i fonotaga a le WTO (World Trade Organization) i Cancún, Mekisiko ia Setema 2003, Lee Kyung Hae, o se faifaatoaga Korea i Saute ma le sui o La Via Campesina, na faamaturoina o ia lava e ala i le tuʻiina o se naifi i lona fatu aʻo tu i luga o pa puipui i Kilometer Zero. . I lona ua sa i ai se faailo e faitauina, "WTO Kills Farmers."
I lena taimi, o tagata faʻamalosi i le salafa o le lalolagi o loʻo faʻapotopotoina i lalo o le faamalu o le faʻamasinoga amiotonu i le lalolagi atoa. O lea la o le faamalu o le faiga o le faamasinoga tonu o le tau. Ae o le mafuaʻaga o le faʻafitauli e tutusa lava - o le neoliberal oligarchy: o lona uiga, o le aufaipisinisi ma taʻitaʻi o le malo na naunau e pulea le lalolagi ma faʻatautaia i le eleele.
I le 2003, o Robert Zoellick o le sui o fefaʻatauaʻiga a le US na taumafai e faʻamalosia faiga faʻavae fefaʻatauaʻiga i lalo o faʻaʻi o mea e taʻua o "atunuu atiaʻe" i lalo o le faʻauluuluga a le WTO. O le taimi nei o ia o le peresitene o le Faletupe a le Lalolagi ma o loo faamalosia faiga le tonu ma le le aoga o le tau i luga o le lalolagi tau atiae i lalo o le faamalumaluga a le UN Framework Convention on Climate Convention (UNFCCC)—aka le World Carbon Trade Organization, e pei ona taʻua e Silvia Ribeiro. o le Fa'asao ETC Group i se tala na ia tusia mo O le Jornada, le nusipepa pito sili ona agavale a Mekisiko.
O le UNFCCC 15th Conference of Parties (COP15) i Copenhagen i le 2009 na faʻaalia ai le natura moni o le UN Climate body aʻo faʻaputuina le malosi o Leoleo Tenimaka e faʻaumatia soʻo se tetee e leʻi faʻatagaina e faasaga i lona le faʻatinoina. Ina ua savali atu Barack Obama ma lana feutagaiga faalilolilo a Copenhagen Accord i le mavae ai o masina o feutanaiga o le tau a le UN, na feita atunuu tau atiae ma e lei taliaina le Accord.
Ia Novema-Tesema 2010 i Cancún, le UN Climate Conference (COP16) na faʻalautele atili. Na latou fa'amuta so'o se manatu e fa'apea o feutaga'iga e fa'atemokalasi, fa'a tele, pe fa'avae autasi. O atunuu na tetee i le Copenhagen Accord sa taufaaleaga, taufaaleaga, pe faaseseina e o faatasi ma le mea ua taʻua o "Cancún Agreements." Ina ua na o Polivia na musu e alu faatasi ma se tusitusiga na latou vaai i ai e le aoga ma tetee i le faatemokalasi, na le amanaiaina i latou ma faailoa atu le maliega. Ua uma le fono.
Na faʻailoa e le UN ia fonotaga o le "toefuataʻiina o le faʻatuatua i le tele o auala" ma viia le faagasologa o le "manino ma aofia ai." Todd Stern, le US climate negotiator, na manatu Cancún o se manumalo, ma fai mai, "O manatu na ... skeletal i le tausaga talu ai ae leʻi faʻatagaina, ua faʻamaonia ma faʻamalamalamaina." O le tele o isi fa'alāpotopotoga sa i ai se su'esu'ega e matua'i ese lava i taunu'uga.
E ui ina tele le popole e uiga i le toe faʻaleleia o multilateralism, o le mea moni, o le faʻamaoniga mulimuli na sau mai fonotaga faʻalilolilo ma feutagaiga a vaega laiti. O atunu'u tau atia'e ua uma ona a'afia i le vevesi o le tau na fa'avasegaina ma ofo atu le fa'atupega o le tau e faatosina ai i latou e sui o latou tulaga. Na molia e le au matutua o le faamasinoga amiotonu i le lalolagi e faapea o le faagasologa e pei o le sili ona leaga o feutagaiga a le WTO, lea na tuuina atu ai e atunuu malolosi o latou loto i isi - o auala na mafua ai le tapunia ma le malosi o feutagaiga a le WTO i Seattle i le 1999.
Ua tetee le Indigenous Environmental Network ma paaga ile Canadian Tar Sands gigaproject scheme |
O le Indigenous Environmental Network (IEN) na faʻaalia foi le tele o manatu lautele o le konafesi ina ua latou folafola atu lo latou "ita ma le inoino" i taunuuga o fonotaga. Fai mai le IEN, "E pei ona faʻaalia i le faʻalavelave o le tau a WikiLeaks, o le Cancún Agreements e le o se taunuuga o se faʻamatalaga faʻamaonia ma tatala maliega, ae o le taunuuga o le faʻaauau pea o faiga faʻapolopolo a Amerika o fefaʻatauaʻiga i tuafale, faʻauiga lima ma le faʻatau tupe na faʻatatau i malo i totonu. tetee i le Copenhagen Accord i masina e oo atu i le COP16 lauga.
"E le o faaseseina i matou i lenei taaloga atigi faʻavaomalo... O maliega o loʻo faʻalauiloaina faʻatauvaʻa maketi kaponi, faʻasalaga, tekonolosi e leʻi faʻamaonia ma faoa fanua-soʻo se mea ae o se tautinoga i le faʻaitiitia moni o amu."
O le mata'utia a le WikiLeaks sa avea ma taulaiga autu o le aufaasālalau i le taimi o le konafesi o le tau. O faʻamatalaga a WikiLeaks o US diplomatic cables mai ia Fepuari talu ai na taʻua ai o atunuʻu atinaʻe na sili ona tetee malosi i le Copenhagen Accord i le 2009 e leʻo faʻapolokalameina ma faʻatalanoa faalilolilo na ofoina atu "faʻamalosia tupe" e sui ai lo latou tulaga i Cancún i le 2010. O se manuia manuia lea. togafiti, taʻitaʻia le tele o atunuʻu ma e oʻo lava i atunuʻu laiti o loʻo faʻamataʻu, e faʻamaonia le le aoga Cancún Maliega.
O Uo o le Earth Executive Director Nnimo Bassey, o le manumalo i lenei tausaga o le Right Livelihood Award, o loʻo faʻamatalaina le mafuaʻaga na le mafai ai e Cancún Agreements la latou faʻatonuga: "O le maliliega na oʻo i ai iinei e le atoatoa ma e mafai ona oʻo atu ai i suiga mataʻutia o le tau. suiga o le tau, taʻitaʻia e le US, faatasi ai ma Rusia ma Iapani, e tuʻuaʻia mo le leai o se manaʻoga sili atu e matuaʻi manaʻomia o le a aafia i le leai o se faanaunautaiga ma faiga faaupufai o se vaega toaitiiti o atunuu."
Na faaopoopo mai e le malo o Polivia, "A o augani atu atunuu tau atiaʻe-o i latou e feagai ma taunuuga sili ona leaga o suiga o le tau-mo le fiasili, ae na ofoina mai ia i matou le 'mea moni' o taga gaogao. … O se maliliega e na o le manumalo malosi e le o se feutagaiga, ae o se faʻamalosia."
Ina ua tatalaina le tusitusiga o feutagaiga a le UNFCCC i le aso 24 o Novema, e lima aso a o lumanaʻi le tatalaina aloaia o le konafesi, o gagana uma lava mai le Cochabamba People's Agreement—o se pepa na fausia e le 35,000 tagata i le talafaasolopito o le World People's Conference on Climate Change i Cochabamba, Bolivia ia Aperila talu ai—na iai. ua aveese. I lona tulaga sa i ai se fa'amafanafanaga o le fa'aleaogaina lautele o le 2009 Copenhagen Accord.
I le tali atu, fai mai Polivia, "Na sau Bolivia i Cancún ma ni fuafuaga mautu na matou talitonu o le a aumaia ai le faamoemoe mo le lumanaʻi...fofo i le faʻafitauli o le tau e faʻatatau i mafuaʻaga o le tau. vaega, ae o le tusitusiga a Cancún e le aofia ai nei leo e le mafai ona faatalitonuina Bolivia e lafoai ana mataupu faavae poʻo tagata o loʻo matou fai ma sui o le a faʻaauau pea ona matou tauivi faʻatasi ma nuʻu o loʻo aʻafia i le lalolagi atoa seʻia ausia le faʻamasinoga tonu.
A o faasolo ina vaapiapi ma papa'u feutanaiga aloa'ia a le Malo Aufaatasi i le latou tali atu i le mala o le tau o lo o sau, o loo aufaatasi le aufaipisinisi e faailoa ma foia mafuaaga autu o le faalavelave. O le Tautinoga a Cancún o le Fonotaga i Saute-Saute i luga o le Tau ma Tupe, lea na faia mai ia Novema 26 ia Tesema 4, na taʻua ai: "E ala i la matou fefaʻasoaʻiga o poto masani ma auʻiliʻiliga, ua matou iloa ai o le faʻalavelave o loʻo i ai nei e le naʻo le vevela o le lalolagi poʻo le o le faasaienisi o loo siomia ai; o se faaletonu foi o le tamaoaiga ma agafesootai, o se faafitauli faaupufai, o se faafitauli o mea taumafa ma le malosi, ma se faaletonu faalenatura I se aotelega, o se tulaga faaletonu o tagata i Saute, e sili atu nai lo se isi lava, e uiga i ai O o tatou olaga ma le lumana'i e uiga i a tatou mea'ai, soifua maloloina, fanua, fatu, aia tatau, ma le ola e fa'atatau i le fa'ailoga tagata ma sauaga fa'asaga i tama'ita'i, aemaise o femalagaiga fa'amalosi, leiloa o le pule fa'alenatura, o le le mafai ona fa'aauau pea. e pei o nu'u muamua o lo'o ola fa'atasi ma le natura i luga o mea uma, e fa'atatau i le fa'amasinoga tonu: le fa'amasinoga o le tau, le fa'amasinoga fa'alesiosiomaga, le fa'amasinoga fa'aletamaoaiga, le fa'amasinoga fa'asolopito."
Sunyoung Yang mai le Grassroots Global Justice Alliance na faaalia lona ita i le REDD ina ua aveesea o ia mo le tetee. |
O le faailoga o le le tonu ma le mamafa o faiga a le UN o gaioiga a le malo Mekisiko e sauniuni ai mo le COP16. E tusa ai ma le faamatalaga a Soumya Doutta, o le South Asian Dialogues for Ecological Democracy, “Faatasi ai ma sui o le malo o le lalolagi, a o agai atu le aufaipisinisi mauoa i Cancún, o loo vaavaai atu mo fasiotiga fou o le ‘meameamea’…. Cancún ma ona auala uma. …ua fa'atumuina i le 'Policia Federal,' 'Policia Statal,' ma le 'Policia Municipal'. Ma o tagata faifaiva mo kilomita mai le gataifale i nei nofoaga i fafo ua fai atu e aua neʻi o atu e fagota seʻia o ese malo 'faʻamataʻu' Mo le toeitiiti atoa le lua vaiaso, o loʻo ola ai nei tagata faifaiva, o le tele o tagata faʻatau auala na matua afaina lava, o le saogalemu o le 'aufono' e sili ona taua, o le saogalemu o mea e ola ai nei tagata e mafai ona faatalitali ma le fiafia.
Faatasi ai ma le tele o faitioga i taunuʻuga aloaʻia a le Cancún COP o le teena lea o atunuʻu atiaʻe e talia soʻo se faʻatonuga faʻaitiʻitia faʻaitiitiga. O le upu autu i Cancún o le "fuafua." O se fa'alavelave tele i le ulua'i maliliega o le tau, le Kyoto Protocol, na fa'aaogaina i Cancún e tu'uina atu ai i Kyoto saini se auala e fa'ate'aina ai a latou noataga fa'aletulafono e fa'aitiitia ai le fa'aoso. O le avanoa i le uluai feagaiga o le tau o le 1997 o loʻo taʻua ai e leai se atunuu e tatau ona ave sini i lalo o le vaega lona lua o Kyoto-lea e amata i le 2012. O le a faapefea ona agai i luma Kyoto-pe leai-o se taulaiga autu o le tele o talanoaga a Cancún.
E ui o le 1997 sini o le Kyoto Protocol (faʻaititia o le 5.2 pasene i lalo ole 1990 maualuga ile 2012) ua le lava faʻasaienisi e faia ai se eseesega i suiga o le tau, e oʻo lava e leʻi ausia e atunuu atiaʻe na sainia le maliliega faʻatulafonoina. Ae ui i lea, o atunuʻu e pei o Kanata ma le US, ua vaʻaia a latou faʻamaʻi aʻe talu mai le 1997, ua mumusu e faia soʻo se maliliega e le o le ofo atoa i lona tausisia. Ua feita ai le tele o atunu'u tau atia'e talu ai ua mautinoa e leai se mea moni pe aoga e taofia ai le fa'afitauli o le tau.
Patrick Bond, o le Climate Justice Nei! Aferika i Saute, o loʻo faʻamatalaina le uiga moni o le Cancún Agreements, "O le tele o tagata tomai faapitoa e ioe e tusa lava pe tausia le folafolaga a Copenhagen ma Cancún (o se mea tele pe afai), o le taunuuga o le a avea ma cataclysmic 4-5 ° C siʻitaga i le vevela i lenei seneturi, ma afai e leai, o le 7°C e foliga mai e tusa lava pe o le maualuga o le 2°C, e masani ona ioe saienitisi, o le a goto atumotu laiti, o le a liusuavai ai aisa o Andean ma Himalayan, o le a malemo le gataifale e pei o le tele o Bangladesh ma le tele o taulaga. , ma o Aferika o le a mago—po o nisi nofoaga e lolovaia ai—ma o le a lē toe ola ai le toʻaiva mai le toʻasefulu o le ʻaufaifaatoʻaga.”
Le REDD Feeseeseaiga
O se tasi o mea pito sili ona tele i luga o le laulau "fofo" o le REDD, o le fuafuaga sili ona finau a le UN e Faʻaitiitia ai le faʻaleagaina mai le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o vaomatua. E ui na manatu na faia e fesoasoani e taofi suiga o le tau, Chris Lang, o le na faavaeina le leoleo NGO blog REDD-Monitor, na ia faamatalaina le mafuaaga o le a le manuia ai le REDD: "O le puipuia o le vaomatua masani ma le toe faʻaleleia o vaomatua faʻaleagaina e le o se 'autu autu' a le REDD maliliega i Cancún e le'o iai lava se fa'amatalaga talafeagai o vaomatua e le aofia ai fa'ato'aga fa'ato'aga, e tu'uina atu ai le fa'ata'ita'iga sili ona manino o le puipuia o le vaomatua fa'alenatura e le o iai i totonu-fa'apea fo'i le 'puleaina gafataulimaina o vaomatua' i totonu. iina, o lona uiga o le logging."
Na ia fa'aopoopo mai, "O aia tatau ma mea e fiafia i ai tagata o le atunu'u ma nu'u o le vaomatua e le o puipuia i le feagaiga a Cancún REDD…ma se fa'amatalaga e faapea 'puipuiga' e tatau ona 'fa'alauiloa ma lagolagoina.' E mafai ona faauigaina soʻo se mea e manaʻo ai malo e uiga i ai." Na taʻua e Ricardo Navarro o Uo o le Lalolagi El Salvador: "E tusa ai ma puipuiga, o le a sau tala pe a fai mai Pinochet o le a ia tuuina atu puipuiga mo aia tatau a tagata. O ai o le a talitonu ia te ia, i le Atua? O se faletupe mo Keriso, aisea matou te fa'amoemoe se faletupe e fa'alauiloa aia tatau a tagata?" (O le Faletupe a le Lalolagi o se tasi o faʻalapotopotoga o loʻo vaʻaia le REDD.)
E faapena foi, o le lipoti a le Global Forest Coalition "Getting to the Roots," lea e auiliiliina ai mafuaaga autu o le faaleagaina o vaomatua e ala i se faasologa o mafutaga faaleaoaoga i le lalolagi atoa, e faapea o le a le taofia le faaleagaina o le vaomatua seiloga ua suia le faiga e ave ai. O faʻaiʻuga o le lipoti o loʻo taʻua ai, "Neoliberal faiga faʻavae tau tamaoaiga na faʻaalia o se mafuaʻaga autu e le tele o mafutaga faaleaoaoga, e le gata ona o latou lava o loʻo i le fatu o le tele o isi avetaavale ma mafuaʻaga autu.… E foliga mai, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona taofia suiga o le tau pe fa'aitiitia le mana'omia mo fafie ma fanua e aunoa ma se iloiloga fa'avae o faiga fa'avae tau tamaoaiga ma faiga fa'atau.
"E faʻapea foʻi, o le vaʻaiga neoliberal o le tele o faʻalapotopotoga faʻavaomalo faʻavaomalo e mafua ai ona latou faʻatupeina tupe sili atu i pisinisi faʻaleagaina vaomatua nai lo le faʻasaoina o vaomatua (ma faʻamaonia le faia o mea uma e lua i le taimi e tasi). taofi pe afai tatou te le ausia se suiga loloto i le faiga lava ia, lea e faʻaauau pea ona faʻalauteleina le tuputupu aʻe e le gata i luga o se paneta faatapulaa."
E ui ina matua'i faaletonu, REDD o lo'o fa'aauau pea ona suatia i luma. Aʻo leʻi oʻo i Cancún, na faʻamoemoe le malo Mekisiko, afai e leai se isi mea, o le ai ai se fefaʻatauaʻiga REDD. E pei ona faailoa mai e Bond, e mafua ona o le "REDD o se tasi o le tele o auala taufaaleaga mai le itu i Matu e totogi ai ni tupe laiti mo galuega faatino e pei o le totoina o laau po o le puleaina o le vaomatua. - masani e aunoa ma le faia o suiga tetele e manaʻomia e foia ai le faʻalavelave."
Faafilemu Sosaiete Sivili
Ma e pei lava o gaioiga lautele, faʻalapotopotoga a tagatanuʻu, ma faʻalapotopotoga tumaoti (NGO) o loʻo atiaʻe se faʻataʻitaʻiga loloto ma sili atu ona tuʻufaʻatasia i mafuaʻaga o suiga o le tau ma fofo sese o loʻo tuʻuina atu, o loʻo tapunia faʻasolosolo e le UN. ese mai le finauga. O lenei "faafilemuina o sosaiete lautele" na taʻusalaina i Cancún e le tele o faʻalapotopotoga e ala i gaioiga ma upu.
I le fonotaga le tumau a le UN i Bonn, Siamani ia Me talu ai, na faia ai se fonotaga faapitoa a le UNFCCC e talanoaina ai le auai o NGO, faʻalapotopotoga faʻaagafesootai, ma faʻalapotopotoga a tagatanuʻu i COPs o le tau. Ina ua saunia e Uo o le Lalolagi se faʻalavelave mo lenei fonotaga e faʻamamafa ai le taua o lenei auai i le UN Climate Conferences, sa faʻasaina i latou mai le faitauina.
I le "1,000 Cancúns" aso o gaioiga na manaʻomia e le aufaifaatoʻaga i le lalolagi atoa La Via Campesina, e tusa ma le 3,000-5,000 tagata na savavali i Cancún e tetee atu i fofo faʻavae maketi i suiga o le tau, e pei ole REDD.
Mai le Hindu, nusipepa a le atunuu Initia: “O gaoioiga faaagafesootai ma sui o sosaiete lautele, faatasi ai ma le Amapasa Bolivian Pablo Solón ma le Faufautua Sili o Paraguayan Miguel Lovera, na aufaatasi atu i le au faifaatoaga laiti, tagata o le atunuu, tamaitai, vaega o le siosiomaga, ma isi tagata faatupu vevesi na savavali mo le tele o itula i le susulu o le la. . Na fa'ai'u le savaliga i se fonotaga fa'apitoa na fa'atulaga e le au pulega a Mekisiko le to'atele o leoleo feterale i le ala i le Moon Palace.
A'o le'i amataina le savaliga, sa i ai se fonotaga a le au tusitala na talimalo ai le Global Justice Ecology Project ma fa'atulagaina e La Via Campesina ma le Indigenous Environmental Network. Na taʻusalaina e le au failauga le "fofo sese ma fefaʻatauaʻiga i tua" i feutagaiga ma valaau mo gaioiga i le lalolagi atoa mo fofo o le tau o le tau e faʻavae i luga o le poto masani, faiga faʻalapotopotoga, ma aia tatau a tagata. Na maeʻa le fonotaga a le au tusitala ma Luis Henrique Moura o le MST o loʻo taʻitaʻia le vaega i le pese: "Globalize the struggle, globalize hope."
"Ua matou valaau mo le 1,000 Cancúns i le lalolagi atoa i aso nei," o le tala lea a Josie Riffaud o La Via Campesina mulimuli ane i le savaliga. "O le mea muamua na faia i lenei taeao i totonu o le Moon Palace." O le fonotaga a le au tusitala na avea ma se tasi o le 1,000 Cancúns tetee ina ua taʻitaʻia e sui talavou mai le Grassroots Global Justice Alliance se savaliga i fafo o le fale e tetee i le taofia o le leo o tagata i Cancún. I fafo atu o le fale, na auai Pablo Solón i le vaega i luga o le faasitepu e faia se lauga, ma mafua ai le osofaʻiga a le aufaasālalau. Na sosoo ai ma le Indigenous Environmental Network's Tom Goldtooth, o le na faia se tautalaga lona lua i le aufaasālalau.
O taʻitaʻi talavou e toʻatolu na faanatinati atu i luga o se pasi o loʻo faatalitali e le puipuiga a UN ma tutuli ese mai le lotoa a le UN. E sefululima tagata na tuuaia i le auai i le tetee na maua i latou lava e taofia mai le ulufale atu i le fono a le UN i le aso na sosoo ai. Faatasi ai ma i latou o Goldtooth. E na'o le fa'atonuga fa'alemalo na fa'atagaina ai o ia e toe fo'i i talanoaga. Toeitiiti lava leai se isi na faʻatagaina e toe foʻi mai, e aofia ai ma le tele o tagata matau na faʻamaonia e le Global Justice Ecology Project. O se tasi o i latou nei o Diana Pei Wu o Grassroots Solutions to Climate Change North America na faʻasaina mai le lotoa mo le faʻasalalauina o le fonotaga a le au tusitala ma le upega tafaʻilagi tetee.
O se aso mulimuli tetee faasaga i le taofia o leo o sosaiete lautele i le COP 16 |
I le tali atu, na faʻatulagaina e le Global Justice Ecology Project se tetee e leʻi faʻatagaina. I le aso mulimuli, e toʻasefulu tagata faʻamalosi na faia se gaioiga i le Moon Palace i Cancún e tetee i le taofia o leo o sosaiete lautele. O le ofuina o faʻailoga e fai mai "Global South," "Women," "Indigenous," "Youth," "No REDD," ma le "Cochabamba," o le tele o le vaega na pipii o latou gutu i faʻailoga e faitauina "UNFCCC." O lima loka uma i luma o le escalators e tau atu i potu tapuni lea na faia ai feutagaiga maualuga. O sui mai le Global Justice Ecology Project, Biofuelwatch, Global Forest Coalition, ma le Focus on the Global South na alalaga, "O le UN o loʻo faʻafilemuina le tetee."
"Na matou faia lenei gaioiga ona e tatau ona faʻalogoina le leo o tagata, o fafine, o motu laiti, o le lalolagi i saute," o le latou tala lea i leoleo, faʻasalalauga, ma le motu o tagata matamata ma lagolago. Nicola Bullard o le Focus on the Global South and Climate Justice Now!, o le sa tu i tafatafa, na faaopoopo mai, "O le mea tatou te vaʻaia iinei o se vaega o tagata o loʻo fai ma sui o leo o loʻo faʻafilemuina i le UN process. I nai vaiaso talu ai tatou ' Ua va'aia le fa'aesea o atunu'u o le lalolagi i saute, ma ua le amana'ia a latou fa'atonuga ma sui o le so'otaga fa'alaua'itele ua le aofia i fonotaga ma fa'ate'a ese mai le UNFCCC lava ia matou te manatu o lenei faiga e le aofia ai, o loʻo i ai leo e tatau ona faʻalogoina, o loʻo i ai manatu ma manatu ma manaʻoga e tatau ona aofia i felafolafoaiga o loʻo faia i totonu o lenei fale i aso nei."
I se taimi mulimuli ane i le aso, o se gaioiga faatagaina a le autalavou na liua i le vevesi ina ua "uma le taimi o latou pemita" ma tosoina i latou i luga o se pasi faatali. O se tagata pueata a le Reuters na pu’eina e le UN Security lea na ave faamalosi lana meapueata, toso o ia i luga o le pasi, ma fasi ia te ia. O lea na mafua ai se vevesi lata ane a le aufaasālalau a o tuʻi atu isi tusitala ma tagata pueata i itu o le pasi ma poloka ai le alu ese.
O nei mea na tutupu na faʻaalia ai le vevesi ma le taofiofia o le Copenhagen Climate Conference, lea na sasaina ai, saisai, ma molia ai i lalo o tulafono faʻatupu faʻalavelave Danimaka le faʻatonuga o le Climate Justice Action ma isi na auai i le Reclaim Power action. Toeitiiti atoa le tausaga talu ona maeʻa Copenhagen ma aʻo leʻi faia talanoaga a Cancun, i le aso 25 o Novema, 2010 i Tenimaka, na faasalaina ai Stine Gry Jonassen ma Tannie Nyboe, o le toʻalua o le aufailautusi autu a Tenimaka ma le faʻatulagaina o le Climate Justice Action, i le fa masina o le nofo vaavaaia mo le solia o le tulafono a Tenimaka. tulafono e tetee atu ai i faiga faatupu faalavelave.
O le tausaga a sau o le a faia ai le COP o le tau i Durban, Aferika i Saute ma o le UNFCCC o le a feagai ma le gaioiga a tagata lea, e tetee atu i faigata uma, na aveesea ai le apartheid.
Z
Anne Petermann o le faatonu sili o Poloketi ole Si'osi'omaga ole Lalolagi Justice (GJEP) ma North American Focal Point mo Faalapotopotoga o Vaomatua o le Lalolagi. Orin Langelle o le faʻatonu faʻatasi ma le faʻataʻitaʻiga mo le GJEP ma se tagata pueata faʻapolofesa. O ata uma na saunia e Orin Langelle/GJEP-GFC.
1 manatu
Pingback: I Dakar, Polivia na galue e fausia le Global Climate Justice Movement - Climate & Capitalism