E oʻo atu i le tausaga a sau, o le 1% sili ona tamaoaiga o le lalolagi o le a sili atu le tamaoaiga nai lo le isi vaega o le faitau aofaʻi o le paneta, e tusa ai ma Oxfam. O se fa'ailoga mata'utia lea, toetoe a le mafai ona malamalama i ai. Ae ui i lea, o le mea moni lava naʻo le tuʻuina atu i le taulaiga o se mea moni faigata: o loʻo tatou ola i se lalolagi sauā, le faʻaletagata, faʻatau tupe, lea e toaitiiti tagata sili ona tamaoaiga e sili atu ona mauoa ma sili atu le malosi, e pei lava ona faia e malo i le salafa o le lalolagi ni faiga faʻatauvaʻa e faasaga i le vasega tagata faigaluega. .
E matua'i fa'avalevalea lava le fa'atinoina e le malo o faiga fa'avae a'o le 1% o le lalolagi o lo'o sauni e pu'eina le afa o le tamaoaiga o le lalolagi i le tausaga fou. Ae o lea tatou te i ai, o loʻo vaʻavaʻai i le le mafai ona faʻaalia i luma tonu o tatou mata.
I Jamaica, IMF-faʻatonuina austerity faiga e sili ona ogaoga i luga o le paneta, e tusa ai ma le Nofoaga autu mo le Tamaoaiga ma Faiga Faavae Suesuega. Ma, ioe, o le US e tele lava le tuuaia. Na faamalamalama mai e le CEPR, "e ala i lana matafaioi taʻitaʻi i le IMF, o loʻo tuʻuina atu e le US tiga le manaʻomia i Jamaica e ala i le faʻasaʻo ma le mailei aitalafu." Talu mai le 2007, ua faaluaina le mativa i totonu o le atunuu, ma le leai o ni galuega i le taimi nei i le 14.2 pasene.
E ui o le taofiofia faalua o aitalafu ma le austerity ua aumaia ai Jamaica i ona tulivae, o loʻo tau foi le au faʻamalosi i Sepania e tetee atu i le tipiina e le malo. I le amataga o lenei tausaga i Madrid, sa i ai le tele o le faʻamalosia e faasaga i le austerity faiga na tuʻuina atu e le malo, faiga faʻavae ua atili ai le leai o ni fale ma le mativa i totonu o tagata matitiva. Na ave e le au tetee fuʻa o loʻo tusia ai le "Galue mo se osofaʻiga lautele" ma le "" Areto, galue, se taualuga ma le mamalu." I le va o le 2012 ma le 2014, na faia ai e le malo Sipaniolo le $ 162 piliona i tupe faʻaalu. O loʻo feagai le atunuʻu i le tulaga o le leai o ni galuega e 23.7 pasene; tasi mai le toafa tagata faigaluega i Sepania e leai ni galuega, ma le afa o talavou uma i Sepania i le va o le 16 ma le 25 tausaga e leai ni galuega. Ae o loo tau faasaga tagata. Tagata tetee Antonio Colmenar taʻu atu i le au tusitala, “O se aso e fai ai a tatou aia tatau.”
A'o fa'atumuina e le 1% a latou taga, o le tetee o le austerity ua luluina le kelope. I Montreal, Kanata, o loʻo taʻitaʻia e tamaiti aʻoga le moliaga faasaga i le tipiina o le soifua maloloina, aʻoaʻoga ma auaunaga lautele. "O le asō, matou te mitamita e faʻalauiloa se tautotogo mataʻutia," o le tala lea a Fannie Poirier, o se fofoga fetalai o le komiti tetee a tamaiti aʻoga. Gazette o Montreal ia Mati. "O faiga faʻatauvaʻa ua faʻaalia o se faʻaitiitia o mea leaga e faʻafeiloaʻi ai se tamaoaiga faʻaletonu. Ae o le mea o loʻo matou vaʻaia ... o se faʻamativaina tele o le faitau aofaʻi, osofaʻiga i luma i tulaga faigaluega ma le leiloa o le saogalemu mo tagata sili ona vaivai o le sosaiete.
E oo lava i Vermont, o se setete o Amerika ua lauiloa i le alualu i luma o faiga faaupufai, o le Kovana Temokalasi Peter Shumlin o loo unaʻia faiga faʻatauvaʻa i aʻoaʻoga, soifua maloloina ma tagata faigaluega lautele. Steve Howard, faatonu sili o le Vermont State Employees 'Association, na saunoa i le siitia o Shumlin i NPR, “Ae e te lei aveina se tupe mai le totogi o avetaavale kiona, fesoasoani tausimaʻi, tausi ma fesoasoani tau pulega … matou te talitonu o loʻo ia te oe se tiute tau amio e talosaga atu ai mo se sao sili atu mai se punaoa lautele o tupe maua e totogi tele e tagata mauoa Vermonters o loʻo i ai. sa maua uma tupe maua i le sefulu tausaga talu ai.”
Austerity o loʻo faʻaupuina e le tele o faipule e pei o se mea e manaʻomia, e ui lava o se laasaga tiga e faʻamautinoa ai le manuia o le tamaoaiga mo se taimi umi. Ae ua na o se auala e faʻaauau ai, nai lo le luʻitau, pisinisi faʻatau tupe e pei ona masani ai, o se pisinisi lea e faʻatamaoaigaina ai le 1% o le lalolagi aʻo alu aʻoga e aunoa ma se faʻatupeina ma faʻamalolo tagata faigaluega.
Malo o loʻo faʻatulafonoina faiga faʻatauvaʻa o loʻo puipuia le 1% ma le faʻauluuluga o le lalolagi. Ma o le 1% e sili atu nai lo lona sao talafeagai o le aafiaga i le atinaʻeina o faiga faʻavae a le malo. Oxfam lipoti e faapea o le aufaipese o le lalolagi “na faaalu le $550 miliona i le faiga o faiga faavae i Uosigitone ma Brussels i le 2013. I le taamilosaga o le palota a Amerika i le 2012, na tuuina atu ai e le vaega tau tupe le $571 miliona i sao faatosina.”
I le taimi nei, e tusa ai ma le Harvard le Aoga Faapisinisi, Ofisa Sili o Pulega i Amerika i le taimi nei e 350 taimi e maua e le tagata faigaluega masani, ma 774 taimi sili atu nai lo tagata faigaluega totogi maualalo. O sea fa'atonuga o le tamaoaiga e le gata e tupu e aunoa ma se fa'asalaga i Amerika, ae fa'amalosia e avea o se vaega o talitonuga tau maketi saoloto.
Talu mai le 1979, ua faateleina e tagata Amerika le gaosiga e 80 pasene. Ae, e tusa ai ma Forbes, o tupe maua e le'i fa'atupula'ia i le fua tutusa, pe afai ua si'itia uma. E lē gata i lea, “e faaalu e tagata mauʻoa le tusa ma le 17 pasene o a latou tupe maua e faimalaga ai mo pisinisi ma faafiafiaga” a o “tagata mauʻoa e faaalu pe tusa ma le 17 pasene o a latou tupe maua i le fafagaina o o latou aiga.”
O le le tutusa e le o se faʻailoga o faʻamaʻi o le lalolagi faʻapitoa, o lona suauu. E le mafai ona suia lea tulaga; latou te tausia na o se faiga le tonu e tatau ona suia mai le pito i lalo. O le lalolagi 1% ma a latou paaga i totonu o le malo e tatau ona faʻafefe ma faʻaumatia. O le faiga atoa e manaʻomia ona toe faʻaleleia i se auala e faʻamuamua ai tagata, ae le o tupe mama ma le matapeʻapeʻa.
O le mea e laki ai, o loʻo i ai ni gaioiga fiafia o loʻo tau faasaga i lenei lalolagi faʻafefe i lalo ma tuʻuina atu isi mea, mai Eleni i Vermont. "Ou te talitonu i le tau faasaga i le faiga," Sara, o se tetee faasaga i le austerity faiga i Siamani taʻu atu i le au tusitala. “E le suia pe afai e te le faia se mea.”