O le faʻatupuina o tamaiti aʻoga i Quebec ua uma ona lagolagoina le uumi ma le tele o osofaiga a tamaiti aoga i le tala faasolopito o Amerika i Matu, ma ua uma ona faʻatulagaina le tele o gaioiga faʻale-malo le usiusitai i le talafaasolopito o Kanata. O lea ua fa'avavevave ona fa'atupula'ia ma avea ma se tasi o faiga fa'atauva'a e sili ona mamana ma fa'anatura i so'o se mea i le lalolagi.
O tulaga uma e ese, ioe, ma o tamaiti aʻoga a Quebec e faʻaalia se tala faʻasolopito iloga o tauiviga faʻaagafesootai ma faaupufai, tasi na mauaa i le 1960s 'Fouvalega filemu' ma le tele o isi ma pupula mata fa'asalalauga mo a'oa'oga maualuluga e leai se totogi pe taugofie. Lagolago mo le malo o le itumalo o loʻo teteʻe ia i latou, e le gata i lea, ua faʻaleagaina i tausaga talu ai nei i tuʻuaʻiga a faiga le tonu ma faiga faatogafalea. Ae ui i lea, oi matou o loʻo tau faasaga i tipi ma totogifuapauina i isi vaega o le lalolagi e tele mea e tatau ona aʻoaʻoina mai le auala na faʻatulagaina ma lagolagoina ai le faʻasalalauga. Ua oʻo i le taimi na amata ai e le au faʻaaoaoga aʻoaʻoga i Peretania, aemaise lava, ona totogi le Quebecois le faʻafetai maualuga: pe a masalosalo, faʻataʻitaʻi!
O le mafua'aga muamua o le manuia o tamaiti a'oga o lo'o ta'oto i le manino o la latou fa'amoemoe vave ma ona so'otaga i le tele o fa'amoemoe e feso'ota'i vavalalata. O tamaiti a'oga o fa'aupuga fa'apolokiki uma latou te lagolagoina le 'polokalame fa'atauva'a o lo'o iai nei, e poloka ai le fuafuaga a le malo Liberal e si'itia pili tau a'oga i le 82 pasene i le tele o tausaga. O le toʻatele o tamaiti aʻoga ma o latou aiga e teteʻe foi i le tele o faiga faʻapena na faʻalauiloaina e le feterale ma le itumalo o Kanata i tausaga talu ai nei, lea o loʻo faʻatusalia faʻatasi ai se osofaʻiga e le masani ai neoliberal i luga o le soifua manuia lautele (totogi fou mo tagata faʻaoga mo le soifua maloloina, faʻaumatia auaunaga a le vaega lautele ma galuega, tapunia fale gaosimea. , fa'atauva'a fa'atauva'a o puna'oa fa'anatura, fa'atuputeleina o tausaga litaea, fa'atapula'aina i iuni fa'apisinisi ma isi). Ma e ese mai i faletupe ma nisi o tagata e ana galuega, o le toʻatele o tagata i Kanata ua uma ona salamō i le mea moni e faapea o le aitalafu averesi mo iunivesete fa'au'u e tusa ma le $27,000.
Ua fa'atupula'ia le aofa'i o tamaiti a'oga o lo'o lagolagoina fo'i le fa'avae autu o le saʻoloto aʻoaʻoga lautele, ua leva ona puipuia e le tele o vaega o tamaiti aʻoga faʻamalosi (faʻamaopoopo faʻamaopoopoina i le faʻapotopotoga fou mataʻina Vasega), ma toe foi mai a latou valaau mo le soloia e le faatuaoia o pili tau a'oga, ia fa'ate'a i tua i le tele o tausaga ma tauia i se lafoga fa'atauva'a fa'atauva'a ma atoatoa, i le taimi o faamaumau tupe mama a le faletupe. “O lenei tulaga faigata,” o le Na matauina e le tusitala a le Guardian, “ua faateteleina ai le CLASSE mai le avea o se faalapotopotoga e lē o iloa e iai tagata e 40,000 i se tulaga mataʻutia ua 100,000 ma fai mai ua fai ma sui o le 70 pasene o tamaiti aʻoga mataʻutia.” O le faʻatupulaia foi o numera, e mafai foi ona iloa pe faʻafefea ona fesoasoani lea manaʻoga e totogi ai le atinaʻeina sili ona manino o le tamaoaiga i Kanata i le 30 tausaga talu ai: o le faʻatupulaia tele o tupe maua. le tutusa, fa'amalosia e se fa'asologa atoa o faiga (fa'aitiitia lafoga, maliega tau fefa'ataua'iga, fuafuaga fa'atau...) e manuia ai le au mauoa ma le mauoa tele i le fa'aletonu o isi tagata uma.
I Quebec, o le tetee a tamaiti aʻoga i nei faiga e leʻo naʻo le faʻatupuina o se 'filifiliga tutusa' i se isi itu manaʻoga eseese: ua fesoasoani i le fausiaina o se faʻalapotopotoga faʻapitoa, faʻamalosi e fiafia i le feagai ai ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi osofaʻiga. “E sili atu nai lo se tete a tamaiti aoga,” o se failauga a le CLASSE fai mai ia Aperila, “Matou te mananao ia avea ma tauiviga a tagata.” I le taimi muamua na faate'a ese ai i totonu o le aufaasālalau kamupani, o lenei taumafaiga lautele e faia le gaioiga a tamaiti aoga i se gaioiga faʻaagafesootai ua fua mai i vaiaso talu ai, ma o le a faigata ona faamatalaina le leo lautele o lipoti mai le solo tetee i po o loʻo pulea nei le tele o Montreal i tulaga e ese mai le tuʻufaʻatasia. euphoria.
E leai se mea faapena na tupu i Peretania, ioe, e ui lava o le eseesega a Peretania o le osofaʻiga neoliberal tutusa - fa'ate'aina ole EMA, vave tetete o pili, faiga fa'atautaiga o aiaiga - ua sili atu ona sauā. Ae o mafua'aga autu o lenei mea e itiiti ifo i nisi tulaga fa'apitoa fa'ataufoni e puipuia ai se talatuu fa'aagafesootai fa'apitoa nai lo elemene fa'avae e tolu (ma sili ona mafai ona fa'aliliuina) o so'o se fa'aupuga ta'uta'ua manuia: fuafuaga, fa'alapotopotoga ma le fa'amalosia.
E pei ona iloa lelei e le toʻatele o tamaiti aʻoga aʻo leʻi faʻalauiloaina a latou faʻasalalauga i le taumafanafana talu ai, o le auala sili e manumalo ai i lenei ituaiga o fusuaga o le faʻatinoina o se fuafuaga e leai se aofa'iga o faiga fa'amalosi a le setete e mafai ona fa'ato'ilaloina - o se fa'atama'ita'i lautele, fa'atasi ma 'le fa'atapula'aina' o vasega. O gaioiga e tasi le aso ma faʻailoga faʻataʻitaʻiga e mafai ona fesoasoani e faʻamalosia ai le malosi, ae naʻo le "o se faʻalavelave lautele e tuʻuina atu i tamaiti aʻoga le malosi sili e faʻalogo ai o latou manaʻoga," le nusipepa a le CLASSE. luʻi fa'amatala. I le taimi nei, ua 108 aso ma faitau, ma "on ne lâche pas” (matou te le o solomuli) ua avea ma se upu masani i le itumalo atoa. O le a lava le lava o tamaiti aoga e sauni e lagolagoina, o la latou osofaʻiga e tuʻuina ai i latou i se tulaga e toetoe lava a le mafai ona faʻatoʻilaloina.
O le fa'amautinoaina o ia sauniuniga o le ki lea i le CLASSE o se fa'alapotopotoga. Ua maua ai ni auala fou mo tamaiti a'oga na fa'atusalia muamua e fa'alapotopotoga fa'aeteete ma masani a tamaiti a'oga fetaui i latou lava ma le sili atu fa'afitafita ASSÉ, fa'atasi ai ma ana tu ma aga o le fa'atinoga sa'o ma temokalasi auai. Na fa'aalu e le au fa'agaioiga le tele o masina e saunia ai le eleele mo le osofa'iga, talanoa ta'ito'atasi i tamaiti a'oga, fa'atulaga matagaluega i matagaluega ma fa'aa'oa'oga ta'i a'oa'oga, amata mai i polokalame e sili atu ona talia ma fa'asolo malie atu i le sili atu ona masalosalo.
I so'o se tulaga fa'atatau, ua latou faia ni fa'apotopotoga lautele, lea na latou fa'afaigaluegaina i latou lava ma le malosi e fa'atalanoa ai ona fai ai lea, vave ma fa'atasi, fa'ai'uga taua. O gaioiga e fa'ai'uina e ala i le fa'aalia o lima fa'alaua'itele, ae le o se fa'aaliga fa'atosina o manatu patino. O le sili atu le mamana ma le mataalia o nei fonotaga, o le sili atu foi lea o le malosi ma le naunautai o le tulaga o le auai. Ona auai lea o sui usufono mai fono i fono tetele ma, i le leai o se ta'ita'iga aloa'ia po o ni pulega, o le "finagalo lautele” o le mea na aliaʻe mai i nei fono e matua manino lava o le CLASSE ua avea nei ma malosiaga faʻapitoa i le faʻasalalauga ma mafai ona tuʻuina atu le mamafa i isi iuni a tamaiti aʻoga e sili atu ona faʻafefeteina.
Fonotaga ma Fa'amalosia Fa'atasi
Mai lea vaiaso i lea vaiaso, ua filifili ai fonotaga e faaauau pea le tetee. I le tele o nofoaga, o lona uiga o se faaiuga e faia pea laasaga talafeagai e mautinoa ai lona faʻaauau pea, e ala i le taofia o le toʻaitiiti o tamaiti aʻoga tetee mai le solia. Faʻatatau i lona poto masani i le Iunivesite o McGill, taʻavale veteran Jamie Burnett o loʻo i ai ni fautuaga aoga mo le toʻatele o tamaiti aʻoga o loʻo mafaufau nei i le auala sili e faʻalautele ai le faʻasalalauga i isi vaega o Kanata: aua le faʻaogaina 'piketi vaivai' e faʻatagaina ai vasega e fai e ui lava i le faʻatonuga, ma faʻataga ai le aufaigaluega. e fa'aesea ma fa'ato'ilaloina tamaiti a'oga. “O le faamalosia o tete e faigata ona fai, a itiiti mai i le taimi muamua,” o lana tala lea, “ae e sili atu le faigata nai lo le toilalo i se semesa. Ma e iu lava ina o mai tagata, fausia se aganuu o le loto gatasi ma faiga faapolokiki i le faagasologa.
O le taunuuga autu o lenei faiga e oʻo mai i le taimi nei o se tasi o le faʻamalosia lautele lautele. Fa'amalie mai le amataga e manumalo nai lo le mulimuli i vaega sili ona masalosalo o le aufaasālalau ma 'manatu lautele,' o tamaiti aʻoga ua faʻamalosia i latou lava nai lo o latou fili. "Ua matou aʻoaʻoina faʻatasi," le failauga o le CLASSE Gabriel Nadeau-Dubois fai mai i le vaiaso talu ai, "afai tatou te faʻamalosi ma taumafai e poloka se mea, e mafai ona fai." Mai fa'apotopotoga ma tama'ita'i vasega, ia Aperila na fa'alautele ai le osofa'iga e aofia ai le tele o fa'alavelave fa'asagatau ma fa'alavelave fa'alavelave savali i le ogatotonu o le taulaga. I se taimi mulimuli ane, sologa tetee e vaega e pei o Mères en colère et solidaires na amata i itumalo faigaluega o Montreal.
I se taumafaiga malosi e toe maua le fuafuaga e ala i le fai ma sui o le feteenaiga o se solitulafono nai lo mataupu faaupufai, na faanatinati atu ai le malo o le itumalo popole i ana faiga leaga. Tulafono Tau Faaofi 78 ia fa'atapula'aina le savaliga, fa'avaivaia le fa'amalosia o le tete'e ma fa'amalosia ana fa'amaoniga (a'o le'i o'o i le palota lata mai) e avea o se pulega fa'aletulafono. Ae peita'i, i le fa'atupuina o le fa'atupula'ia, o le malo ua fa'amalosia e emo. I le aso 23 o Me, o le aso na sosoo ai ma le 300,000 tagata iloga na savavali atu i Montreal e lagolago ai tamaiti aʻoga, na faʻamalo e leoleo ona puʻeina lea o le silia ma le 700 tagata - o se numera faʻanoanoa e talafaasolopito tulaga faatonuina. Ae o le faʻaupuga ua malosi tele e taofiofia, ma ina ua maeʻa le faʻasalalauga taʻusalaga o le tulafono fou ua leva ona le mafai ona faamalosia. Talu mai le aso 22 o Me, ua faʻateleina faʻataʻitaʻiga lagolago-aʻoga i auala ma numera e le mafai e leoleo ona pulea, ma faʻataʻitaʻiina le Latina-Amerika (ma matutua atu. charivari) tu ma aga, savali tata'i ulo ua mushroom i le itumalo atoa o Quebec. I le po o le Aso Tofi feutanaiga faigata faatasi ai ma le malo ua toe motusia e aunoa ma se faaiuga, ma ua leva ona popole pisinisi ma turisi i le faamoemoe o se galu fou o tetee i auala fa'aauau pea i le vaitau lauiloa o le taumafanafana a Montreal.
O lo'o iai nei se avanoa moni e mafai ai ona sosolo mamao atu fa'alapotopotoga fa'apea. Palota lata mai fautua mai o le toʻatele o tamaiti aʻoga i Kanata o le a lagolagoina se teteʻe e faasaga i le siitaga o pili, ma o le malosi mo gaioiga sili atu ona malosi e ono fausia i totonu. Ottawa ma le isi itu o Ontario; i totonu Quebec latou te fa'aalia fo'i o lo'o fa'atupula'ia e tagata a'oga i tua atu o mana'oga a tamaiti a'oga ma tetee atu i faiga fa'apolopolo a le malo. I le aso 30 o Me, i le itula masani o le 8pm, sa i ai le tele o faʻasalalauga faʻatasi i Kanata atoa ma le lalolagi. I totonu Lonetona e tusa ma le 150 casserolista na feosofi mai i Kanata House i le ofisa o Kanata i Grosvenor Square.
Afai e lava i tatou e naunau e aʻoaʻoina ni nai mea mai a tatou uo i nofoaga e pei o Quebec ma Chile, ona mafai ai lea ona suia na fuainumera i tausaga a sau i tua atu o le iloaina. Ina ua mavae le tele o le faatuai o le NUS talu ai nei foia o aʻoaʻoga e tatau ona "saoloto i soʻo se tulaga," ma o loʻo sauni le au faʻamalosi mo se faʻataʻitaʻiga tele a le TUC i luga. 20 Oketopa. A mae'a ni vaipuna e manatua pea, ua o'o i le taimi e sauni ai mo se tautoulu mata'utia.
O Peter Hallward o loʻo aʻoaʻo i le nofoaga tutotonu mo suʻesuʻega i filosofia faʻaonaponei a Europa i le Kingston University London, ma o se sui o le Education Activist Network. O lana tusi i le Will of the People o loʻo sau mai Verso i le 2012. O ia o le tusitala o le 2008 Faʻasalaina o le Lolo: Haiti, Aristide ma le Politics of Containment [tusi fa'alauiloa LeftStreamed].