Noy Thrupkaew
aʻo
e su'esu'e e le Marlboro Man le tuaoi tele i Sasa'e mai pepa lautele, puipui, ma
e tu sikaleti i Vietnam atoa, talavou “Marlboro cowgirls” ofo fua
sikaleti i tagata savavali ma talotalo atu i tupulaga talavou i ni mea e lagolagoina e kamupani
e pei o le "Hollywood Nite."
In
Iapani, kopi faʻasalalauga mo sikaleti Virginia Slims le faʻailoga sili ona lauiloa a tamaitai
i le lalolagi e faitau, “O le a ou alu i le ala sa'o i le tausia o le tulafono a le Alii
sosaiete, ae i le taimi lava e tasi ou te faamaoni i ou lava lagona. O lea ou te le popole ai
pe a ou amio e tetee i le mea ua taʻua o `tulafono' pe a ou manaʻo moni lava." I totonu
tua, o se tama'ita'i pa'epa'e e le'i mautu ona foliga mai le aulelei,
atonu o Asia, atonu o foliga Caucasian lea e pulea ai le aufaasālalau i le tele
Atunu'u Asia‹e opogi se tama lalelei. Le laina fa'ailoga mo lenei fa'asalalauga?
“Ia Oe.”
le taimi nei,
i le Iunaite Setete, e foaʻi atu e Philip Morris tupe i fale o sauaga i totonu o aiga
i nuu lanu; ma lagolagoina vaega laiti o tamaitai e pei o le
Asosi a Tamaitai Mekisiko Amerika. Ma i la latou gaioiga sili ona lata mai
e fa'atatau i tama'ita'i lanu a Amerika, na fa'alauiloa e Philip Morris le $40 miliona
"Aganuʻu tele" faʻasalalauga faʻasalalauga mo a latou sikaleti Virginia Slims ia Tesema
1999 na faʻaalia ai ata Asia, Aferika, Latina, ma papaʻe i lalo o le anavatau,
“Saili Lou Leo.”
O le a
i tua atu o nei fa'aupuga? E tusa ai ma le au faʻamalosi i le tapaa, talu ai nei ua tuai
tupe mama ma fa'asalaga fa'aletulafono fa'asaga i tapa'a tetele i le Iunaite Setete
na i'u ai i se osofa'iga o tala tau maketi e fa'atatau i nei mea e lua e le'i fa'aaogaina
maketi: tama'ita'i i fafo, aemaise lava fafine o lo'o nonofo i atunu'u tau atia'e ma
tama'ita'i to'aitiiti i le Iunaite Setete.
US-faavae
kamupani tapaa i fafo e pei o Philip Morris, lea e umia uma ia
Marlboro ma Virginia Slims, na mafatia i le tele o faʻalavelave faʻasalalau i totonu
le lua tausaga talu ai, e aofia ai le 1998 Master Settlement Agreement (MSA). O le
nofoia fa'asaina fa'asalalauga i fafo ma le fa'aogaina o ata i fa'asalalauga
sikaleti, ma fa'asa le tulimata'i o tupulaga"se maketi tapaa tele"i totonu
fa'alauiloa, fa'asalalauga, po'o le maketiina. O le taunuuga, o le maketi i fafo ua
e sili atu ona faatosina i pisinisi tapaa. “E pei ona faia e le Iunaite Setete
o lo'o taofiofia [le pisinisi tapaa], o tupe na latou tu'u i fafo
faʻateleina faʻateleina," o le tala lea a Joon-Ho Yu, faʻamaopoopo polokalame mo le
O le Fono a le Soifua Maloloina a Asia ma Atumotu o Amerika i Kalefonia (APIAHF), tasi
o vaega e fa i le California Joint Ethnic Tobacco Education Networks.
US
kamupani tapaa ua vaaia le tele o taunuuga mai a latou faalauiloa i fafo, lea
sili atu nai lo le taui mo le faʻagesegese o faʻaopoopoga o tupe mama i le Iunaite Setete. I totonu
fa'atusatusa i le fa'aititia o fua faatatau ulaula i atunu'u fa'apisinisi, ulaula i
atunuu tau atia'e ua si'itia i le luasefulu tausaga ua tuana'i. Philip Morris, le
o le kamupani sikaleti aupito tele i le lalolagi, na maua ai le tele o polofiti mai ana
maketi faava-o-malo o tupe mama i fafo na siitia i le 256 pasene i le sefulu mulimuli
tausaga, a o tupe faasili i le Iunaite Setete na siitia na o le 16 pasene.
Faʻanoanoa
e ala i fa'amaumauga i luga o le si'itia o fua faatatau o le ulaula tapaa i atunu'u tau atia'e, soifua maloloina lautele
Na amata ona fausia e le au ofisa ma le au tapaa i le 1996 se faiga faavaomalo
feagaiga i le puleaina o tapaa e fa'atulafonoina ai tulaga fa'alelalolagi
mataupu tau le tapaa, e aofia ai faasalalauga, lafoga, ma aoaoga ma
puipuiga. Talu mai lena taimi, o le World Health Organization (WHO) Framework
O le Feagaiga mo le Pulea o le Tapa'a (FCTC) ua maua le malosi pe a fa'amaonia e tagata uma
191 sui o atunuu, o le tauaofiaga e mafai ona afaina tele i le atunuu
le malosi o le tapaa i maketi i fafo. A o fuafuaga a le tapaa i lea tulaga
atunuu, o le polokalame “Su'e Lou Leo” ua na'o le faailoga aupito lata mai lea i totonu o le
Iunaite Setete, o le "sosoo tuaoi sili" mo pisinisi tapaa o tamaitai
lanu, e tusa ai ma Alvina Bey Bennett, le nofoa o le National Virginia
Coalition MO Tamaitai TETEE i le Tapaa.
E tusa
ia Gregory Connolly, faatonu o le Massachusetts Tobacco Control Program,
“Talu mai le Master Settlement Agreement, ua matua mata'utia le si'itia
o fa'asalalauga sikaleti e fa'atatau i tama'ita'i. Ua iai se suiga
ma suiga i ituaiga o faʻataʻitaʻiga i faʻasalalauga‹Virginia Slims na alu ese mai le faʻaaogaina
papa'e i se fuafuaga 'nuanua' [i fa'asalalauga "Saili Lou Leo"] o se auala e
totogi le pili.”
In
le Iunaite Setete, galue i le atinaʻeina o le "Saili Lou Leo"
o fa'aupuga fa'asagatau ua fa'aoso ai fa'alapotopotoga e pulea tapaa a tama'ita'i. O le National
Na faalauiloa e le Coalition FOR Women AGAINST Tobacco la latou polokalame “Loud and Clear”.
i le tali atu i faʻasalalauga "Suʻe Lou Leo", fatuina faʻasalalauga faʻaaoaoga
ma pusa fa'atino mo fa'alapotopotoga a tina ma teine i le atunu'u atoa. O le
Na tauaaoina e le Women's Tobacco Control Coalition le sili atu i le $40,000 fesoasoani ia Los
Angeles fa'alapotopotoga fa'alaua'itele e taofia le ulaula tapaa i tama'ita'i ma teine talavou o
lanu.
mo
le tele o tagata US e pulea tapaa, o le faʻateleina o maketi i totonu o le atunuʻu na faʻatonuina
i tama'ita'i to'alaiti e feso'ota'i vavalalata ma le tulimata'i o tama'ita'i i fafo.
Fai mai Bennett, "E mananaʻo tagata uma e faʻataʻitaʻi i le olaga Amerika, e lelei
olaga. Afai e pulea e le le tutusa lou olaga i lea aso ma lea aso, sola ma se sikaleti
e manaia tele. E faapena foi i tamaitai laiti. E ui i le matagofie
tulaga o le soifuaga i lenei atunuu, e i ai taga o le mativa ma maualalo
tulaga o a'oa'oga, ma fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u o lo'o fa'atauaina i le fa'atau atu o tala fa'asolopito o
saolotoga ma le matagofie ma le tamaoaiga e ala i sikaleti.” E le gata i lea, faaauupegaina i
le malamalama e faapea "pe a faia e [tagata tetee i le tapaa a Amerika] se faaletonu iinei,
[e tali atu le tapaa e ala i le] ua salalau solo i le lalolagi atoa,” o le tala lea a Yu, fafine
O lo'o taula'i atu lo latou malosi i mea uma e lua
fa'asalalauga fa'alotoifale ma fa'ava-o-malo. “A uma mea uma,” o le tala lea a Bonnie Kantor, le
pule o feso'ota'iga a le US-based International Network of Women Against
Tapaa, “afai e le mafai e [le pisinisi tapaa] ona faia iinei, e tatau ona tatou mautinoa
e le mafai ona latou faia iina.”
Tapaa
Ua Faalautele le Malo
le
ua maua e pisinisi tapaa se tulaga malosi i le maketi tau tane. O le
le tele o alii i Saina, Amerika, Iapani, Rusia, ma Initonesia – le
maketi sikaleti pito i luga e lima i le lalolagi atoa i le 1996 - ua ta'ua i latou o tagata ulaula.
tamaitai
i nei atunuu, e ui i lea, e maualalo le maualuga o le ulaula tapaa. I Vietnam, o le
atunuu e sili ona maualuga le ulaula tapaa i le lalolagi, 74 pasene o alii
ulaula, fa'atusatusa i le na'o le 4 pasene o fafine Vietnamese. O nei numera maualalo i totonu
tama'ita'i, e tusa ai ma le au fa'apolopolo tapaa, e mafai ona fa'auigaina ni tala tetele i
Fa'alapotopotoga fa'apitonu'u a Amerika. Patti Lynn, o le lagolago lagolago
Na matauina e le faatonu o le faalapotopotoga e tali atu le kamupani INFACT, “I
atunuu tau atia'e, e masani ona le ulaula tamaitai ma
o lo'o fa'atusalia ai se maketi fa'alautele fa'atauteleina mo fa'asalalauga fa'asalalau a Amerika
kamupani.”
As
o se taunuuga, “ua suia e kamupani tapaa i fafo atu o latou tulaga
atunu'u atia'e o lo'o iai fa'atauga fa'atauva'a fa'asagatau i tama'ita'i ma
teine,” e tusa ai ma se lipoti a le WHO. Le atina'eina o "fa'ailoga a tama'ita'i"
fa'aalia sikaleti "mama" po'o le "slim", le fa'aputuga o oloa e pei o
pulou, moli, sakete, ma ato tupe e ufiufi i faʻailoga tapaa, le lagolago
o siva disco ma tauvaga lalelei, ma le faaaogaina o tamaitai e fai ma “sikareti
teine” e avatu fua faataʻitaʻiga o nisi ia o auala e faaaogā e le tapaa
kamupani e faatosina tamaitai e ulaula.
tele
o le taulaiga o loʻo taulaʻi i Asia, faʻatasi ai ma le tele o maketi gafatia o
Saina ma Asia i Sautesasae ma naʻo le atinaʻeina o faiga faʻatau fua, lea o le
le fa'amalosia o tulafono faatonutonu tau fefa'ataua'iga e le'o tumau pea. O lenei laxity e maua ai
o le a le Soon-Young Yoon, Niu Ioka fesoʻotaʻiga i le va o WHO ma le Campaign mo
Tamaiti e leai se tapaa, ua taʻua o se maketi "saoloto mo tagata uma" e mafua ai le siʻitia
fua o le ulaula tapaa. WHO na valoia o le a siitia le faatauina atu i Asia i le 35 pasene
e oo atu i le 2000, ma o loo faaalu e kamupani tapaa ni tala tau faasalalauga ina ia mautinoa ai
O tamaitai Asia o le a avea ma vaega o le isi galu o tagata ulaula.
tele
o fa'asalalauga lolomi mo tapaa i Asia o lo'o fa'aalia ai tama'ita'i papalagi o lo'o fa'atauaina manatu o
fa'amalosia, fa'aletagata, ma le fouvale.
Iapani
O le ofisa faʻasalalauga sili ona tele, Dentsu, fai mai o faʻataʻitaʻiga papaʻe e tuʻuina atu se "lagona o
mai fafo i oloa Iapani, avea ma faailoga o le mamalu, tulaga lelei, ma
fa'aonaponei.... I le tulaga faʻavaomalo o le aganuʻu faʻatau, o se tamaitai i Sisifo ma
o lana filifiliga o sikaleti e faʻaalia ai se faʻailoga malosi," e tusa ai ma se lipoti a le WHO
ua faaulutalaina “O le Aganuu o le Tino.”
In
tali atu i fuafuaga tau maketi faava o malo, activists feminist galulue i luga
ua una'ia e le Framework Convention on Tobacco Control le fa'asa o fa'asalalauga
ma le lolomiina o taga tapaa i luga o oloa maualuluga, e faaopoopo atu i le unai o le
fa'agaioiga o le tapaa ina ia fa'aaofia ai tama'ita'i. Soon-Young Yoon
faʻamatalaina, "E le naʻo i matou e afaina i faʻasalalauga, ae e tatau ona vaʻaia
taʻitaʻi i le vaega e pulea le tapaa.”
tamaitai
o Lanu i le Iunaite Setete: Meafaigaluega ma Taulaga a le Tapa'a i le Lalolagi? O lena manatu
e fa'amaoni i tagata fai tapaa i le Iunaite Setete o lo'o galulue e fa'amalosia
tama'ita'i i totonu o latou lava nu'u, ae maise lava e pei ona faia e le au fai sikaleti a Amerika
na amata ona iloa le aʻafiaga o tupe maua na faia i le Iunaite Setete i luga o le
lalolagi atia'e. “O le pulea o le tapaa e pei o se paluni vai,” o le tala lea a Kantor,
“E te tuleia i lalo i’i ona oso ai lea i fafo.”
Aloaia
o lenei fa'aogaina i le va o nu'u i totonu o le Iunaite Setete ma i latou i fafo
ua fa'ailoa mai ai se malamalama fou i le taua o tama'ita'i to'alaiti i le pisinisi tapaa,
e tusa ai ma nisi o tagata fai tapaa. “O fafine i isi atunuu e masani lava
vaai i tamaitai Amerika e sili atu ona faamanuiaina ma taitai sili atu le fiafia
ola. Ma soo se tasi e mafai ona lele i tua i lo latou atunuu, po o latou matua.
o se tagata faapena o le a vaai maualuga i ai,” o le faamalamalamaga lea a John Banzhaf o
LELE. “I se uiga, o lena fafine e toe foi mai ua avea ma faasalalauga savali, a
laupapa fa'ailoga mo le na'o le ulaula ae mo se oloa fa'apitoa."
Iloaina
le natura fa'a-fa'atunuu o le fa'atupulaia o vaega o le faitau aofa'i o le US,
Na faateʻia le ʻaufaigaluega e pulea le tapaa ina ua “Saili Lou
Voice" fa'asalalauga muamua na fa'aalia i le Setema 1999 Advertising Age article i luga o le
fa'ailoga fou. O fa'asalalauga, e iai fa'asologa eseese, e masani ona fa'aalia
tama'ita'i i laei fa'aleaganu'u, ma maua kopi i gagana e pei ole Swahili ma
Sipaniolo. Na tatalaina aloaia ia Novema 1999, o faʻasalalauga na faʻaalia i mekasini
pei o Glamour, Ladies' Home Journal, People, Essence, Vibe, Black Elegance,
ma Latina.
le
faʻasalalauga "na faʻailoa mai ia te aʻu o le a faʻaaogaina e le alamanuia se mea e sili atu ona mamao
auala i le latou faʻafaigaluegaina o tamaʻitaʻi iinei ma fafo," o le tala lea a National
Coalition MO Fafine E TETEE LE Nofoa Tapaa Bennett. Faatumuina i ata ese o
"tagata ese" - gagana eseese, ie kente, o se tamaitai Aferika i se
fusi ulu, o se fafine Asia e mamafa vali foliga ma ofu silika, ma faʻataʻitaʻiga
savali (mo le fafine Asia, “Ou te iloa atu ma le filemu, ou te tautala ma le poto”) –
o fa'asalalauga o lo'o fa'aalia ai le pito i tua o le tele o fa'asalalauga i Asia, lea e fa'atau
ose fa'apapalagi fa'apitoa. Fa'atasi ai ma fa'asalalauga "Su'e Lou Leo", Virginia
Slims e mafai ona faʻatau atu se feʻau e foliga mai o le faapalepale (mo tamaitai faavaomalo o
lanu i tulaga masani) i se aofia papaʻe, ma le taliaina mo ituaiga
measina o tama'ita'i to'alaiti (pe a latou fa'aaogaina le auala fa'apapalagi o
“maua o latou leo” e ala i le faamalamalamaina).
ma
o faʻasalalauga "Suʻe Lou Leo" e mafai ona faʻamalosi malosi, e tusa ai ma Bennett.
“O loo latou taʻu atu i fafine 1e mafai ona e faʻatupuina, ae e mafai ona e faatumauina lena mea
vaega o lou tofi. Ma o loʻo galue. E le lelei mo Asia Amerika
fafine e ulaula, ae i lenei faʻasalalauga, latou te taʻu atu ia te oe e mafai ona e taofi
'aga masani' elemene o lou tofi e ui lava e te ulaula. Mo Aferika
O tamaitai Amerika o loʻo sailia lena faʻasinomaga ma fesoʻotaʻi ma o latou talatuu,
o le fe'au 'E leai se fa'alapotopotoga e tasi e ana le puletaofia i le matagofie' i tafatafa o a
tama'ita'i Aferika lalelei - e mamana." E mafai foi ona faapea atu e uiga i
fafine i fafo, o loʻo faʻaauau pea ona osofaʻia i ata o "Pasifo"
olaga, uiga, ma tino e masani ona faafeagai ma
fa'aeaina i lo latou lava. O lea mo tamaitai US lanu ma tamaitai i fafo,
o le a le auala e foia ai so'o se feeseeseaiga i le va o se aganuu ma
"Americanization," i le va o le avea ma se tamaitai e le o Sisifo ma le manao i oloa ma
uiga ua fa'atusa fa'amalosi e le pisinisi tapaa ma le Westernization? Na'o
ula se sikaleti.