Manatu Fautuaga
I lalo ifo o le leo masani o le tele o mea faʻapolokiki faʻapolokiki i le taimi nei, o loʻo faʻaauau pea le faʻalavelave i faʻalavelave faʻaleagaina o le tau. Na maua e masini i luga o le mauga mu o Hawaii le averesi o le carbon dioxide i le ea o le lalolagi ia Me talu ai, ua oo atu i le 400 vaega i le miliona - "se maualuga," o le lipoti a le NASA, "e leʻi vaaia talu mai le 3 i le 5 miliona tausaga talu ai. a'o le'i feoa'i tagata i le lalolagi. O le susunuina e tagata o suauʻu gaʻo o loʻo faʻaauau pea ona faʻateleina le aofaʻi o le kaponi, o se kasa vevela vevela, i totonu o lo tatou atemosifia, "o le faʻamatalaga a le NASA, ma faʻaopoopo mai ma le mataʻutia e faapea "o se taunuuga o le vevela o lo tatou paneta, ma o le mafanafana o loʻo tuleia ai le lalolagi i tua atu o le taua. togi.”
Na taʻua e le NASA o ana tagata suʻesuʻe faʻapipiʻiina satelite ma isi saienitisi i le lalolagi atoa o loʻo faʻamauina le faʻavavevaveina o le paneta, faʻatupuina e tagata i le tele o "tulaga faʻasolosolo" o Arctic - suiga vave ma le le mafai ona toe faʻafoʻisia e faʻatupu ai le tau o le lalolagi i se tulaga e feteenai ma le umi. -tulaga ola o le tagata. O mea e ono mafai ona fa'ata'atia ai le tau o lo'o lisiina i luga o le Upega tafa'ilagi a le NASA e aofia ai le fa'atosina o le aisa e leai se aisa, o le liusuavai e le mafai ona toe fa'afo'isia o le aisa i Greenland, o le vave liusua o le aisa i Alaska (fa'asa'olotoina o faleoloa tetele o methane e mauoa i le carbon), ma suiga i le Atelani. Ta'amilosaga o le sami ma le kemisi. “I totonu o ni nai sefulu tausaga,” o le lipoti lea a le NASA, “o le a lē iloa e se tagata suʻesuʻe le Arctic i senituri ua mavae. Ua iloa nei e saienitisi ia faailoga.”
O le va'aiga lata mai o tau mafanafana e leai se aisa i le Arctic o lo'o fa'afefe i ona a'afiaga mo le si'osi'omaga ola. E pei ona taʻua e le NASA, "O le mafanafana o le Atika e leai se aisa o le a mafua ai suiga tetele i meaola faanatura o le sami, faʻamalosia, mo se faʻataʻitaʻiga, le tuputupu aʻe o le phytoplankton, lea e fuga mai i le susulu o le la i le aisa. O tau mafanafana e leai se aisa o lona uiga e itiiti le aisa e toe fa'afo'i atu ai le la i fafo i le vanimonimo, o lona uiga o le vasa e mitiia lena malosi, ma atili ai le mafanafana ... e le o se tala lelei mo le vasa ua uma ona mamafa."
Ae o le tundra ua liusuavai, e 1700 piliona tone o le kaponi o loo teuina i le itu i matu o le lalolagi, “e sili atu i le faaluaina o le kaponi o loo i ai nei i le ea.”[1]
O le isi lipoti a le NASA o lo'o ta'u mai ai ia i tatou e fa'atupuina le kaponi fou fou e fa'atupuina ai le kaponi fou pe a oso a'e le vevela - o se isi faiga fa'ata'amilomilo leaga lea e avea ai fa'ailoga o le vevela o le lalolagi.[2]
“E aunoa ma se tepa i se itu”
O le mea e mata'utia ai, o le Iunaite Setete, le ta'uta'ua o le lalolagi o le carbon emitter ma o le mea lea o le pito i luga o le atunu'u na faia le fa'alolotoina o fa'alavelave tau, o lo'o tu na'o ia i totonu o atunu'u maualuluga ma atina'e o le lalolagi i lona mumusu e faia so'o se tautinoga taua i le fa'atalanoaina o le vevela o le lalolagi (AGW). Ile latou fa'ata'ita'iga mai le osofa'iga mata'utia a le Big Tobacco i feso'ota'iga fa'alaua'itele e fa'asaga i su'esu'ega fa'asaienisi fa'afoma'i-fa'asaienisi i le so'otaga i le va o sikaleti ma le kanesa o le mama i le vaitau o le 1950 ma le 1960, o le American Petroleum Institute, o lo'o ta'ita'ia fa'alāpotopotoga suau'u fossil ma isi apa'au o le kamupani fa'apisinisi carbon (CCIC). ) ua leva ona ia faia se tau faatosina ma faasalalauga e tetee atu i manatu autasi a saienitisi o le tau e moni suiga o le tau, leaga mo le olaga i luga o le fogaeleele, ma e gaosia e tagata. Faʻafetai i se vaega i lenei taua faʻasalalauga mataʻutia, o le US o loʻo agai i tua i luga o le tau. O lo'o faia e le kamupani petro-kemikolo se osofa'iga mata'ina, fa'atama'ia i le fa'amaninoina o le si'osi'omaga o le Iunaite Setete lava ia e ala i le fa'ama'iina o le hydraulic ma isi auala fou ma sili ona o'ona ma le malosi o le carbon mo le su'eina o le suau'u ma le kesi mai lalo o eleele Amerika i Matu. O nei faʻapotopotoga ma a latou faiga faʻapolokiki ma malo ma tagata faʻamalosia e foliga mai ua naunau, e pei o Noam Chomsky i le Left Forum i le Aai o Niu Ioka ia Iuni talu ai, "e susunuina uma suauʻu faʻasolosolo e aunoa ma se tepa i itu" i taunuuga.[3]
O le China Smokescreen mo le US Culpability
I tua atu o le faʻafitia faʻasaienisi faʻafitia ma le de-bunking, ua maua e le CIC i tausaga talu ai nei se isi auupega faʻapitoa i lana taumafaiga e poloka soʻo se faʻaitiitiga taua o le kasa a Amerika: tuʻuaʻia Saina ma isi setete faʻavavevave pei o Initia ma Pasila mo suiga o le tau. "Aisea," na finau ai le au feutagai o le tau a le US i fonotaga o le tau o le lalolagi o loʻo latou faʻaleagaina pea (o le pulega a Obama na faia se matafaioi sili ona leaga i lenei tulaga), "e tatau i le US ma isi atunuʻu mauʻoa ona tipi le carbon emissions pe a faʻateleina atunuʻu atinaʻe?" O Saina, latou te fai mai, ua avea nei ma mafuaʻaga tele i tua atu o suiga o le tau, ma o ana carbon emissions ua sili atu ma le faaluaina talu mai le 2001.
O le asu lea ua fuafuaina e fa'alavalava ai le solitulafono muamua a le Iunaite Setete mo le solitulafono mata'utia o le petro-state-capitalist-eco-cide - o se solitulafono o le a fa'aitiitia ai solitulafono uma na muamua atu pe a fa'atagaina e fa'ata'ita'i atoa ai. O le faafitauli o le tau i aso nei e leʻi faia naʻo le Iunaite Setete, o le mea moni (o le amataga o le AGW e masani lava ona oʻo i le suiga o pisinisi i le 18.th ma 19th senituri Europa). Ma o le gaosiga o le lalolagi behemoth Saina e moni talu ai nei na sili atu nai lo le US e avea ma taʻitaʻi o le lalolagi i faʻaletausaga carbon emissions.
Ae ui i lea, e leai se malo na sasaa le sili atu kaponi faʻaputuina i le siosiomaga o le lalolagi i le vaitaimi o pisinisi nai lo le Iunaite Setete - o se mea moni faʻasolopito e le o Saina poʻo Initia o le a solia i se taimi lata mai. O lo'o tumau pea le Iunaite Setete o le pito sili ona tele o le carbon-emitter i le lalolagi i luga o fa'avae ta'itasi. O sitiseni Amerika ta'ito'atasi e fa'atupuina le averesi o le 20 tone o le carbon emission i le tausaga, toeititi fa'afaina le fua o le sitiseni Saina.
E leai se malo o malo na sili atu le faʻatupeina ma le malosi i faiga faʻapolokiki, manatu, ma militeri faʻalauiloa ma le puipuiga o le faʻaogaina o tupe mama-ma le tuputupu aʻe-faʻateleina nai lo le Iunaite Setete.
E leai se malo o le atunuʻu na faia ni mea sili atu i le loloto-ono faʻateleina taumafaiga faʻava-o-malo e faʻaitiitia ai le kasa o le lalolagi nai lo le Iunaite Setete - o se faʻamaumauga na faʻaauau pea ma le faʻavaivaia o le tauimasui e ala i le manatu o le "meamata" a le au peresitene o Barack Obama.
O le US o le ofisa autu autu o le kamupani carbon-industrial-complex's tele lobbying and propaganda war i luga o le faateleina o le mataʻutia suʻesuʻega o le tau faʻaonaponei - e aofia ai NASA.
O le US investor class e taʻitaʻia le lalolagi pe a oʻo mai i le faʻatupeina o le lalolagi i le gaosiga o suauʻu. E ui o le tele o fale koale fou a le lalolagi o loʻo fausia i Saina ma Initia, ae o le tele o tupe e maua mai i Wall Street. Talu mai le 2006, mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻatupeina e JP Morgan Chase le $ 17 piliona i le fausiaina o koale fou i fafo. Citbank faaopoopo i le $14 piliona i le vaitaimi lava e tasi.[4]
“O lo'o matou La'uina atu a matou Emission i fafo"
I le taimi lava e tasi, o le pepelo ma le faʻavalevalea mo le US ma isi malo mauoa le tuʻuina atu o le tamatamailima o le tau ia Saina pe a o le US ma Sisifo lautele e tele nafa ma le faʻatupulaia o le sao a Saina i le AGW. E pei o Sadie Robinson i le fa tausaga talu ai i Egelani Tagata faigaluega lautele:
“Na o le va’ava’ai atu lava i le fa’aoso a Saina o se atunu’u ua fa’apogisaina ai le sao a Sisifo i le fa’atupuina. O le siisii a Saina e mafua ona o le televave o le faʻalauteleina o fale eletise e faʻaaogaina ai le koale. E feso'ota'i sa'o lea ma le tele o kamupani papalagi ua fa'amatu'u lelei a latou fa'apogai i Saina. Ua latou faanatinati e tatala fale gaosi oloa i Saina e faʻaogaina ai le faʻaititia o tau o galuega…Ma o nei laau e tele lava ina faʻamalosia e le koale."
“O le itu i Sisifo o lo’o iai fo’i se sao i le si’itia o le fa’aoso a Saina e ala i le fa’aaogaina e fai ma ala taugofie o oloa. Na maua e le Center for International Climate and Environmental Research e faapea o le gaosiga o oloa auina atu i fafo e tusa ma le afa o le 45 pasene o Saina i luga o le kasa i le va o le 2002 ma le 2005. O se suʻesuʻega tele na lomia i le Natura Geoscience Journal o le vaiaso talu ai na ausia ai faaiuga tutusa. Na maua ai o le tuputupu aʻe o le lalolagi i le gaosiga talu mai le 2000 na tele lava ina faʻateleina e le tuputupu aʻe i Saina - ae na faʻasino foi i le matafaioi a Sisifo. Na fa'aalia ai le si'itia o le emisi o le lalolagi i le 671 miliona tone i le va o le 2007 ma le 2008. Ae o le kuata o lenei mea na mafua mai i atunu'u i Sisifo o lo'o fa'atau mai oloa gaosi mai Saina ma isi atunu'u tau atia'e. E pei ona taʻua e Gregg Marland, o se tasi na tusia le suʻesuʻega, 'O loʻo matou lafoina a matou faʻafefe i fafo.' ”[5]
Na malilie le British-based World Development Movement (WDM), ma faʻaopoopo mai o malo mauʻoa o loʻo tauaveina foi le matafaioi autu aua na o latou lava e umia tekinolosi ma punaoa tau tupe e manaʻomia e fai ai se suiga i se tamaoaiga lanu meamata ma faʻaitiitia le tau o suiga o le tau. “I le iuga,” na finau mai ai WDM, “o le taalo i se taaloga o le 'tuua'i ia Saina' o le a le aoga. O le fa'asino atu o le tamatama'ilima i atunu'u tetele tau atia'e ae i le taimi lava e tasi o sitiseni i atunu'u mau'oloa o lo'o fa'atauva'a fa'atau oloa gaosi mai fafo e leai se aoga. O le matafaioi e galue muamua ma faia le mea sili e tatau ona taoto i le lalolagi faʻapisinisi, e le gata ona o faʻamatalaga faʻasolopito ma tulaga le gafataulimaina o le faʻaaogaina o punaoa, ae ona o nei atunuu [mauoa] o loʻo umia le tele o isi kata autu i feutagaiga, e pei o le le gafatia e faʻafeiloaʻi tekinolosi ma punaoa tau tupe ia i latou e manaʻomia. O nei kata uma o le a manaʻomia ona taʻalo lelei pe afai o feutanaiga [tau] e maua ai se avanoa e ausia ai se faaiuga manuia.[6]
E leai se atunu'u i le lalolagi fa'apisinisi e iai le tele o kata o le tau ma e sili atu le tiute e fa'aoga ese ai nai lo le Iunaite Setete. Mo nei ma isi mafuaaga, e leai se auala i le faʻamaloloina o le tau ma le faʻaauauina o paneta - i se siʻosiʻomaga e mafai ona ola ai ma se lumanaʻi lelei - e le faʻafeagai ma le malosi o le suauʻu loloto Amerika "1%" ma ana uo ma pawns i le US malo. E tele naua le taʻua, e pei ona faia e le sa avea muamua ma Sui Peresetene o Amerika ma le tagata fai suiga o le tau o Al Gore, "o le Iunaite Setete na o le pau lea o le malo e mafai ona taʻitaʻia le lalolagi i se fofo i lenei mataupu."[7] O malo e toʻatele le faitau aofaʻi o tagata o loʻo taʻitaʻia le lalolagi i le taimi nei - e pei o Ekuatoa, lea o loʻo sailia se totogi mai malo mauoa, na matauina e Chomsky i le Left Forum, "ia tausia lana suauu i lalo o le eleele, i le mea e tatau ai." Ae ui i lea, o le faamasinoga a Chomsky i le agai i tua o aganuu faapolokiki a Amerika e tetee atu i le maliega a le lalolagi i le manaoga faanatinati mo le tau o le tau e mataʻutia ae faʻamaonia: "Afai e tumau pea nei uiga i totonu o le atunuu sili ona mauoa, sili ona malosi i le lalolagi, o le a le mafai ona taofia mala."[8]
O le isi tusi a Paul Street o le Latou te Pule: Le 1% v. Temokalasi (Paradigm, Ianuari 2014). O le Street foi o le tusitala o le vaega 1 (“Capitalism – The Real Enemy”) i Francis Goldin, Debby Smith, ma Michael Steven Smith, eds., Vaai faalemafaufau: Ola i se Socialist USA (Harper Perennial, Ianuari 2014)
Fa'amatalaga Filifilia
1Megan Scudellari, "O se Arctic Le iloagofie," NASA, Suiga o le Tau i le Lalolagi: Faailoga Taua o le paneta (Iulai 25, 2013_ http://climate.nasa.gov/news/958
2. Ruth Dasso Marlaire. NASA Ames Research Center, "O fa'anatura fa'anatura o le teropika e fa'amalosia ai le kaponi carbon dioxide a'o si'itia le vevela," http://climate.nasa.gov/news/957
3. Paul Street, “Chomsky i Left Forum,” ZNet (Iuni 23, 2013), www.zcomm.org/chomsky-at-left-forum-by-paul-street. Fa'amatalaga mai fa'amatalaga a Street ile lauga.
4. Phil Gasper, “O Le Faʻalavelave Faʻateleina o le Tau,” Iloiloga Fa'ava-o-malo, Lomiga 87 (Ianuari 2013), 17.
5. Sadie Robinson, Tagata faigaluega lautele (UK), Nov. 24, 2009, http://www.socialistworker.co.uk/art.php?id=19633
6. Peter Hardstaff ma Tim Jones, Tu’uaia ia Saina? O Faiga Fa'ava-o-malo o Suiga o le Tau (Londoni, Peretania: Fa'agaioiga o Atina'e a le Lalolagi. Novema 2009), www.wdm.org.uk/sites/default/files/blameitonchina30112007.pdf
7. Al Gore, faatalanoaga e Jeffrey Brown, PBS Newshour, Ianuari 31, 2013, http://www.pbs.org/newshour/bb/environment/jan-june13/gore_01-31.html
8. Noam Chomsky, Faia o le Lumanai: Galuega, Fa'alavelave, Malo, ma Tete'e (San Francisco: City Lights Books, 2012).
2 faamatalaga
Pingback: I tua atu o le Carbon Death Knell ‹ Le Upega Tafa'ilagi Aloaia a Paul L. Street
Pingback: tama matua