O le Apartheid ua maliu i Aferika i Saute, ae o loʻo ola pea se faʻaaliga fou o le pule sili papaʻe.
"I le taimi o le apartheid sa i luma le faʻailoga lanu o tagata papaʻe, ma sa matou iloa le mea o loʻo matou feagai ai. O le taimi nei o tagata papaʻe e ataata mai ia i matou, ae mo le tele o tagata uli o le leai o se galuega ma le mativa mativa ma tulaga faʻaleagaina o le olaga i aso faisoo e leʻi suia," sa fai mai se tagata uliuli Aferika i Saute ia te au. "O le a la le ituaiga o tautinoga i le faamasinoga tonu i lalo o lena ataata?"
Na taʻua e lenei tagata faatupu vevesi i Cape Town e faapea, o le mea e malie ai, o le iʻuga o faiga faʻavae apartheid i Aferika i Saute o le faʻailoga lanu ma le faʻaleagaina, ua atili ai ona faigata le faʻalavelave mo le amiotonu i aso nei. A o ia tuuina mai ia te aʻu ona manatu e uiga i faiga faaupufai lavelave a lona atunuu, na faaalia ai e Nkwame Cedile, o se tagata faigaluega i le fanua mo le People's Health Movement, se le fiafia na ou faalogo soo i ai i loʻu lua vaiaso i le atunuu: Ioe, o le sauā o le apartheid na muta i le 1994 ma palota saoloto, ae o manatu papa'e-supremacist na faaosofia ai le apartheid ma le tufatufaina atu o le tamaoaiga o tagata na fuafuaina e ta'uamiotonuina e le'i mou ese atu.
E le o se mea e ofo ai - e faʻafefea ona mou atu le tele o seneturi o le pule papaʻe ile 15 tausaga? O le mea na faateʻia ai aʻu i le taimi o laʻu taʻamilosaga lauga e leʻo le vevesi faʻailoga tagata ae o le tele o talanoaga e uiga i tuuga i Aferika i Saute e pei lava o talanoaga i le Iunaite Setete. Sa i ai se mea e masani ona ou masani ai, o se sitiseni paʻepaʻe Amerika i le olaga atoa, e uiga i na talanoaga. Ua ou faalogo i faamatalaga mai tagata uli i le Iunaite Setete e pei o Cedile's, ae ua ou faalogo foi i tagata papae Amerika o fai mai ni manatu e uiga i tuuga e pei o papalagi Aferika i Saute i nisi taimi. Na ou aʻoaʻoina e tusa lava pe eseese uma i atunuu e lua o loʻo i ai tutusa tutusa taua, ma o se taunuuga o le lagona o le aia tatau o loʻo taofimau i ai e le toʻatele o tagata papaʻe e maua ai ni 'alo ma faʻafitiga tutusa.
O na mea e tutusa ai: Aferika i Saute ma le Iunaite Setete o setete e lua ua leva ona nofoia na tumau faaletulafono le apartheid i se taimi umi talu ona maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le faaupuga taua o le "settler state," e faʻailogaina ai se faʻagasologa e faʻaumatia ai pe faʻaumatia ai e le faitau aofaʻi o tagata ma faʻaaogaina le faitau aofaʻi o tagata moni e maua ai ona fanua ma punaoa, ma le nofo pologa aloaʻia o loʻo faia se sao taua i se taimi i le talafaasolopito o le atunuu. O fuafuaga uma e lua na faʻamaonia i aʻoaʻoga faʻailoga lanu e uiga i le maualuga o papaʻe, ma e manaʻomia uma le faitau aofaʻi o tagata papaʻe e lafoaʻi faʻavae amio ma mataupu faʻalelotu, e oʻo atu ai i le mafaufau faʻapitoa o le maualuga. O nei fuafuaga uma a tagata nofoia ua tuua ai i tatou i le eseesega o ituaiga i le tamaoaiga ma le soifua manuia i se taimi umi talu ona uma le apartheid aloaia.
Le eseesega tele: O le Iunaite Setete o loʻo tauivi ma lona faʻafitauli i le toʻatele o papaʻe, ae o Aferika i Saute e iai le toʻatele o tagata uliuli. Ae o le mea na ou mauaina e faʻafiafiaina ai le laʻititi o le eseesega na faia e tusa ai ma faʻafitauli o le mafaufau o le toʻatele o tagata papaʻe. O lea la, e pei ona masani ai, o laʻu malaga i Aferika i Saute na aʻoaʻoina ai aʻu e lē gata e uiga i le faailogalanu i Aferika i Saute ae faapea foʻi i le Iunaite Setete, lea na faamanatu mai ai iā te aʻu atonu tatou te faimalaga e mātau isi ina ia tatou aʻoaʻoina ai e uiga iā i tatou lava.
Mai se malaga e lua-vaiaso ou te le maua ai ni malamalamaaga loloto po o se malamalama e uiga i Aferika i Saute. O laʻu fesoʻotaʻiga i le atunuʻu, i fafo atu o talatalanoaga faʻapitoa ma tagata i luga o le auala, na faʻatapulaʻaina lava i polofesa o iunivesite ma tamaiti aʻoga, poʻo tagata agavaʻa / agaʻi i luma i Cape Town, Johannesburg, ma Durban. Ou te le'i maua se avanoa ou te alu atu ai i tua atu o faitotoa i pitonuu mauoa pe talanoa foi i tagata fai pisinisi maualuluga, ma o a'u malaga i nuu uli sa faatapulaaina i le taimi ma le lautele. Ae fa'atasi ai ma na tapula'a, na alia'e mai ai ni fa'ata'ita'iga manino e uiga i tagata pa'epa'e feololo/sa'oloto/agavale sa ou fa'atasi.
[O se vaefaamatalaga e uiga i ituaiga: I Aferika i Saute o nisi taimi e talanoa ai tagata e uiga i tuuga i tulaga o papae ma uliuli, faatasi ai ma le "uliuli" i lena tulaga o lona uiga o tagata uma e le o ni tupuaga Europa. Aemaise lava, o le faitau aofaʻi o tagata uli e faia aʻe i Aferika uli (e pei o le Zulu ma le Xhosa), Initia (e tupuga mai i galu eseese o femalagaiga mai Initia), ma lanu (tuuga fefiloi). O le tele o papa'e e masani ona fa'ailoa mai le fa'aPeretania po'o le Dutch/Afrikaner. O le toatele o tagata i Aferika i Saute e taumafai e aloese mai faaupuga apartheid-era ae o nisi taimi latou te faʻaaogaina nei faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu e fa, i se vaega ona o latou o le faavae mo le fuaina o le alualu i luma o le tamaoaiga e tusa ai ma ituaiga eseese o gaioiga faʻamaonia.]
O le tulaga muamua o le talitonuga e faapea po o le a lava le faailogalanu e tumau i Aferika i Saute, o le a sili atu le tulaga masani, pe afai e faaaloalo tagata Aferika i Saute i aganuu uma. O le finauga e foliga mai e pei o lenei: Apartheid ua uma, ua i ai le tatou malo uliuli, ma ua oo i le taimi e agai ai i luma e ala i le malamalama o le faafitauli o le tuuga e le o toe faaupufai ae o se tasi o le le lava o le malamalama faaleaganuu ma le auai. O lenei faʻamanatuga o le eseesega e masani ia i tatou i le Iunaite Setete, lea e masani ai faʻalapotopotoga (aemaise faʻalapotopotoga ma aʻoga) e faʻafeiloaʻi fesili faigata e uiga i le le tutusa i malosiaga faʻapolokiki ma le tufatufa atu o le tamaoaiga e ala i aganuu eseese. E ui lava e leai se mea e leaga ai, ioe, i le faʻaalia o aganuu eseese ma fesoasoani i tagata e aʻoaʻo atili e uiga i isi aganuʻu, e le suia e le tele o aganuu le tulaga o faiga faʻapolokiki moni, e tusa lava po o le a le tele o tagata papaʻe e manaʻo ai. O le malamalama i isi e le otometi ona faauigaina oi latou e le maua ni avanoa faigaluega o le a galulue e faʻaleagaina le faiga e tuʻuina atu ia i latou lena avanoa.
I oʻu aso muamua i le atunuu, na lipotia mai ai e laʻu talimalo mo le malaga, o Junaid Ahmad, se mea na tupu na mafua ai ona paʻuʻu lena tautinoga i aganuu eseese. Ahmad, o se Ph.D. le tamaititi aoga ma le activist i le Iunivesite o Cape Town, na talosagaina e sau i luga o le leitio a le lotoa faafeagai ma le peresitene o le malo aoga e talanoaina mataupu tau tuuga. Ina ua tusi le isi tamaititi aoga (o se tagata papaʻe) i se faafiafiaga musika talu ai nei lea na pepese faatasi ai aufaipese Aferika uliuli ma lanu, na luʻitauina e Ahmad (se Pakistani-Amerika) manatu o aganuu eseese-o-se-fofo i tua atu o le faamatalaga. Ua atili ai ona le fiafia le peresitene o le vaega o tamaiti aoga i le faitioga a Ahmad seia iu lava ina ua uma le faatalanoaga, sa liliu atu le peresitene o tamaiti aoga ia te ia ma faapea atu, "E tatau ona e faaeteete."
Fai mai Ahmad e foliga mai e le o faamanatu atu e le tamaloa ia te ia e vaʻavaʻai i itu uma e lua aʻo sopoia le auala pe faʻaeteete foi i le avetaavale i le mamafa o taavale. O le lapataiga le manino e le o se taufaamataʻu tuusaʻo, ae fai mai Ahmad e tusa ai ma le tulaga o se tagata papaʻe na ita i se luʻi mai se Initia (le vaega e ono fetaui ai Ahmad i Aferika i Saute), e faigata ona le faʻamatalaina le faʻamatalaga. e pei o papalagi-supremacist. Na fa’ailoa e le ali’i pa’epa’e o lo’o i ai pea fa’afitauli fa’ailoga lanu i Aferika i Saute ae e le’i naunau e auai i se felafolafoaiga e uiga i lana iloiloga o mea e mana’omia mo le alualu i luma moni, ae maise e le o le taimi na sau ai le faitioga mai…
E ui lava o lana faaaliga o ona lagona faalelagona sa le lelei, ae sa le o se tagata uiga ese le alii talavou. I loʻu poto masani, o le tele o papaʻe - i Aferika i Saute ma le Iunaite Setete - faʻamoemoe e talia a latou faʻamaoniga o aganuu eseese e fai ma faʻamaoniga o se tautinoga mamafa e faʻamutaina le faʻailoga tagata.
Ina ua maeʻa se lauga i le Iunivesite o Johannesburg lea na ou finau ai mo le tausia pea o talanoaga o tuuga i le tulaga papaʻe o le aganuu, na faitioina ai e se faiaoga iina le leo o laʻu tautalaga. Afai tatou te mananaʻo e avea ma sosaiete "pe a mavae le faʻailoga", na ia fautua mai o le talanoaga e aunoa ma ni ato faʻapolokiki uma e manaʻomia. Na pau lava le ala i le fealofani o ituaiga o le tuu ese lea o le tiga ma saili se tagata masani, ma o se vaega o le manuia o talanoaga a tagata eseese sa ia auai o le mafai lea o le vaega e tuu ese le tuuga, o lana tala lea.
Sa ou fai atu ia te ia e leai so'u faafitauli i tagata o loo tuliloaina ia talanoaga pe afai tatou te le faafoliga e mafai ona tatou tapeina aafiaga o tuuga i le tuiina o o tatou tamatamailima. Fa'ailoga lanu ma fa'ailoga lanu i le tamaoaiga e tumau, e tusa lava pe leai se tulafono fa'atulafonoina, ma o lena mea moni e tatau ona fa'aalia. Na ia faʻamalosia le faʻamatalaga e faʻapea o le taulaʻi atu i le tuuga e faʻaleagaina ai le tulaga masani, ma matauina o se tagata o Siamani ma Iutaia, na ia iloa muamua lenei lima. O faamatalaga mai tagata uli i totonu o le potu na finauina lona valaau mo le tauaso lanu e leʻi faʻavaivaia ai o ia; sa maumaua'i o ia i le ala sa'o. A o ia fetaomi mai i luma, sa ou matauina se laina o tamaiti aoga uliuli i ona tua o fetogi o latou mata, ma faapea mai sa latou faalogo muamua i lenei mea ma ua fiu i ai. O le tau o le ulufale atu i nei talanoaga tuuga o le tuua lea o mea e iloa e tagata lanu e uiga i tuuga, ma e tasi le mea latou te iloa o tatou papaʻe e masani lava ona vave talitonu ua tatou sili atu i le tuuga.
E leai se mea fou e uiga i se tasi o nei faʻataʻitaʻiga, ioe. O le lagona maualuga o le taʻitaʻi aʻoga lea na tumau i lalo ifo o lana tautinoga faʻaleaganuʻu eseese, o se faʻailoga iloga o le faʻaseseina o ia lava, ae faʻapea foʻi ma lagona lelei a le au fiafia i talanoaga faʻavae. I le 1970, o se tasi o leo sili o Aferika i Saute mo le faamasinoga tonu, o Steve Biko, na ia taʻua nei liʻo uliuli-paʻepaʻe o "pati ti" lea e foliga mai e avea ma "se faʻatauvaʻa i tagata uli ma maua ai se faʻamalieina le mautonu mo tagata paʻepaʻe nofosala. " E le mafai ona aveesea Biko o se tagata tuueseese uliuli mai se vaitaimi ua mavae ua le toe taua; na ia tausia sootaga patino ma faaupufai ma paaga papaʻe faavae ao soifua o ia, ma i aso nei e oo lava i se malo uli-faafoe o le tamaoaiga o Aferika i Saute o loo pulea e papalagi ma avanoa. O le au'ili'iliga a Biko o lo'o mama e moni i aso nei e pei ona i ai i tausaga a'o le'i fasiotia o ia a'o taofia e leoleo i le 1977. Sii atili mai lena lava tala, "Black Souls in White Skins?":
"Nai lo le aofia ai oi latou lava i se taumafaiga atoa e tape ese le faʻailoga lanu mai lo latou sosaiete papaʻe, e faʻaumatia e le au saʻoloto le tele o taimi e taumafai ai e faʻamaonia i le tele o tagata uli e mafai ona latou iloa o latou saoloto. o lo'o feagai ma se fa'afitauli uliuli. E leai se mea e tupu i tagata uli.
I le teenaina o le mea na ia vaʻaia o se tuʻufaʻatasiga sese, na faʻaalia manino ai e Biko lona talitonu i le tuʻufaʻatasia moni e faʻavae i luga o se tauiviga mo le faamasinoga tonu:
"Afai e ala i le tuʻufaʻatasia e te malamalama ai i se suiga i totonu o sosaiete paʻepaʻe e tagata uli, o se faʻafeiloaʻiga ma le taliaina o tagata uli i totonu o se seti o tu ma aga masani ma tulafono o amioga na faʻatutuina ma tausia e tagata papaʻe, o lona uiga IO ou te tetee i ai. … o le isi lima e ala i le tuʻufaʻatasia o lona uiga e tatau ona auai saoloto tagata uma o se sosaiete, faʻafeiloaʻi mo le faʻaalia atoatoa o le tagata lava ia i totonu o se sosaiete suia saoloto e pei ona fuafuaina e le manaʻo o tagata, ona ou i ai lea ma oe."
O na mataupu faavae sa totonugalemu i le faagaioiga o tagata uliuli lea na fesoasoani Biko e taitaia i Aferika i Saute, ma e faapena foi ona latou faatatauina i le Iunaite Setete, i lena taimi ma le taimi nei. A o ou faitau i upu a Biko a o iai i Aferika i Saute, na faamanatu mai ai ia te aʻu aʻu lava taumafaiga i aso ua mavae e faamaonia ai loʻu tetee i le faailogalanu e ala i le faia o foliga o le lotogatasi ae ou te leʻi faaalia le autasi moni. Sa ou tagi i le tele o lo'u tauivi e aloese mai lenei mea.
O loʻu manatu e le o faʻafitauli uma i Aferika i Saute poʻo le Iunaite Setete e mafua mai i faiga faʻailoga lanu a papalagi. I Aferika i Saute na ou faalogo ai i le faifai pea o faitioga a le pulega a le Aferika National Congress (ANC) ona o le le mafai ona ola e tusa ai ma folafolaga i lana Freedom Charter lea na fesoasoani e faamatala ai le tauiviga faasaga i le faailogalanu, mo le mea ua manatu nisi o lona naunau e faatau atu. mai mea e fiafia i ai tagata masani i tagata papaʻe na faʻatagaina e taofi le tele o le tamaoaiga na maua i lalo o le apartheid. O ta'ita'i e pei o le Biko e le tu'ua'ia mea uma i papalagi ae nai lo le su'esu'eina o a'afiaga o le tulaga maualuga papalagi ma fesili atu mo le tali atu i tagata uma. Mo tagata e le maua ni avanoa, o lena tali atu e matua faigofie lava ona aloese mai ai.
Na uma ona ou faitauina le "Ou te Tusia le Mea Ou te fiafia i ai," o le tusi o tusitusiga a Biko na sii mai i luga, a o nofo i le malaevaalele i Cape Town e faatalitali mo laʻu malaga i le fale. O le tusi na pipii mai i fafo o la'u ato tau'au ua uma ona fa'atumu a'o saofai mai i o'u tafatafa se tagata papae Aferika i Saute ma fai mai talofa. Ua ou fiu e faitau, sa ou tuu i lalo la'u nusipepa ma tali atu i lana amataga o talanoaga faaleuo. A o ma talatalanoa e uiga i o ma olaga patino ma ou lipoti atu oʻu aafiaga i le atunuu, sa mafai ona ou vaai atu i ona mata o tilotilo faafia i le tusi Biko. Ina ua mavae ni nai minute sa ia lagona le mafanafana e fesili mai ia te au po o le a se mea ou te iloa e uiga ia Biko. Na ou taʻua na ou faia se aʻoaʻoga o talafaasolopito o Aferika i Saute pe tusa o le 1980 ma sa ou faitau e uiga ia Biko i le taimi tonu o lona fasioti tagata. Ae o le taimi muamua lea na ou faitau ai i ana lava tusitusiga, sa ou fai atu ai, ma sa ou faanoanoa ona sa ou faatali mo se taimi umi.
Ina ua uma ona faailoa atu le tomai faapolokiki ma le lototele o Biko, sa lapataia aʻu e laʻu paaga talanoaga ina ia aua neʻi ou soona fiafia i le "tapuaiga" o loo siomia ai Biko. “Ia manatua, na maliu ae le’i maua se avanoa e fai ai faiga pi’opi’o,” o lana faaaliga lea. I lo'u ta gugu, sa ou fesili po o le a le uiga o lana tala, ona matala ai lea o faitotoa o le lolo. "Vaai lava," o lana tala lea, i le tala a le au faipolokiki le agavaa ma le piʻopiʻo a le ANC. Ua latou mauoa ae ua suia lemu le atunuu i le "toe tasi ato ato i Aferika."
Pe sa leai ea ni taitai uli faamaoni? Pe na sili atu ona taatele faiga piʻopiʻo i totonu o se malo uliuli nai lo le malo paʻepaʻe?
Na ia ioe o loʻo i ai taʻitaʻi faamaoni o le ANC, ma atonu o le ANC e le sili atu le piʻopiʻo nai lo se pati papaʻe. Ae le na’o le fa’amaoni, o lana fa’aaliga lea, o lana fa’asalaga ua fa’asolo. Sa ou fesili po o le a le uiga o lana tala.
"Afelika i Saute o se sosaiete faʻaonaponei. O loʻo i ai a matou tekinolosi faʻapitoa, "o lana tala lea. "E sili atu i matou o se atunuu Europa nai lo se Aferika."
O le isi lena foliga o le faasaoloto papalagi. O se "fa'a'ole'ole ulu" e malamalama e le mafai ona e fa'amoemoe moni e fa'atautaia e tagata uli le sosaiete lavelave na fausia e papa'e. Ina ua uma le matou talanoaga fiafia muamua, sa ou ofo i le faailogalanu, e ui lava na lava loʻu iloa e iloa ai le tele o tagata fiafia e faʻailoga tagata. Sa ou faanoi ma le le mautonu ou te alu i le faletaele, e ui sa manino ia te ia pe aisea ua ou alu ai. A o ou savali ese sa vave ona ou lagona le ma i le le faafeagai ma ia. Sa ou fai ifo ia te aʻu lava e le o loʻu atunuu lenei ma e le o saʻu galuega, sa ou matua vaivai lava, atonu o le a faateʻaina aʻu e le tamaloa o se Amerika valea. Sa ou fai ifo ia te au lava ia e le afaina le savali ese, ma atonu sa i ai i lena tulaga faapitoa. Sa ou faamanatu ia te au lava sa ou vaivai faalelagona ma faaletino mai le malaga, ae o le tele lava o lou faamanatu ia te au lava, o le itiiti ifo foi lea o le malosi o au alofaga na foliga mai ia te au. Sa le mafai ona ou aloese mai le mea moni o aʻu, pei o isi tagata papaʻe, e iai lava le filifiliga ou te savali ese.
Po o le a lava laʻu matafaioi i lena aso i Aferika i Saute, e manino lava le mea e le mafai e i matou o tagata papaʻe ona natia i tua o le tele o alofaga matou te faʻaaogaina e faʻamaonia ai lo matou toilalo e faʻafeiloaʻi le pule sili papaʻe: "e tatau ona e filifilia au taua," poʻo le "e te mafaia." 'aua le suia tagata uma." Atonu e moni uma na mea, ae ina ua ou alu atu i le laina e oso i luga o le vaalele ma tepa a’e i luga e vaai atu i le ataata o le tamaloa ia te a’u, sa ou iloaina lo’u toilalo ma iloa ai lo’u paie. O le fesili ia te a’u, ma tagata papa’e uma, pe tatou te a’oa’oina mai na faaletonu pe tumau pea i le paie.
--------
Robert Jensen o se polofesa tusitala i le Iunivesite o Texas i Austin ma sui o le komiti faafoe o le Third Coast Activist Resource Center. O lana tusi lata mai o le All My Bones Shake: Searching a Progressive Path to the Prophetic Voice (Soft Skull Press, 2009). O ia foi o le tusitala o le Getting Off: Pornography and the End of Masculinity (South End Press, 2007); Le Loto Pa'epa'e: Fa'afeagai Tu'uga, Fa'ailoga Fa'ailoga ma Fa'amanuiaga Papalagi (City Lights, 2005); Citizens of the Empire: The Struggle to Claim Our Humanity (City Lights, 2004); ma le Tusitala Tetee: Aveina o Manatu Tulaga Mai Tulaga Fa'ata'ita'i i le Autu (Peter Lang, 2002). E mafai ona maua Jensen i [imeli puipuia] ma e mafai ona maua ana tala i luga ole laiga i le http://uts.cc.utexas.edu/~rjensen/index.html.
lesitala
O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.
Institute for Social and Cultural Communications, Inc. ose 501(c)3 e leai ni tupe mama.
Ole matou EIN # #22-2959506. O lau foa'i e toesea lafoga i le tulaga e fa'atagaina e le tulafono.
Matou te le taliaina tupe mai faʻasalalauga poʻo kamupani lagolago. Matou te fa'alagolago i tagata foa'i pei o oe e fai a matou galuega.
ZNetwork: Tauagavale Tala Fou, Iloiloga, Va'aiga & Fuafuaga