I le fa'amalieina o ia e tatau ona i ai i lana fa'asalaga talu ai nei ma le fa'amasinoga i moliaga tau tupe a le feterale, ua mautinoa e iloa lelei e John Edwards o lana galuega fa'apolokiki tele e le toe fa'afouina. O le tele lava o lona sese. Na fa'aleaogaina e Edwards lona ta'uleleia i uiga fa'atauva'a ma le le pulea lea na ta'ita'iina ai o ia i se fa'alavelave fa'avalevalea ma Rielle Hunter, o se tagata e tausaafia i le va'ai fa'atauva'a-e mulimuli i tolauapiga - a'o tauivi lona to'alua fa'amemelo i le kanesa ma na ia tamo'e ai mo le filifilia o le peresetene. . O le fa'agaioiga fa'aletonu ua le manuia (e aofia ai le tele o tupe totogi mai se mauoa na fa'atupuina le fa'amasinoga sese a le Matagaluega o Fa'amasinoga e faasaga ia Eteuati) e ufiufi ai le va fealoa'i na sili atu ona leaga nai lo le mataupu lava ia. O le fai atu e leai se faʻamasinoga a Eteuati o se faʻamatalaga.
Mo i tatou uma e iloa, na mulimuli ane faia e Edwards se suiga o le amio ma le faaleagaga. E ono mafai ona ia faʻafeiloaʻi ma galue e ala i temoni na taʻitaʻia ai o ia i lalo o se ala faʻaleagaina mai le tuai o le 2006 e oʻo i le amataga o le 2008. Seʻi vagana ai le au faʻatauvaʻa sili ona leaga ma sociopaths, e mafai e tagata ona faʻafeiloaʻi ma galue e ala i mea na taʻitaʻia ai i latou e galulue e aunoa ma le amio mama ma taofiofi ma le faailoga tagata.
E tusa lava pe na tupu lena mea (e foliga mai e le mafai), ae ui i lea, e le mafai e le aganuu faʻapolokiki a Amerika ona faʻamagaloina ma faʻagalo. E le tasi le agasala na faia e Edwards ae e tolu. Muamua o feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga, o se faafitauli na mafai e Bill Clinton ona foia e sili atu ma le faatasi. O le lona lua o le ufiufi.
Faasaga i le “Singing Kumbaya”
O agasala ia e manatua i aso nei. Ae na faia e Edwards se isi mea e sili atu ona mataʻina i le fatuina o lona lava tafeaga i le 2007 ma le 2008. O lana agasala lona tolu ma faʻagaloina o le tamoe ma le tuʻinanau feteʻenaʻi ma le faʻamaoni moni i le mataupu o le faʻamutaina o le mativa ma le faʻalauteleina o le amiotonu o le tamaoaiga ma le galuega faʻasaga i le pulea o Uosigitone ma vaega fa'apolokiki ta'uta'ua uma e le au maumea tau tupe ma kamupani To'aitiiti. Ou te masalo ua na'o a'u le au faipolokiki o lo'o totoe o lo'o manatua na lagolagoina e le kamupani iloga o lo'o tauivi ma le alualu i luma Ralph Nader. John" Edwards i luga o le loloto o le le mautonu,[1] fake-progressive and vacuously neoliberal "Hope" charlatan Barack Obama i luga o le MSNBC political talk show host Chris Mathews 'show "Hardball" i le ogatotonu o Tesema, 2007. Ina ua fai mai Mathews o Nader na "tuu ese Obama mai le soʻotaga alualu i luma," Na tali atu Nader. e faapea "ua le aofia ai o ia lava e ala i faamatalaga na ia faia, o le mea e leaga ai" - faamatalaga "lea e sili ona lelei i le malosi o le malosi ma pisinisi tetele ... O tagata o Iowa ma New Hampshire," o le faaopoopo lea a Nader, "e tatau ona fesili ia i latou lava: o ai o le a tau. mo oe.” I le faamalamalamaina o le mafuaaga na ia lagolagoina ai Edwards i Iowa, na taʻua ai e Nader e faapea "E laga e Edwards le fesili o le faʻatonuina o le malosi ma le tamaoaiga ma le pule i nai lima o loʻo galulue faasaga i le tele o tagata" [2]
I le aso lava lea na talanoa ai Nader ma Mathews, na taʻitaʻia le tamaoaiga faʻapitoa ma Times Niu Ioka Na taʻua e le tusitala o Paul Krugman e faapea "e tele eseesega i le va o sui tauva [Temokalasi] i o latou talitonuga e uiga i le mea e manaʻomia e liliu ai se fuafuaga alualu i luma i le mea moni ... Soo se tasi," o le faaopoopo lea a Krugman, "e manatu e mafai e le isi peresitene ona ausia suiga moni e aunoa ma o fete'ena'iga leaga o lo'o ola i se lalolagi fa'anoanoa." [3] O le tautalaga a Krugman na atagia mai ai lona sui tauva i lena taimi, o Edwards, o le sa masani ona taʻua le savali a Obama o le faaleleiga ma pisinisi tetele ma le GOP o le "pese Kumbaya." Na taʻua e Edwards le naunau soo o le senatoa o Ilinoi e galulue faatasi ma kamupani tetele, Wall Street, ma le Republicans o se "mea leaga tele." O Obama, na fai mai ai pea Edwards, na ia faatauina atu le taufaasese o le alualu i luma o suiga e aunoa ma se feeseeseaiga. “A e nofo i lalo i se laulau tele e 'feutana'i' ma le Republicans ma kamupani tetele," o le tala lea a Edwards i Iowa ma New Hampshire, "e le maua ai oe i se mea. E na ona latou aai i mea uma i le laulau.”
Faafofoga i le tala a Edwards i le taimi o le fono a sui tauva o le Democratic Party i Charleston, South Carolina i le faaiuga o Iulai o le 2007:
“E faapefea ona tatou aumaia se suiga tele? Ou te manatu o se fesili taua tele lena. Ma o le fesili: E te talitonu o le fetuutuunai, tafatolu o le a aumaia ai se suiga tele? Leai ou te le. Ou te manatu o tagata o loʻo malolosi i Uosigitone - kamupani inisiua tetele, kamupani vailaʻau tetele, kamupani suauʻu tetele - latou te le o feutagai. E leai o le a tuuina atu lo latou malosi. Pau lava le auala latou te tuʻuina atu ai lo latou malosi pe a tatou aveesea mai ia i latou ((PATI)…Afai e te mana'o i se suiga moni, e te mana'omia se tasi e iai ave nei tagata ma sasa i latou... O le i ai o se peresitene o le a - o le a tau mo le tutusa, tau mo suiga moni, suiga tele, suiga malosi, o le a tatou i ai i se tasi - e le mafai ona tatou faʻatau a tatou tagata totonu mo latou tagata totonu. E le aoga lena mea. O le mea matou te manaʻomia o se tasi na te aveina nei tagata, o nei faletupe tetele, o nei kamupani mokesi, kamupani inisiua tetele, kamupani vailaʻau tetele.” [4]
Faatasi ai ma le taulai atu pea o Edwards i faafitauli o le mativa ma le le tutusa o le vasega (tamaoaiga) (Na ou faalogo ia te ia e sili atu ma le faatasi i Iowa i le tamaoaiga ma le malosi o le "pito i luga o le 1 pasene") ma lona fia iloa o le "tagata faigaluega." gaioiga" e pei o le "polokalame sili ona tetee i le mativa i le talafaasolopito o Amerika," na fesoasoani lenei ituaiga o tautalaga e faamatala ai le mafuaaga na teena ai e le aufaipisinisi faapisinisi a Edwards ma le amanaiaina ma le amanaiaina e le aufaasālalau a o leʻi leva ona aliaʻe le tala Rielle Hunter. Fa'agalo le tulaga fa'atalatala aloa'ia o sui tauva o le peresetene o Nader, Cynthia McKinney, ma Dennis Kucinich. E oo lava ia Edwards, o le sui o le Sui Peresetene a le Democratic Party i le na o le tolu tausaga talu ai, e leʻi manaʻomia se gauai taua pe faʻalelei i malae malolosi uma o tupe faʻaupuga faʻapitoa ma faʻasalalauga lautele. Aʻo leʻi oʻo i le faʻaaliga a Hunter, o lana gagana e le masani ai le malosi ma le taua tele na tuʻuina atu ai o ia i itu sese ma fesoʻotaʻi faʻatasi o faʻatupeina faʻapisinisi faʻatasi ma malosiaga faʻasalalau faʻasalalau e faʻamalo ese ai sui tauva o le peresetene ua manatu e sili ona tetee pe ono tetee i faiga faʻavae ma manatu faʻapitoa o le tamaoaiga tele. .[5]
Pe na talitonu faamaoni Eteuati i le tautalaga populist o lana taumafaiga muamua faasaga ia Obama ma Hillary Clinton, o i laʻua uma na ia faailoa saʻo ma taʻusalaina o "Corporate Democrats"? E leai so'u manatu. O ana amio fa'apolokiki a le tagata lava ia ma le taimi ua tuana'i e mautinoa lava na fautua mai ai le avanoa. E le'i i ai sona tulaga tausaafia tulagalua e auai i le Kucinich i le valaau mo inisiua soifua maloloina tagata to'atasi. Ae ui i lea, sa ia fa'atauva'a tele ma mo le fa'agalo vave o le Tulafono Filifilia Saoloto a Tagata Faigaluega (lea o le a toe fa'atulafonoina ai le fa'atulagaina o iuni malosi i lenei atunu'u). O faʻasalalauga e masani lava e sili atu nai lo upu ma faʻataʻitaʻiga o tagata suʻesuʻe malosi ma Edwards (po o le a lava le mafuaʻaga - masalo o se tautinoga faamaoni ma / pe atonu o se faʻatusatusaga ua uma ona faʻaaogaina e Hillary ma Obama le tele o avanoa tutotonu ma tupe) na filifilia le faʻamatalaga. na tau ai ia te ia le lagolago sili bourgeois e manaʻomia mo le peresetene "ola" i lalo o le pulega palota a le Iunaite Setete. Na faia e Charles Pierce le au faipule faaupufai ni manatu lelei i le Esquire blog ia Mati talu ai:
"O John Edwards na o le pau lea o le sui tauva o le Democratic Democratic talu mai Jesse Jackson na alu ese atu e talanoa e uiga i le mativa i Amerika. E le o se auala fa'alilolilo. E le o se manatu mulimuli ina ua uma ona faitio mo le tele o itula i le mamafa o le Vasega Tutotonu ma le auala na ia manaʻo ai e faʻaalia Pisinisi Laiti, The Engine Of The Economy - o ia mea uma e lua, i ni faaupuga faʻapolokiki, o lona uiga o le talanoaina o faʻalavelave faʻaletonu tau tamaoaiga o le paʻepaʻe tauivi. tagata. O le talanoa e uiga i le mativa, ma e uiga i tagata matitiva, o lona uiga o le talanoa tele e uiga i tagata uli, ma o le ituaiga mea lena na talitonuina e Al From ma le Democratic Leadership Council o se augatupulaga o le aufaipolotiki mataʻutia o se faiga faʻatauvalea e le mafai e le pati. gafatia. Na ou manatu e taua le i ai o se tasi i fafo o loʻo talanoa i le lauga i luga o le tulaga tele e uiga i le faʻafefea o loʻo i ai ni taga o le fiaaai le mafaamagaloina ma le manaʻoga i totonu o lenei malo e tatau ona faʻalumaina i tatou uma." [6]
Malamalama vs. Vevela
Afai e leai se isi mea, o le valea o John Edwards e tatau ona maua sina faʻafetai mo le taumafai e faʻatau tupe a kamupani i le primaries ma le matauina o le manaʻomia o se "tau taua" ma le malosi faʻapisinisi ma tupe. E tatau foi ia te ia se faʻafetai ona o lona taʻua o Obama o se tagata faʻatauvaʻa ma kamupani aʻo leʻi leva ona iloa e le faitau miliona o le uluaʻi peresitene uliuli o le malo o mea uma e uiga i le lanumeamata ma le matapeʻapeʻa.
I se felafolafoaiga a sui tauva i Des Moines, na toe taʻua ai e Edwards lana laina e masani ona taʻua e naʻo se "tauga mataʻutia" ma tagata mauoa ma le malosi e mafai ona maua ai totogi lelei, malo mama, ma le toe fuataʻiina o le soifua maloloina. Na tali atu Obama i le mea na taʻua e le tusitala agavale o Mike Davis o le "aloese masani masani." “Matou te le manaʻomia se isi vevela,” o le tala lea a Obama: “matou te manaʻomia le malamalama atili.'[7]
Na vave ona matou vaʻaia po o ai na aumaia e le Dollar Obama le "malamalama" - o tagata e pei o le paionia faʻaletulafono tau tupe Larry Summers ma Timothy Geithner o Goldman Sachs, FOX News-addicted Tea Partiers atonu e gutu le mautonu, neo-McCarthyite mafaufauga e uiga i le "radical leftism" a le peresitene fou, (le tala malie a Newt Gingrich o Obama), ae e leai se mafuaaga e masalosalo ai tagata sailiili ogaoga. o le fea vasega sa tautua ai le peresitene fou. "O lo matou peresitene uliuli" (o le faatonu alualu i luma ma le tusitala o Matthew Rothschild na taʻua sese ia Obama ia Oketopa o le 2010) sa auai i Wall Street ma kamupani Amerika mai le amataga. Faatasi ai ma lona faʻalauteleina o le faʻaola tupe tele a pule sili tau tupe, o lona mumusu e faʻa-atunuu ma faʻaumatia faʻalapotopotoga faʻapitoa tau tupe, o lona pasiaina o se pili "toefuataʻi" soifua maloloina e naʻo kamupani inisiua ma vailaʻau tetele e mafai ona fiafia i ai (o gatasi ma le fautuaga a Rahm Emmanuel. i le peresitene: "le amanaʻiaina le alualu i luma"), o lona tipiina o se taʻavale taʻavale na osofaʻia tupe penisione a le iuni ma tauia le malaga faʻavae, o lona faʻaleagaina o taumafaiga faʻaititia o le carbon carbon i Copenhagen, o lona musu e faʻalautele polokalame ogaoga o galuega lautele (meamata poʻo a leai), o lona fa'amalama lanumeamata o le fa'ateleina o le la'uina ma le suau'u mata'utia o le suau'u loloto ma isi galuega viliina i fafo o lo'o fa'ailoa mai ai lona le amana'iaina o folafolaga i tagata faigaluega ma isi itumalo ta'uta'ua (manatua le Tulafono Fa'atonu a le Aufaigaluega Sa'oloto ua vave ona fa'asese) lona tofiaina o se Komisi Fa'aitiitia Fa'aitiitiga Fa'auluuluga. [i upu a Michael Hudson o le tamaoaiga] e fili tautino o le Saogalemu Lautele” (Republican Senator Alan Simpson ma sa avea muamua ma taitai o le aufaigaluega a Clinton o Erskin Bowles), o lona musu e talia le fouvalega a tagata faigaluega lautele i Wisconsin, ma isi faalataina o lona “faavae alualu i luma. ” (o le isi itu o le tupe o folafolaga na tausia i ana kamupani lagolago), a Obama "suia" ma le "faamoemoe" (corporatist Bill Clinton's campaign keywords i le 1992) o le au peresitene ua faʻataʻitaʻia to le malosi o le mea ua taʻua e le au faitio mataʻutia o Edward S. Herman ma David Peterson "o le pule malosi o tupe."[8] E sili atu nai lo na o se "aʻoaʻoga tuusaʻo e uiga i le mana"[9] o le pulega a Obama o se semina moni i luga o ai e pulea moni Amerika i lalo ifo ma tua atu o matatioata palota faʻatauvaʻa, faʻatau tele ma faʻatatau i sui tauva.[10] ma i luga o le le aoga o le sailia o suiga alualu i luma e ala i faiga palota iloga ma faiga pati tetele.
Ae fa'apefea le Republicans Obama na finau i le galulue fa'atasi ma i latou na ia sailia pea lava pea ni fefa'ataua'iga sa'o "centrist"? Ua na'o latou fa'amaonia i latou lava e sili atu le leaga o mea ua iloa e le to'atele oi latou i le 2007: hard-right arch-plutocratic sociopaths tuuto atu i le talepeina o soʻo se faiga faʻavae alualu i luma ma le soifua manuia lautele ua ausia e ala lauiloa i le seneturi talu ai. Fa'afetai e le'o se vaega itiiti i le fa'atupu fa'apolopolo a Obama, o na tagata leaga fa'afoma'i o lo'o i ai le malosi moni i le toe maua o le White House ia Novema a sau.
“Gaioiga Fa’apolokiki Matutua”
Ana le'i fa'asalaina o ia i le fa'ai'uga a Hunter, atonu o Edwards o se sui fa'anatura e tamo'e o se "agai i luma" lu'itau muamua ia Obama i lenei tausaga. Ae faapefea? O le tele lava o le itu agavale ta'ita'ia ma le populist fouvale faasaga i le malosi o le Democratic Party corporatism (ma le Democratic Party imperialism and racism and sexism and eco-cidalism and...etc.) lea na aliaʻe i le tausaga talu ai (aemaise lava i le tulai mai o le Occupy Movement) ma na faaalia ai lona itu tetee i le itu i Chicago i le masina talu ai e le o taulai atu i sui faatutu po o faiga faaupufai tetele. E le o sailia ni faaola mai le vasega faapolokiki maualuluga ma faiga palota ua tumu i tupe. E pei ona taʻua e Howard Zinn, le tusitala faasolopito Amerika tuai ma le lauiloa i le lima tausaga talu ai: "O matou e tetee ... e le o ni faipule. O i matou o tagatanuu. Po o le a lava le mea e fai e le au faipule, ia latou lagona muamua le malosi atoa o tagatanuu o loo tautala mo le mea tonu, ae le o le mea e manumalo ai… Sei vagana ai le toaitiiti e seasea, o tatou sui o ni faipule, ma o le a tuuina atu lo latou faamaoni, ma fai mai e 'moni. ' [Semanu e leai se tuusaunoaga a Peresitene Edwards - PS].”[11] E pei ona tusia e le uo a Zinn ma Chomsky ni vaaiga se lua o le palota talu ai:
“O le galuega faanatinati mo i latou e mananaʻo e suia faiga faʻavae i se itu alualu i luma - e masani ona ogatasi ma le tele o manatu - o le tuputupu aʻe ma ia lava le malosi ina ia le mafai ona le amanaiaina i latou e nofoaga autu o le paoa ...I le faiga-palota, e tatau ona fai ni filifiliga talafeagai. Ae e tulagalua i latou i faiga faaupufai matuia. O le galuega autu o le fatuina lea o se aganuu faʻatemokalasi moni e tali atu, ma o lena taumafaiga e faʻaauau aʻo leʻi faia ma pe a maeʻa faiga palota, poʻo a lava o latou taunuuga.[12]
O le "mea sili ona taua," na fai mai ai Zinn e sili atu ma le tasi, "e le o ai o loo nofo i totonu o le Maota Paepae, ae o ai o loo nofo i totonu—i auala, i faleaiga, i totonu o maota o le malo, i falegaosimea. O ai e tete’e, o ai e nofoia tofi ma fa’aalia-o mea na e iloa ai le mea e tupu.”[13] O le lesona lena o, faatasi ai ma isi faʻataʻitaʻiga, o le 1930s alamanuia tagata faigaluega, le va o aia tatau, o le anti-Vietnam War movement, o le gaioiga a le fafine - ua atiina ae uma, e tatau ona matauina, e ala i galuega faigata, auiliiliga, ma tuuto i aso uma, ae le na o le faatasi i le fa tausaga.[14]
Paul Street (www.paulstreet.org) o le tusitala o le tele o tusi, e aofia ai Malo ad Le tutusa: Amerika ma le Lalolagi Talu mai le 9/11 (Paradigm, 2004), Fa'aleaganu'u Fa'ailoga i le Global Metropolis (Rowman&Littlefield, 2007), To Laei Fou a le Malo: Barack Obama i le Lalolagi Moni o Malosiaga (Paradigm, 2010), ma (tusia faatasi ma Anthony DiMaggio) Fa'asalaina le Tea Party: Mass Media and the Campaign to Remake American Politics (Paradigm, 2011). E mafai ona o'o iai le auala ile [imeli puipuia]
Fa'amatalaga Filifilia
[1] Ou te nofo aitalafu i lenei faʻamatalaga o Obama "matua le mautonu') i se ata muamua o le peresitene i le lumanaʻi e Larissa MacFarquhar i lana tala, “The Conciliator: O fea e sau ai Barack Obama?" Le New Yorker (Mae 7, 2007). E tusa ai ma MacFarquhar, ina ua uma ona faia ni faatalanoaga loloto ma le sui tauva o Obama ma se suesuega o lana galuega faaupufai: "I lana vaaiga i le tala faasolopito, i lona faaaloalo i tu ma aga, i lona masalosalo e mafai ona suia le lalolagi i soo se auala ae matua lemu lava, o Obama e matua le mautonu."
[2] MSNBC “Hardball,” Tesema 17, 2007.
[3] Paul Krugman, “Big Table Fantasies,” Times Niu Ioka, 17 Tesema, 2007.
[4] CNN/YouTube Debate, Democratic Presidential Candidates, Charleston, South Carolina, July 24, 2007, transcript available online at http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/07/23/debate.transcript/index.html.
[5] Mo nisi fa'amatalaga ma fa'apogai, va'ai
[6] Charles Pierce, "O le Tele o Faalataina o John Edwards," Le Politics Blog ma Charles Pierce (Mati 22, 2012) i http://www.esquire.com/blogs/politics/john-edwards-prostitute-7529610. E tusa ai ma le faamatalaga a Pierce, na sili atu le sa'o ma le malosi o Edwards nai lo Obama e uiga i le faafitauli faifaipea o le faailogalanu ma le le tutusa o ituaiga i luga o le auala tauvaga i le 2007 ma le 2008. See Street, Barack Obama ma le Lumanai, Mataupu 3.
[8] Edward S. Herman ma David Peterson, “Ti'eti'e i le 'Green Wave' i le Fa'asalalauga mo le Filemu ma le Temokalasi ma Tala'aga,” Faiga Fa'aeletise, Iulai 22, 2009, faitau i http://mrzine.monthlyreview.org/2009/hp240709.html; Paul Street. “O le Malo Pulea Le’i Filifilia a Amerika i Tupe: Manatu Pogisa i le Manaomia o Suiga Moni i le Aiga, ae Le Na’o Sasa’e Tutotonu,” ZNet (Aperila 14, 2011) i https://znetwork.org/america-s-unelected-dictatorship-of-money-by-paul-street; Paul Street, “O Ai le Peresetene Uliuli? Faia Mea mo e Mauoa ma Malosi,” Fautuaga (Iulai 30, 2012) i http://www.counterpunch.org/2011/07/30/whose-black-president/
[9] Na faaauau pea e tagata Amerika masani i lalo o Obama le mauaina o le mea na taʻua e le faipule agavale-saoloto William Greider "o se lesona tuusa'o e uiga i le pule, o ai e i ai ae o ai e leai. Sa latou [ua] matamata
[10] vaʻai
[11] Howard Zinn, “O i Tatou o ni Faipolokiki po o ni Tagatanuu?” Le Alualu i Luma (Me 2007).
[12] Noam Chomsky, Fa'alavelave (
[13] “O Le Talatuu a Howard Zinn,” Tagata faigaluega lautele, Novema 2, 2010, i le http://socialistworker.org/blog/critical-reading/2010/11/02/legacy-howard-zinn.