O faila faalilolilo muamua a Peretania o loʻo taʻu mai ai le tala o le lagolago a Peretania mo le faoa faamalosi a le vaega a Baʻath i Iraq i le 1963. O le aʻa lea o Lonetona ma Uosigitone lagolago muamua a Saddam ma pulega faʻamalosi i Baghdad, faʻaauau pea i aso nei.
O le osofaʻiga a Fepuari 1963 na faʻatautaia e le CIA, lea na tuʻuina atu ai i taʻitaʻi faʻalavelave se lisi o tagata 5,000 na tuliloaina ma fasiotia. E foliga mai na faʻatonuina le faʻaumatiaina o le Iraqi Communist Party, na latou aofia ai ofisa sinia o le vaegaʻau faʻapea foʻi ma loia, polofesa, faiaoga ma fomaʻi, oe na maliliu i le tele o asiasiga mai lea fale i lea fale e le au lavea.
O Saddam Hussein, sa avea ma sui laititi o le pati Ba'ath, sa vavalalata i le osofaʻiga. I le avea ai o se tagata na ave faapagota i Iraqi i Cairo na ia maua talu mai le 1961 na faamanuiaina mai fesootaiga ma le CIA na faatulagaina e le vaega Iraqi o le atamai o Aikupito. I le taimi o le osofaʻiga na toe foi mai ai Saddam mai Cairo ma sa aafia i le sauaina o tagata agavale.
Ua leva foi ona fia vaai Peretania e vaai i le pa'ū o le pulega a Abdul Karim Qasim, lea na faatoilaloina le malo lagolago-Peretania i le 1958, ma o loo tuliloaina se faiga faavae faa-Arapi i fafo ma le faalauiloaina o le suauu a Peretania. I le lima masina a o lumanaʻi le osofaʻiga i le 1963, na taʻua ai e se ofisa o le Foreign Office le manatu o le amepasa a Peretania "o le vave ona pa'ū Qasim o le sili atu lea ma e le tatau ona tatou filifili tele i le faia o mea e fesoasoani ai i lenei mea".
Na iloa lelei e le au ofisa o Peretania le fasiotiga tagata ina ua mavae le osofaʻiga. O le Amapasa Roger Allen sa mataituina lipoti a le leitio Iraqi i aso muamua e lua o le osofaʻiga na valaau atu i tagata e "fesoasoani e tafiesea uma i latou o le Communists ma faʻaumatia i latou? fasioti uma, fasioti tagata solitulafono uma". Na ia auina atu se tusitusiga o nei feʻau i le Ofisa o le Va i Fafo i le aso 15 o Fepuari. O isi faila e faasino i le "faʻapotopotoina o communists", "taʻutaʻua tamaʻi fana fana" ma "tala o le tele o manuʻa, masalo i tagata lautele".
E oo atu i le aso 26 o Fepuari, na lipotia ai e le ofisa o Peretania o loo taumafai le pulega fou "e tuʻimomomoina faiga faʻa-Komunisi i Iraq" ma o loʻo i ai tala e faapea "ua faoa uma le au faipule sili ma e limasefulu na fasiotia filemu". I le ono vaiaso mulimuli ane, na taʻua ai e se ofisa o le Ofisa o le Va i Fafo se "taʻeleʻele" ma "e le tatau ona tatou manaʻo e vaʻaia faʻalauaʻitele e lagolagoina ia auala e taofia ai faiga faʻa-Komunisi". "O lea saua", o le tala lea a le ofisa, "atonu na talafeagai mo se taimi puupuu".
E oo atu ia Iuni, o le ofisa o le Foreign Office Percy Cradock ? o ai mulimuli ane na avea ma ta'ita'ifono o le Komiti So'ofa'atasi? na taʻua e faapea "o loʻo faʻaauauina pea e le pulega a Iraqi lana faʻalavelave matuia o le au komunisi".
O lenei mea na fa'ailoaina o se fa'agaioiga leaga atoatoa. O fasiotiga tagata na tutupu i "se taimi e leai se faʻaaliga o se faʻamataʻu faʻaKomunisi poʻo soʻo se tetee malosi i le malo fou".
Na lagolagoina e taʻitaʻi o Peretania nei fasiotiga tagata ma talisapaia le pulega na faia. Fai mai Roger Allen i le Ofisa o le Va i Fafo i le vaiaso talu ona maeʻa le osofaʻiga e faapea "o loʻo faia e le malo o loʻo i ai nei le mea e mafai, ma o loʻu talitonuga e tatau ona tatou lagolagoina ma fesoasoani i le lumanaʻi e faʻavaeina o ia lava ina ia faasolosolo malie ai lenei faʻamataʻu komunisi. faaitiitia”. O le malo fou "atonu e fetaui lelei ma mea tatou te fiafia i ai" ma "o lea e taua ai le vave faʻamaopoopoina". O le a "manaomia uma le lagolago ma tupe e mafai ona maua".
Na taʻua e le Ofisa o le Va i Fafo e faapea o taʻitaʻi fou “ua latou faaalia le lototele ma le tutumau i le fofoina ma le faataunuuina o la latou taupulepulega” ma e tatau ona latou “faauo atu i Sisifo”. Na auina atu e le Ofisa o le Va i Fafo se faʻamatalaga i le tele o amepasa e faʻafeiloaʻi ai le osofaʻiga ma faʻaiʻu: "Matou te manaʻo ia manuia le pulega fou."
Na feiloai Allen ma le Minisita o le Va i Fafo o le pulega fou a le militeri i le lua aso talu ona maeʻa le osofaʻiga. E le o ta'ua i lana talafaamaumau le siitia o le fasiotiga tagata; ae, o le fonotaga ua faamatalaina o le "matua faauo". O le mea moni, e leai se taʻua i totonu o faila na ou vaʻaia i soʻo se popolega e uiga i le fasioti tagata.
Nai lo lena, na taʻua e le au ofisa e tatau ona latou "suʻesuʻeina auala uma e maua ai tupe mai le tau tetee i le taimi nei i Iraq", "ia fesoasoani i le tuʻuina atu o auupega" ma "tuuina atu aʻoaʻoga a le militeri pe a manaʻomia e Iraqis". O lenei faʻamanatu na tusia i le aso lava lea na auina atu ai e Allen i le Ofisa o le Va i Fafo le leitio faʻasalalau e faʻamalosia ai Iraqis e "fasioti tagata solitulafono".
O faiga faʻavae a Peretania o le tuʻuina atu lea o le aloaʻia faʻavaomalo i le pulega fou ma ia "faia fesoʻotaʻiga faauo i se taimi vave e mafai ai ma taʻitaʻi o Baathist ma taʻitaʻi o le atunuu", ma valaaulia sui o le National Guard (le faʻalapotopotoga na fesoasoani e faʻatautaia le fasiotiga tagata) i Lonetona . Na manaʻomia ona faia lenei mea “i lalo o se isi ulutala” ina ia natia.
O lenei mea na tupu atonu na faʻaalia ai ia Saddam e mafai ona ia faʻalagolago mulimuli ane i Sisifo e lagolagoina le faʻalavelave a Baghdad - o aʻa o faʻalavelave sili atu ona leaga i le 1980s. O loʻo faʻaalia ai foi ia i tatou i aso nei le faʻaogaina o le lagolago a Peretania ma Amerika mo i latou e mafai ona tausia le faʻatonuga i Iraq, poʻo a lava taunuuga o tagata.
O le tusi fou a Mark Curtis o le Unpeople: British's Secret Human Rights Abuses. www.markcurtis.info