E iloa e le tagata Amerika masani le mea ua faia e le Malo o Amerika i isi tagata o le lalolagi?
E tolu auala e iloa ai le mea o loʻo tupu i le lalolagi. E mafai e se tagata ona i ai se manatu le mautonu i le mea o loʻo tupu, pe mafai foi ona i ai ni faʻamatalaga e faʻamalamalama atili ai le ata, pe, mulimuli ane, e mafai ona maua uma faʻamatalaga faʻasalalau lautele e ofoina atu se vaaiga (agavaʻa) manino o le lalolagi.
O tagata Amerika o loʻo i ai se (agavaʻa) malamalama manino i mea o loʻo tutupu i le lalolagi o se toʻaitiiti. O tagata Amerika o loʻo i ai se ata malamalama lelei o le lalolagi e sili atu le toʻatele, ae o se toʻaitiiti foi.
O le toʻatele o tagata Amerika o loʻo i ai (a itiiti ifo) se manatu le mautonu i le mea o loʻo tupu. E leai ni tagata valea. Pe sili atu, e leai ni tagata faavalevalea (po o ni tagata faavalevalea) i lenei lalolagi, sei vagana ai i latou e i ai se faiʻai ua faaleagaina; ose mea e seasea tupu.
Ae, o le a le uiga o le i ai o se "manatu le mautonu"? Sei o tatou taumafai e faʻamatalaina e ala i le toe faʻamatalaina o nisi o mea moni o se vaega o le mea moni Amerika:
O le tagata Amerika masani e iai se manatu le mautonu o le McCarthyism ma ona itu le lelei. O le manatu foi lea e uiga ia J. Edgar Hoover o le F.B.I.
O le tele o tagata Amerika e iai se manatu lautele e uiga i suʻega faaniukilia na faia e le US Government mo le tele o tausaga i Nevada ma e uiga i kanesa na fasiotia ai le fiasefulu afe o Amerika, tagata lautele ma le militeri. (E lua tusi, “American Ground Zero,” Carole Gallagher, MIT Press, 1993, ma le “Justice Downwind,” Howard Ball, Oxford U. Press, 1986, e molimau i lenei mea.)
O Vietnam e sili atu nai lo se manatuaga le mautonu, o se vaega o le mafaufau Amerika. O le fasiotiga a My Lai, e ui lava o se mea laʻititi na tupu i se faasologa umi o faʻalavelave faʻapena, e le mafai ona le amanaiaina e tagata Amerika masani.
O le mea lava lea e tasi mo le faʻaleagaina o le "Agent Orange", ona o loʻo i ai le faitau afe o fitafita Amerika ma a latou fanau o loʻo afaina i le oona o loʻo faʻaaogaina e le Malo o Amerika. O le numera sili atu o tagata Vietnamese na afaina e masani ona le amanaiaina.
Masalo, o le toʻatele o tagata Amerika o loʻo i ai se manatu faʻapitoa e uiga i mea o loʻo i totonu o le "Pentagon Papers" a Daniel Ellsberg, ae ui i lea, latou te iloa le i ai ("le fiafia") o nei pepa.
Ae faapefea le “School of the Americas” (SOA)? “Talu mai le 1946, ua aoaoina e le SOA le silia ma le 60,000 fitafita Latina Amerika ma leoleo. Faatasi ai ma ana au faauu o loo i ai le toatele o tagata sili ona taʻutaʻua o le konetineta o tagata sauaina, fasioti tagata, taʻitaʻi ma tagata faatupu faalavelave a le setete. (George Monbiot, Faamatalaga o Nov. 01,’ 01).
Masalo, e le o Amerika uma e iloa le i ai o le SOA, ae e foliga mai e toʻaitiiti tagata Amerika ua "faʻalogo" e uiga i ai.
E le o iloa e tagata Amerika i lo latou toatele e uiga i le mataupu a Noriega ma le uiga o le CIA, ma isi, e tusa lava po o le a le le mautonu o lenei malamalama?
E le o Oliver North, "Iran-gate", ma isi i luga o le aufaasālalau a Amerika mo masina? E manaʻomia e le tagata Amerika masani faʻamatalaga o le mataupu e lagona ai o loʻo i ai se mea sese (ma le mama) e uiga i amioga a le Malo o Amerika.
O le Taua a le Fagaloa ma ona taunuuga ma le faitau selau o afe o tamaiti ua maliliu ona o le US embargo, e le o iloa e le US faitau aofaʻi?
Pe talitonu moni ea tagata Amerika masani o mataupu a Bosnia ma Kosovo o "fesoasoani agaalofa" a le US?
E tusa lava po o le a le tele o le leaga o Hollywood, ma isi mea na faia e avea ma ala o faasalalauga aloaia, pe le mafai ea e tagata Amerika ona maua tala (faʻamaumauina) tala e uiga i "galuega" a le US i Chile (Jack Lemmon i le "Missing"), Eleni, Amerika Latina, ma isi (e ala i ata tifaga Gavras ma isi tagata fai ata)?
O le lisi o mataupu o le "malamalama le malamalama" e le toʻatele o tagata Amerika e mafai ona faʻaauau pea. E le tatau.
Ae ui i lea, o le faaletonu autu ma le vaaiga i le lalolagi o tagata Amerika masani e le o le malamalama, "vague" poʻo se isi, o le TALITONUGA, e ese mai i le malamalama, e tagata Amerika masani, faʻatupuina mai le laʻitiiti, e le mafai e le Malo o Amerika ona avea ma BENEVOLENT. , o Amerika e "LELEI" (e tusa ai ma Bush).
E ui lava o lenei talitonuga e feteenai ma le saʻo o mea moni o le malamalama (tusa lava pe le atoatoa), e foliga mai e mafai e tagata ona taofiofia lena malamalama ma tumau i le talitonuga.
Ma toe, e mafai ona tatou tofotofoina lenei tautinoga e ala i se faataitaiga mai le moni o le olaga: I le faaiuga o le 1974, i ni nai vaiaso talu ona pa'ū le (lagolagoina e le US) "1967 dictatorship" i Eleni, na faia ai se fono tele i le taulaga o Athens. O le failauga autu o Mikis Theodorakis, o le tusitala Eleni maoae.
Sa ou tu i le pito o le nofoaga tumutumu. I se taimi, na savavali mai ai ni alii Amerika se toalua, i le amataga o le onosefulu o la tausaga, agai i le mea sa ou tu ai, a o agai atu i luga o le auala, ina ua uma ona ui atu i le motu o tagata. Sa talie leotetele uma i laua ma sa la faata'ita'i ma le fiafia leo o le failauga.
Ina ua latou taunuu i le tulaga sa ou tu ai, sa ou tautala atu ia i latou ma taʻu atu ia i latou o mea sa latou faalogo i ai o ni mea matuia tele, ona e faatatau i le pule malosi ma e le gata ia Theodorakis ae o le toatele o le motu o tagata o ni tagata na maua. sa sauaina e le malo malosi o Amerika.
O se tasi o i latou, o se tagata e agamalu ma agalelei, na ia taʻu mai ma le faaaloalo ma le mautinoa: "E le faʻasauā tagata Amerika." O lona talitonuga i le lelei o Amerika na foliga mai e loloto.
O le mea lea e le mafai ona ou faamatalaina i lena Amerika, ona o le nofoaga ma tulaga:
“Ina ua uma ona faia aʻu i togafitiga 'falanga' (bastinado), sa lafoina aʻu i totonu o se sela tuufua, lea sa taofia ai aʻu mo le sefululima aso… E aofia ai le leai o se meaʻai, leai se vai, leai se sikaleti, ma leai se avanoa i le faleuila…
"E le masani ona mafaufau se tasi i le leai o se meaʻai, ae o le leai o se vai e tigaina, aemaise lava pe a uma le faʻasauāina e leai se aunese o le susu i le tino ...
“Sa ou laki, i le taeao lona lua, na ou paʻu i luga (i ai) se leoleo o lē o se afa-tagata po o le leʻi mauaina foi o ana poloaiga o le aso ma faatagaina aʻu ou te alu i le faleuila, lea na mafai ai ona ou inu mai le vai. paipa vai e tau atu i totonu o le faleuila (ituaiga) turkish, o oʻu lima ma oʻu laugutu o loʻo paʻi i lapisi na tuʻu e isi e pei o aʻu e opeopea iina… "
(“Barbarism in Greece” saunia e James Becket, faatasi ai ma se upu tomua a le Senator Claiborne Pell, Walker and Company, New York, 1970, itulau 63, 64. Becket o se Harvard Law School na faauu.)
O le tusitala o le tusitusiga o loʻo i luga o Yiannis Leloudas, o se fatusolo Eleni ma se tagata suʻesuʻe i mea anamua. E luasefulu valu ona tausaga i le taimi na sauaina ai o ia i le 1967. O le Igilisi o lana lava ia (sei vagana ai puipui e lua ua faaopoopo mo le faamaninoga). O le tusitusiga na aofia ai o se tautinoga i le tusi a Becket. Na ou feiloaʻi iā Leloudas i le 1975, i le taimi o le faamasinoga o ē na faatigā iā te ia. Sa faagaeetia lava au i le tauagafau ma le agalelei o le tamaloa.
O se tasi o tagata sauaina ia Leloudas o le Leoleo Ofisa Asiasi o le Puipuiga o Basil Lambrou, “o loo nofo i tua o lana kesi o loo faaalia ai le lima mumu, paepae, ma le lanumoana o loo uu lima o le fesoasoani a Amerika. Ua ia taumafai e faailoa atu i le pagota le matuā lē aogā o le tetee atu: ‘E te faavalea oe i lou manatu e te mafaia se mea. E lua le lalolagi. O loʻo i ai le au communist i lena itu ma i lenei itu le lalolagi saoloto. O Rusia ma Amerika, e leai se isi. O a i tatou? Amerika. I tua atu o aʻu o loʻo i ai le malo (Eleni), i tua o le malo o NATO, i tua o NATO o le US E le mafai ona e tau ia i matou, o matou o Amerika '".
(Becket, p. 16). O le mea moni, o le uiga o Lambrou "Amerika" o le US Government, ae le o tagata Amerika masani. O le taimi mulimuli na ou faalogo ai e uiga ia Lambrou o ni nai tausaga talu ai. Sa nofo o ia i se malologa lelei i le motu o Euboea, e tusa ma le 50 maila i Matu i Sasaʻe o Atenai.
(FAAMATALAGA: "Bastinado: O se faʻasalaga e aofia ai le sasaina o alofivae i se laau"- Merriam Webster's. O le vae taumatau o Mikis Theodorakis e manaʻomia se seevae faʻapitoa, ona o lona vae na manua tumau i le taimi o le bastinado session i le tuai o '40s i le lima o tagata fa'asauā Eleni i lalo o le fa'amalumaluga a le General James Van Fleet o le US Army.
I le ala, o le musika na faalogoina mai sipika a o ulufale atu se pasi lanu moana i Kabul ma le faamanatuina o tagata o le Northern Alliance i luga uma, e pei ona faaalia i talafou i nai aso talu ai, o se tasi o pese a Theodorakis "Ballad o Mauthausen.”
O loo faamatala mai e le pese pese “le tala i le olaga ma le oti i le nofoaga o faasalaga a Nazi i Mauthausen, i Austria, lea na taofia ai le toʻatele o tagata Iutaia, ma nisi o pagota faapolotiki, i le Taua mulimuli (I le Lalolagi).”
O se tasi o pese o loo faaalia ai “le mafatia o se pagota Iutaia ina ua iloa ua ave le fafine e alofa i ai i le potu kesi.” O lenei musika mamana a Miki, na tuuto atu i mafatiaga o tagata Iutaia, na taina e le au Musalimi i Kabul! O lenei, e moni, o se lalolagi le mautonu. FA'AI'UGA O FA'AMANATU)
O lea la, o lenei talitonuga o tagata Amerika masani i le agalelei o le US Government ua faʻaalia o le PATRIOTISM, e ala i le talotaloina o fuʻa pepa laiti, ma isi. O le osofaʻia o le lotonuu o se pisinisi sili ona faigata ma lamatia. I le 1775, o Dr. Samuel Johnson faatasi ma ana uo i se faleaiga i Lonetona, na “faafuaseʻi ona tautala, i se leo malosi, o se apothegm,” na taʻu mai e James Boswell, le uo a Johnson, e faapea i lenei apothegm “e toatele o le a amata”.
O le apothegm: “O le lotonuu o le sulufaiga mulimuli lea o se tagata ulavale.” (“The Life of Samuel Johnson” saunia e James Boswell, The Folio Society, Lonetona, 1968, Vol. I, itulau 527)
I le faaiuga: E mafai e tagata Amerika masani, e tusa lava pe i luga o le faavae o le malamalama le mautonu, ona taliina le fesili tele, "Aisea e inoino ai tagata o le lalolagi ia Amerika (e pei o le US Government)?" (O le upu "inoino" na faʻaaogaina e Bush lava ia!)
O le tali: Ioe, latou te mafaia.
O le a se mea e mafai e tagata Amerika masani ona fai e avea ai lenei lalolagi ma amio lelei? O le mea itiiti e mafai ona latou faia o le LĒ faʻamalosia le US elite e faʻaaoga sauaga, e ala i le talotaloina o fuʻa pepa laiti.