O se tala e tatau ona e manava ai: o le faʻalavelaveina o le mea, i tausaga o Bush, sa masani ona taʻua "le arc o le le mautu." E aofia ai le itiiti ifo ma le 97 atunuu, i le tele o le lalolagi i saute, o le tele o ia mea e fetaui ma le suauʻu fatu o le paneta. O se numera mataʻutia o nei malo o loʻo i ai nei i le vevesi, ma i latou taʻitasi - mai Afghanistan ma Algeria i Yemen ma Zambia - Uosigitone o loʻo aʻafia i le militeri, faʻaalia pe faalilolilo, i taua tuusaʻo poʻo mea e pasia mo le filemu.
O le leoleoina o le paneta ua na o se vaega. O le Pentagon ma le US intelligence services o loʻo faʻatautaia foʻi ni vaega faʻapitoa faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga, faʻalauiloa osofaʻiga, fausiaina o nofoaga ma falepuipui faalilolilo, aʻoaʻoga, faʻaauupegaina, ma le faʻatupeina o vaega o le puipuiga i le lotoifale, ma auai i le tele o isi militeri gaoioiga e oʻo lava i le atoatoa- fua taua. Ae a o e mafaufau i lenei mea, ia manatua se mea moni se tasi: o le faigata e le o toe i ai se malo e tasi i le arc o le le mautonu lea e le o aafia ai le Iunaite Setete i se militeri.
Feagaiga a le Arc
"O le saolotoga o loʻo i luga o le savaliga i Sasaʻe Tutotonu lautele," o le tala lea a le peresetene i lana saunoaga. "O le faʻamoemoe o le saʻolotoga ua oʻo nei mai Kabul i Baghdad i Beirut ma tua atu. Lemu ae mautinoa, o loʻo matou fesoasoani e suia le lautele lautele o Sasaʻe Tutotonu mai se faʻalavelave faʻaletonu i se arc o le saolotoga."
Se arc o le saolotoga. E mafai ona faʻamagaloina oe pe a e manatu o se faʻamatalaga mai ia Peresitene Barack Obama lauga Arab Spring, lea na ia fai mai ai "[I] o le a avea ma faiga faavae a le Iunaite Setete e ... lagolagoina suiga i le faatemokalasi." Ae ui i lea, o upu na a lona tuaa o George W. Bush. O le foaʻi o lena fuaitau "arc o le le mautu," o se manatu autu autu o le vaʻaiga a le peresetene muamua i le lalolagi atoa ma lana lagolago neoconservative.
O le miti o le Bush tausaga o le puleaina faamiliteli lea arc, lea e tele lava ina fetaui ma le eria mai Aferika i Matu i le tuaoi o Saina, lea e lauiloa foi o Sasaʻe Tutotonu Tele, ae o nisi taimi na fai mai e alu atu mai Latina Amerika i Sautesasae Asia. E ui o le fuaitau ua pa'u i tausaga o Obama, pe a oo mai i le faʻatinoina o le malosiaga faamiliteli o Peresitene Obama o loʻo i ai i le faagasologa o le faʻatupuina o lona muamua.
I le faaopoopo atu i le faia o le tele o taua i totonu o malo "arc", ua vaavaaia e Obama le faʻapipiʻiina o le tele o numera o vaega faʻapitoa faʻapitoa i le itulagi, ua faʻafeiloaʻi pe faʻasalalau le faʻatau atu o le tele o auupega iina, aʻo faʻaauau pea ona fausia ma faʻalauteleina nofoaga o le militeri i. ose vevela, fa'apea fo'i ma a'oa'oga ma tu'uina atu le tele o 'au a tagatanu'u. O faʻamaumauga a le Pentagon ma faʻamatalaga faʻamatalaga tatala e faʻaalia ai e leai se atunuʻu e tasi i totonu o lena faʻailoga lea e le o galulue ai nei le militeri a Amerika ma ofisa faʻamatalaga. O lenei mea e tulaʻi mai ai fesili e uiga i le taua tele o le matafaioi a Amerika i le faʻatupulaia o le faʻalavelave ma le faʻaletonu o le itulagi.
Lologa le Arc
Ona o le totonugalemu o le arc o le le mautu i le pulega a Bush, e le o se mea e ofo ai na ia amataina taua i Afghanistan ma Iraq, ma faia ai ni osofaiga faatapulaa i isi setete e tolu - Yemen, Pakistan, ma Somalia. E le tatau foi ona faateia se tasi ona o le faʻapipiʻiina foi o tagata maualuluga fitafita ma fa'alapotopotoga fa'apitoa mai le Central Intelligence Agency i isi nofoaga i totonu le arc.
I lana tusi O le Aoaoga Faavae e Tasi pasene, lipoti a le tusitala o Ron Suskind i fuafuaga a le CIA, na tatalaina ia Setema 2001 ma lauiloa o le "Worldwide Attack Matrix," mo "Auiliili gaioiga e faasaga i tagata faatupu faalavelave i atunuu e 80." I le taimi lava e tasi, o le Failautusi o le Puipuiga Donald Rumsfeld folafola e faapea na amata e le malo "se taumafaiga tele e tele-ulu e masalo e 60 atunuu." E oʻo atu i le faʻaiʻuga o tausaga o Bush, o le Pentagon e moni lava o loʻo i ai ni faʻatonuga faʻapitoa e faʻapipiʻiina i atunuu e 60 i le salafa o le lalolagi.
O le pulega a Obama, e ui i lea, na talia atoatoa le manatu ma faʻaogaina le itulagi i se tulaga lautele. I le tausaga talu ai, o le Washington Post lipotia mai o U.S faʻatinoina vaega fa'apitoa fa'atino i 75 atunuu, mai Amerika i Saute i Asia Tutotonu. Talu ai nei, e ui i lea, na taʻu mai e le failauga a le US Special Operations Command ia Colonel Tim Nye e faapea, i soo se aso lava, o loʻo galulue ai fitafita sili a Amerika i totonu o le tusa ma le 70 atunuu, ma o lona atunuu atoa i le faaiuga o le tausaga o le a lata mai. 120. O nei 'au o lo'o galulue i le tele o misiona, maiAu Leoleo auai i taua masani i Afghanistan i le au a Taavale a le Fua o le na fasiotia Osama bin Laden i Pakisitana, i faiaoga mai le Army, Navy, Air Force, ma Marines i totonu o le US Special Operations Command o loʻo galulue i le lalolagi atoa mai le Dominican Republic i Yemen.
Ua aafia nei le Iunaite Setete i taua i atunuu e ono o le tulaga mautu: Afghanistan, Iraq, Libya, Pakistan, Somalia, ma Yemen. O loʻo i ai le au fitafita o loʻo faʻapipiʻiina i isi setete, e aofia ai Algeria, Bahrain, Djibouti, Aikupito, Isaraelu, Jordan, Kuwait, Lepanona, Morocco, Oman, Pakistan, Qatar, Saudi Arabia, Tunisia, ma United Arab Emirates. O nei atunuu, Afghanistan, Bahrain, Djibouti, Iraq, Kuwait, Oman, Qatar, Saudi Arabia, ma United Arab Emirates uma matai US military bases, ae o le CIA o loʻo lipotia mai le fausiaina o se faavae faaliloliloi se mea i le itulagi mo le faʻaaogaina i ana faʻalautele taua drone i Yemen ma Somalia. O lo'o fa'aogaina fo'i nofoaga ua iai nei i totonu Dijbouti, Ethiopia, Ma leUnited Arab Emirates mo faamoemoega lava e tasi, ma le faagaoioia o se faalilolilo nofoaga i Somalia lea o lo'o fa'atautaia ai sui o le atunu'u ma fa'atino a'oa'oga e tetee atu ai i faiga fa'atupu fa'alavelave mo paaga fa'apitonu'u.
I le faaopoopo atu i ana lava taumafaiga faamiliteli, ua faatulagaina foi e le pulega a Obama le fa'atauga o auupega i pulega i arc states i Sasaʻe Tutotonu, e aofia aiBahrain, Aikupito, Iraq, Jordan, Kuwait, Morocco, Saudi Arabia, Tunisia, United Arab Emirates, ma Yemen. O lo'o fa'aa'oa'oina ma a'oa'oina pa'aga a le militeri e ala i le polokalame a le Matagaluega a le Setete ma le Pentagon's International Military Education and Training. I le tausaga talu ai, na tuʻuina atu ai aʻoaʻoga i le silia ma le 7,000 tamaiti aʻoga mai le 130 atunuu. "O le faamamafa o loʻo i luga o Sasaʻe Tutotonu ma Aferika aua matou te iloa o le a faʻatupulaia faiga faatupu faalavelave, ma matou te iloa o atunuu vaivai o loʻo sili ona taulaʻi," o le tala lea a Kay Judkins, le pule o faiga faʻavae a le polokalame, i le American Forces Press Service.
E tusa ai ma faʻamaumauga a le Pentagon na tuʻuina atu i le amataga o lenei tausaga, o loʻo i ai i le US tagata faigaluega - o nisi i numera faʻailoga, o nisi i le tele o faʻalavelave - faʻapipiʻiina i le 76 isi atunuu o nisi taimi e faitaulia i le arc o le le mautu: Angola, Botswana, Burundi, Cameroon, Chad, Congo, Cote d'Ivoire, Etiopia, Gabon, Ghana, Guinea, Kenya, Liberia, Madagascar, Mali, Mauritania, Mozambique, Niger, Nigeria, Rwanda, Senegal, Sierra Leone, South Aferika, Sudan, Tanzania, Togo, Uganda, Zambia, Zimbabwe, Sri Lanka, Suria, Antigua, Bahamas, Barbados, Belize, Polivia, Kolomupia, Costa Rica, Cuba, Dominican Republic, Ekuatoa, El Salvador, Kuatemala, Guyana, Haiti, Honduras, Jamaica, Mekisiko, Nicaragua, Panama, Paraguay, Peru, Suriname, Trinidad ma Tobago, Iurukuei, Venesuela, Albania, Bosnia ma Herzegovina, Macedonia, Romania, Serbia, Kazakhstan, Kyrgyzstan, Tajikistan, Turkmenistan, Uzbekistan, Bangladesh, Myanmar, Cambodia, Initonesia, Laos, Meleisia, Filipaina, Sigapoa, Taialani, ma Vietnam.
A o pueina faapagota o sui e 30 o se tagata ua tuuaia CIA sipai mama i Iran atonu o le amataga o lenei tausaga, e pei o le falepuipui muamua o fa'apea o "tagata asiasi" Amerika, fale tifaga mama mo le taumafa i totonu poʻo fefaʻatauaʻiga faavaomalo, e leai se masalosalo o loʻo faʻatautaia e le US ni gaioiga faalilolilo iina, foi. Tausaga talu ai, ripoti ripoti o 'au a le US black ops na fa'atagaina e fa'atautaia ni misiona i totonu o lena atunu'u, ma o sipai ma sui fa'apitonu'u e mautinoa lava o lo'o galulue iina. Talu ai nei lava, o le Journal Wall Street faaalia mai o se faasologa o "gaioiga faalilolilo i luga o le tuaoi o Iran-Iraq" e le militeri a Amerika ma se osofaʻiga a le CIA o loʻo faia faʻalilolilo e faʻamoemoe e taofi le faʻatauina o auupega a Iran i Iraq.
O nei mea uma e taʻu mai ai e mafai, i le mea moni, e le o se malo e tasi i totonu o le arc o le le mautonu, e tusa lava pe faʻamatalaina, lea e leai se faʻavae a le Iunaite Setete poʻo le militeli poʻo le au atamamai, poʻo le mea e le o taʻavale ai ni sui, auina atu auupega. , faia o galuega faalilolilo - po o taua.
O le Arc o Talafaasolopito
Ina ua maeʻa ona tulaʻi mai Peresitene Obama i le tofi i le 2009, na faʻamatala e le Faʻatonu o le National Intelligence Dennis Blair le Komiti Filifilia a le Senate i le atamai. I le taulaʻi faapitoa atu i le tulaga o le lē mautu, na ia aoteleina ai le tulaga o le lalolagi i le auala lenei: “O le itulagi tele mai Sasaʻe Tutotonu e oo atu i Asia i Saute o le nofoaga lea mo le tele o luʻi o loo fesagaʻi ma le Iunaite Setete i le senituri lona lua sefulu tasi.” Talu mai lena taimi, e pei o le Fuaiupu e iloagofie ai Bush "taua i le lalolagi i luga o le mataʻutia," o le pulega a Obama ma le militeri a Amerika ua tele lava ina aloese mai le faʻaaogaina o le "arc of instability," e manaʻo e faʻaoga i ai e faʻaaoga ai faʻamatalaga vaguer.
I le taimi o se tautalaga i le National Defense Industrial Association's annual Special Operations and Low-Intensity Conflict Symposium i le amataga o lenei tausaga, mo se faʻataʻitaʻiga, o le Navy Admiral Eric Olson, o le taʻitaʻi o le US Special Operations Command, na faasino atu i se ata satelite tuʻufaʻatasia o le lalolagi i le po. . Aʻo leʻi oʻo i le aso 11 o Setema, 2001, na fai mai ai Olson, o le vaega malamalama o le paneta - o malo faʻapisinisi o le lalolagi i matu - na taʻua o vaega autu. Talu mai lena taimi, na ia taʻu atu ai i le aofia, 51 atunuu, toetoe lava oi latou uma i le arc o le le mautu, ua ave i ai le faamuamua. "O la matou fuafuaga taulaʻi," na ia fai mai ai, "ua tele na suia i le itu i saute ... e mautinoa lava i totonu o faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻapitoa, a o matou feagai ma faʻamataʻu faʻatupu mai nofoaga e le o iai ni moli."
Talu ai nei lava, i le saunoaga a le Paul H. Nitze School of Advanced International Studies i Washington, D.C., o John O. Brennan, o le fesoasoani i le peresitene mo le puipuiga o le atunuu ma le tetee atu i faiga faatupu faalavelave, na ia otooto mai ai le mataupu fou a le peresitene. Taiala a le Atunuu mo Faiga Fa'alavelave, lea na faamamafaina ai le faataunuuina o misiona i le “Pakistan-Afghanistan region” ma “se taulaʻi atu i itulagi patino, e aofia ai le mea atonu tatou te taʻua o le periphery — nofoaga e pei o Yemen, Somalia, Iraq, ma le Maghreb [Aferika i matu].”
"E leai," na fai mai ai Brennan, "e manaʻomia se 'taua' i le lalolagi atoa" - ma e moni lava, e ui lava i faaupuga a Bush-era, e leai lava. A o, mo se faʻataʻitaʻiga, o fuafuaga mo le 9/11 osofaʻiga na faia i Siamani ma o le a avea ma sea-pomu o Richard Reid e sau mai Peretania, o le tele o atunuu papaʻe papalagi e leʻi avea lava ma sini Amerika. O le "arc" e leʻi alu ese lava mai le lalolagi i saute, o ona atunuu e manatu e matua le mautu i le natura ma o latou faʻafitauli e mafai ona faʻaleleia e ala i le fesoasoani a le militeri.
Fausia le Fa'aletonu
O faʻamaoniga o le sefulu tausaga ua faʻaalia manino ai o gaioiga a le US i le arc o le le mautu o loʻo faʻaleagaina. Mo le tele o tausaga, e fai ai se faʻataʻitaʻiga se tasi, ua faʻaaogaina e Uosigitone fesoasoani a le militeri, gaioiga faamiliteli, ma faʻasalalauga faʻavaomalo i se auala e mafai ai. faʻaleagaina le malo o Pakisitana, fa'atupu fa'atasi i totonu o ana auaunaga faamiliteli ma atamai, ma Stoke lagona tetee-Amerika i tulaga mataina i le faitau aofai o le atunuu. (E tusa ai ma le a suʻesuʻega talu ai nei, e na o le 12% o tagata Pakisitana e iai se vaaiga lelei i le Iunaite Setete.)
O se taua o le drone i totonu o tuaoi o le atunuu, e aofia ai le fiaselau o fana fana ma taua, pe afai e le iloa tulaga, o tagata na maliliu, ua na o le sili ona faʻasalalauina o le tele o taumafaiga a Washington. A oʻo mai i lena taumafaiga a le CIA, o se mea lata mai Pew su'esu'ega o Pakistanis na maua e 97% o tagata na tali mai na latou va'ai leaga, o se fuainumera e toetoe a le mafai ona ausia i so'o se faiga palota.
I Yemen, lagolago umi - i le tulaga o fesoasoani, aʻoaʻoga faamiliteli, ma auupega, faʻapea foʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo osofaʻiga o le drone - mo le faʻatonu Ali Abdullah Saleh na taʻitaʻia ai se mafutaga faʻapitoa i le va o le US ma le au fitafita Yemeni na taʻitaʻia e aiga o Saleh . O le tausaga nei, o na iunite sa fesoasoani i le fa'ato'ilaloina o le tauiviga o le sa'olotoga iina, fasioti tagata tetee ma le pueina faapagota o ofisa tetee oeteena poloaiga ia tatala afi i tagata lautele. E le o se mea e ofo ai, e oʻo lava i le taimi aʻo leʻi paʻu Yemen i totonu o se leai se ta'ita'i gaogao (ina ua uma ona manuʻa Saleh i se taumafaiga fasioti tagata), o se suʻesuʻega a Yemenis na maua - toe faʻafoʻisia le palota - 99% o tagata tali mai na vaʻaia le le lelei o sootaga a le malo o Amerika ma le lalolagi Isalama, ae na o le 4% "si" poʻo le "malosi. faamaonia” o le galulue faatasi a Saleh ma Uosigitone.
Nai lo le toso i tua mai galuega i Yemen, peitaʻi, ua faaluaina le US. O le CIA, faʻatasi ai ma le lagolago mai le auʻaunaga atamai a Saudi Arabia, o loʻo faʻatautaia sui faʻapitonuʻu faʻapea foʻi ma se osofaʻiga faʻamataʻu mataʻutia e faʻatatau i fitafita Isalama. O le US militeli o lo'o faia ana lava osofa'iga i luga o le ea, fa'apea fo'i ma le auina atu o isi a'oa'o e galulue fa'atasi ma 'au a le atunu'u, a'o Amerika. 'au ops uliulifaʻalauiloa misiona faʻamaʻi, e masani lava faʻatasi ma uo Yemeni.
O nei taumafaiga ua fa'atūina ai le tulaga mo le fa'atupula'ia atili o le loto leaga, fa'aletonu fa'apolokiki, ma fa'alavelave fa'afuase'i. Na o le tausaga talu ai, o se U.S. drone oso na fasiotia faafuasei Jabr al-Shabwani, le atalii o le alii malosi o Sheikh Ali al-Shabwani. I se gaioiga o le tauimasui, na osofaia soo ai e Ali se tasi o paipa suauu sili ona tele a Yemen, ma mafua ai le faitau piliona o tala i le leiloa o tupe maua mo le malo o Yemen, ma talosagaina Saleh e taofi le galulue faatasi ma osofaiga a le US.
I le amataga o lenei tausaga, i Aikupito ma Tunisia, o taumafaiga umi a Amerika e faʻalauiloa le mea e fiafia e taʻua o le "mautu faʻaitulagi" - e ala i fesoʻotaʻiga a le militeri, fesoasoani, aʻoaʻoga, ma auupega - na paʻu i le feagai ai ma taʻutaʻua taʻutaʻua e faasaga i le US-supported dictators. pulea ia atunuu. E faapena foi, i Bahrain, Iraq, Jordan,Kuaki, Morocco, Omani, Saudi Alapi, Ma le United Arab Emirates, o tetee lauiloa na aliaʻe faasaga i pulega pulepule na faipaaga ma faaauupegaina mai le faaaloaloga a le militeri a Amerika. E le o se mea e ofo ai, ina ua fesiligia i se suʻesuʻega talu ai nei pe na ausia e Peresitene Obama faʻamoemoega na faia e lana tama. 2009 lauga i Cairo, lea na ia valaau ai mo "se amataga fou i le va o le Iunaite Setete ma Mosalemi i le lalolagi atoa," na o le 4% o tagata Aikupito na tali ioe. (O le palota lava lea e tasi na maua ai na o le 6% o tagata Ioritana na manatu faapena ae na o le 1% o tagata Lepanona.)
O se palota lata mai a Zogby o na tali mai i atunuu Arapi e ono - Aikupito, Jordan, Lepanona, Morocco, Saudi Arabia, ma United Arab Emirates - na latou mauaina lena mea, o le aveesea mai se peresitene na ia faaosofia le tetee i Amerika i le lalolagi Mosalemi i se maualuga taimi uma, Na mafai e Obama ona faʻaosoina uiga faʻapea e sili atu le maualuga. O le toʻatele o tagata Arapi i atunuʻu uma o loʻo vaʻaia nei le US e le o saofagā "i le filemu ma le mautu i le lalolagi Arapi."
Fa'ateleina le le mautonu i le lalolagi atoa
O le faʻalavelave a le US i le arc o le le mautonu e mautinoa lava e le o se mea fou. O le tuʻua o taua o loʻo iai nei, i le seneturi talu ai, na auai le Iunaite Setete i faʻalavelave faʻafitafita i le lalolagi i saute i Cambodia, Congo, Cuba, Dominican Republic, El Salvador, Aikupito, Grenada, Kuatemala, Haiti, Honduras, Iraq, Kuwait, Laos, Lepanona, Libya, Panama, Filipaina, Mekisiko, Nicaragua, Panama, Somalia, Taialani, ma Vietnam, faatasi ai ma isi nofoaga. Ua faia e le CIA ni faiga faalilolilo i le tele o atunuu lava e tasi, faapea foi ma Afghanistan, Algeria, Chile, Ekuatoa, Initonesia, Iran, ma Suria, e ta'u na o ni nai.
E pei o George W. Bush na muamua atu ia te ia, o Barack Obama e foliga mai e vaʻavaʻai atu i le "lalolagi le malamalama" ma vaʻaia se faʻapogai o faʻalavelave faʻavaomalo ma lamatiaga mo le Iunaite Setete. O lana tali o le faʻapipiʻiina lea o le militeri a Amerika e faʻafefe ai le le mautonu, faʻaleleia uo, ma puipuia olaga Amerika.
E ui lava i le aʻoaʻoga mataʻina o le 9/11 - o faʻalavelave i fafo e toe faʻafoʻi ai i le fale - na ia tauina taua e tali atu ai i le toe faʻafoʻi lea, i le isi itu, na maua ai le tele o mea tutusa. O se palota talu ai nei a Rasmussen ua faailoa mai ai o le toatele o tagata Amerika e eseese ma le peresitene pe a oo i lona manatu pe faapefea ona aafia le US i fafo. E fitusefululima pasene o tagata palota, mo se faataitaiga, malie i ai O le manatu lenei i se palota talu ai nei: "E le tatau i le Iunaite Setete ona tuʻuina atu ana 'au i le militeri i fafo seʻi vagana ua taua le mafuaaga mo lo tatou manuia lautele." E le gata i lea, o le toatele o tagata Amerika e tetee i le puipuia o Afghanistan, Iraq, Pakistan, Saudi Arabia, ma le tele o isi atunuu o le le mautu, e tusa lava pe osofaia i latou e malosiaga i fafo.
I le maeʻa ai o le tele o tausaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi a le US i setete o le arc, e aofia ai le 10 tausaga mulimuli o taua faifaipea, o le toʻatele o loʻo matitiva, le atinaʻe, ma e foliga mai e sili atu le le mautonu. O lenei tausaga, i la latou tausaga fa'ailoga tulaga fa'aletonu - o se fa'avasegaga o malo sili ona fe'avea'i i luga o le paneta - Faiga Faʻavae i Fafo ma le Faaputugatupe mo le Filemu na tuʻuina ai malo e lua na vaʻaia le tele o faʻalavelave a le militeri a le US - Iraq ma Afghanistan - i luga o latou sefulu pito i luga. Pakistan ma Yemen na tulaga 12th ma 13th, i le faasologa, ae o Somalia - o le nofoaga o le US interventions i lalo o Peresitene Bill Clinton i le 1990s, i le taimi o le Bush au peresitene i le 2000s, ma toe i lalo o Obama - sa i ai le mamalu masalosalo o le numera tasi.
Mo talanoaga uma iinei e uiga i (faaauupegaina) "taumafaiga o le fausiaina o malo" i totonu o le itulagi, o le mea ua matou molimauina manino o le sefulu tausaga o le le fausiaina o le malo lea na muta ina ua ave e tagata o atunuu Arapi eseese o latou lumanai i o latou lava lima ma o latou lava lima. tino i fafo i auala. E pei ona faailoa mai i le palota talu ai nei i arc, o tagata o le lalolagi i saute e vaai i le Iunaite Setete o loʻo faʻalauiloaina pe lagolagoina, ae le o le puipuia, le mautu, ma le faʻamoemoeina o fuafuaga e faʻamaonia ai a latou tagi. O le mea moni o le tele o osofaʻiga taʻutaʻua o loʻo teteʻe i taʻitaʻi pule faʻatasi ma le US ua faʻateleina i lenei tausaga ua maua ai le faʻamaoniga sili ona malosi o lena mea.
Faatasi ai ma tagata Amerika o loo tetee i le puipuia o malo o le mautu, faatasi ai ma faailoga manino e le mafai e le militeri ona siitia le mautu, ma faatasi ai ma se faaletonu o le paketi o le tele o vaega i le fale, e tumau pea ona iloa po o le a le mafuaaga o le a faalagolago i ai le pulega a Obama e faaauau ai. o se faiga faʻavae ua le manuia - o se tasi e foliga mai e mautinoa e faʻafefe ai le lalolagi ma tuʻu ai tagatanuu Amerika i se lamatiaga sili atu.
O Nick Turse o se tusitala faasolopito, tusitala su'esu'e, le faatonu lagolago o TomDispatch.com, ma se faatonu sinia i le Alternet.org. O lana tusi fou o le Le mataupu mo le Aveesea mai Afghanistan (Verso Books). E mafai ona e mulimuli ia te ia i luga ole Twitter @NickTurse, i Tumblr, ma i luga Facebook. O lenei tusiga o se galulue faatasi i le va Alternet.org ma TomDispatch.com.
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻatasi o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi lata mai o le American Way of War: How Bush's Wars Became Obama's (Haymarket Books).