I le 2005, o le aʻoaʻoina o se vasega o tala faasolopito i le iunivesite laiti ma le matutua, na ou taʻua ai le Taua a Vietnam. Sa ou matauina foliga pupula i mata o le tele o tamaiti aoga. Sa ou fesili i se tamaitai talavou na fanau pe tusa o le sefulu tausaga talu ona uma lena taua: “E te iloa le taimi na tupu ai le Taua a Vietnam, a ea?”
Sa maanuminumi lona muaulu, u lona laugutu ma faapea atu ma le faalotolotolua: “E le o le taimi ea ina ua mavae le vaitaimi o Eleni ma Roma?”
Sa iloa e nisi tamaiti aoga, ae o le toatele sa le mautinoa. E le'i aoaoina i latou e matua po o faiaoga i le talafaasolopito lata mai. O le a fesoasoani nei se ata tifaga fou e faatumu lena avanoa.
“O Le Tagata e Sili Ona Mata’utia i Amerika” (na faia e Judith Ehrlich ma Rick Goldsmith; ata na saunia e Vicente Franco) na maua lona igoa ata tifaga mai ia i latou o loo i le maualuga o le malosiaga–ae le o le faoa o faletupe po o le faia o fasiotiga tagata; ae, na ia faaalia mea lilo a le malo o Amerika.
O le mea e ofo ai, o tatou fili (o le Soviet Union ma Saina i lena taimi) sa leai se fiafia i le "mea lilo" pepa Daniel Ellsberg (le faʻamatalaga o le ata) na faʻasalalau i le aufaasālalau ma le Konekeresi i le 1971 o "The Pentagon Papers." O tagata lautele o Amerika, e ui i lea, sa tatau ona tali atu i mea o loʻo i totonu o na itulau e fitu afe sili ona faʻavasegaina ma le teʻi ma le ita.
O Pepa na faaalia ai le pepelo o le malo i le Konekeresi ma tagata lautele e uiga i mafuaaga o le osofaʻia o Vietnam. Na faaalia foi e Pepa e faapea, i tua atu o le “taofiofi o faiga faa-Komunisi mai le faapogaia o atunuu Asia e soloia e pei o tomino” o loo taoto ai le loloto o le manao o le malo o Amerika lea na unai e le au fai faiga faavae mo le sefululima tausaga. E le'i auina atu e Peresitene Johnson ma Nixon ni tagata e feoti mo le saolotoga pe mo soo se faamoemoega tau amio.
Ina ua le Times NY ma sosoo ai ma isi pepa tetele na lomiaina nei Pepa, e le'i faamamafaina e a latou faatonu le ita sa tatau ona latou lagonaina ma tagatanuu uma ona o le soona fai ma togafiti. Nai lo le valaʻau mo le vave faʻamavaeina o 'au a Amerika mai Vietnam, ona o le mea moni e leʻi pulea e le Soviets poʻo le Saina le au komunisi Vietnamese ma e leʻi faia e Vietnam se faʻamataʻu tomino i Asia, na patipati e nusipepa i latou lava i tua mo lo latou "lototetele" i totonu. fa'amalosi e lolomi pepa fa'avasega.
E leai se tasi na valaau mo moliaga a Peresitene Nixon ma Johnson ma o latou aumea mo le faia o ni solitulafono e le mafaitaulia ua fuafuaina e faasese ai tagata lautele e ala i le tuliloaina faalilolilo o se faiga faavae faa-meperoa.
O fitafita taua a Amerika na tulaʻi mai ina ua maeʻa le taua e le au taua i le 1964 "Tonkin Gulf incident." O va'a tau Vietnamese na fa'apea na osofa'ia va'a a Amerika i vai fa'ava-o-malo - latou te le'i faia - lea na fa'aaoga e Johnson e fa'atau atu ai le Konekeresi i luga o le mana'oga e auina atu le 'au a Amerika i Vietnam. I le sefulu tausaga talu ai, o le White House, CIA ma le DoD ua uma ona faʻalavelave e puipuia le tutoatasi ma le lotogatasi Vietnamese.
O le Failautusi o le Setete o John Foster Dulles na unaʻia Eisenhower e paʻu se pomu faaniukilia i luga o le au Vietnamese o loʻo siʻomia le au Farani. Fai mai Ike e tatau ona ia feutagai ma paaga aʻo leʻi faia sea laasaga - o lona uiga "leai."
Na toe faafoi le Farani ma i le 1954 Farani-Vietnamese Geneva talanoaga na folafola ai le palota saoloto e tuufaatasia ai Vietnam.
I ana faʻamanatuga, na taʻua ai e Eisenhower e faapea "80 pasene o le faitau aofaʻi o le a palota mo le Komunisi Ho Chi Minh e avea ma o latou taʻitaʻi nai lo le Pule Sili o Bao Dai" (Pulea mo Suiga, i. 372). O Bao sa avea ma ulu lagolago a Amerika o le setete le tumau o Vietnam i Saute. Seia oo i le 1954, na fanau mai Uosigitone le tele o le faatupeina o taumafaiga a le militeri Farani ma, e pei ona faamanino mai e le Pentagon Papers, e leai se faamoemoe o Uosigitone e faatagaina ai faiga palota e avea ai Ho ma Peresitene o se Vietnam aufaatasi ma taʻitaʻia e le komunisi.
I le ata tifaga, Ellsberg, o se gung-ho ex Marine ma anti-komunisi zealot, e faia se sao i le fuafuaina o fuafuaga a le militeri a Amerika i Vietnam. E alu foi o ia i le fana o le atunuu i lona lima e fasioti komisi. Ma, Ellsberg e lua mafaufauga ma fetaui ma lona alofa, o le tetee tele o Patricia Marx, o le na fesoasoani e faatalitonu o ia i ana mea sese.
Faatasi ai ma le malosi tutusa, na amata ai e Ellsberg ona fuafua fuafuaga e tetee atu i taua: gaoia pepa faalilolilo mai lona ofisa o le Rand think tank. Rand sa saunia se faʻamatalaga i le taua mo le au fitafita. Ina ua maeʻa ona tuʻuina atu e Ellsberg nei Pepa i le aufaasālalau, na ia faʻamoemoeina le "nofouta" tagata lautele e taofi le taua ma lafo i fafo.
Na manatu Nixon ma Kissinger ia Ellsberg e "matautia" mo le liaʻiina o pepa faʻavasega. E pei o Ellsberg, na latou talitonu o se tagata faʻamalamalamaina lautele e tatau ona tulaʻi i le ita, taofi le taua ma fesuiaʻi faiga faʻavae e faʻavae i luga o le faalilolilo ma le taufaasese. Ae o le toatele o tagata lautele o Amerika e le o iloa pe aisea na tau ai Amerika i Vietnam; latou te le popole foi.
E mafai e polofesa ona faʻaogaina lenei ata e faʻamalamalamaina ai tamaiti aoga fiailoa. A uma mea uma, na toe faia e le malo ana faiga taufaasese ma solitulafono a Vietnam i Amerika Tutotonu i le 1980s ma faaauau ai le taufaasese i Iraq ma Afghanistan.
O le mea moni, e faitau miliona na faʻaalia faasaga i le Taua a Iraq - e leai se aoga. E tusa lava pe na iloa e le lautele o Bush ma Cheney na faaseseina i latou, e leai se mea na tupu i le au solitulafono sili. O se lu'itau i le sitiseni: nofouta i le maualuga o solitulafono ma solitulafono, pe fa'afefea ona taofi ma toe fesuia'i le ala?
Masalo o Ellsberg o loʻo faʻaalia le lesona loloto o le ata: o le avea ma se tagata fai ata i luga o le tulaga o lona lava talafaasolopito e fiafia ai le olaga.
Landau ose Inisetiute mo Faiga Fa'avae Fellow. Roundworldproductions.com tufatufa ana ata i luga o le dvd, Counterpunch lomia lana A BUSH AND BOTOX WORLD.