O apaau tetele uma e lua o le aufaipisinisi fa'aonapo nei—'Retro Classicalists' ma le 'Hybrid Keynesians'—ua le taulau i auala taua e malamalama ai i uiga lelei o le faaletonu o le tamaoaiga lea o loo faaauau pea ona aafia ai le US ma le tamaoaiga o le lalolagi. E leai se tasi o apaau na manuia i le valoiaina o le loloto ma le vave o le paʻu na amata i le 2007; fa'amatala le mafua'aga ua le mafai ai ona fa'atupuina le fa'aleleia o le tamaoaiga o le tele, miliona miliona tala i totonu o le faletupe talu mai le 2007; po'o le malamalama pe aisea ua i ai nei le tamaoaiga o Amerika ma le lalolagi i aso nei, i le 2012, o loʻo faʻasolosolo malie i le isi faʻalavelave faʻaletupe a le lalolagi ma faʻatupu ai le faʻaitiitia o le tamaoaiga lautele.
E tele mafua'aga mo lenei fa'aletonu masani. Ae o se lisi puupuu o le a aofia ai le le mafai ona malamalama i le natura o tupe teufaafaigaluega i le 21st seneturi, aemaise lava le sootaga i le va o faiga taumatematega o tupe teufaafaigaluega vs. o le suiga o sootaga i le va o le sapalai o tupe a le faletupe tutotonu ma ituaiga faletupe i totonu o le fausiaina o aitalafu; ma le taua tele o le felagolagoma'i i le va o ituaiga aitalafu ma tupe maua, lea na aoteleina e lenei tusitala i se isi nofoaga e ala i le fatuina o se suʻesuʻega fou faʻavae e faʻavae i luga o faaupuga e pei o le 'systemic fragility'.
O le vaivai e pei o se manatu o le auʻiliʻiliga e maua mai i le manatu Minskyan o le faʻaletonu tau tupe, lea o le faʻaleagaina o se galuega o le maualuga o aitalafu, tuutuuga o le toe totogiina o aitalafu, ma le tinoitupe. O lenei manatu ua fa'atupuina atili, fa'alautele, ma fa'alautele e aofia ai ma'ale'ale taumafa a le aiga ma fa'ama'i ma'ale'ale tupe paleni a tagata lautele. O lo'o iai se va'aiga fa'afuainumera i le va o ituaiga e tolu o le ma'ale'ale e fa'atasi fa'atasi ai ma le 'fa'aleaogaina o le tino'. O le felagolagoma'i mafua'aga i le va o ituaiga e tolu o le ma'ale'ale e fesuia'i i le gasologa o le taamilosaga pisinisi. I le maualuga o le taamilosaga, lea e tupu ai se faaletonu tau tupe i se tasi pe sili atu maketi tau o aseta, e maualuga foi le faaletonu o le tino. A'o ta'e le tau o aseta, o le ma'ale'ale fa'aletino e o'o atu i se fa'aletonu vave ma fa'atatau i le 'ga'i. O le fa'avavevave o le fa'aleagaina o le ma'ale'ale e mafua ai le fa'aitiitia o tupe fa'aalu pisinisi ma le fa'aaogaina e aiga, lea semanu e tupu i se tulaga 'masani' fa'aletonu e mafua mai i fa'alavelave mai fafo. Peita'i, o fa'alavelave tau tupe fa'atupu fa'alavelave fa'afuase'i e le masani ma e le mafua mai i fa'alavelave mai fafo. O fa'aletonu 'epic', e fa'aalia i le fa'aleagaina o le ma'ale'ale fa'aletino, fa'aletonu tau o aseta ma fa'alavelave, ma sili atu le ogaoga o le pa'u o le tamaoaiga nai lo le mea e tupu i 'masani' fa'aletonu. O fa'aletonu mata'utia o ni fa'alavelave fa'afuase'i, fa'atupuina ona o fa'alavelave tau tupe. O fa'aletonu mata'utia e 'ese'ese fo'i mai le mea ua ta'ua o le 'Great Recessions', o se ta'u ta'uta'ua o lo'o fa'aaogaina e le aufaipisinisi fa'apitoa e leai ni au'ili'iliga ae na'o le ta'u mai o le pa'u e 'sili atu le leaga nai lo' se fa'aletonu masani (masani) ae 'e le leaga e pei o' se bona. loto mafatia. E te'ena lea ituaiga au'ili'iliga e ala i so'o.
I le su'esu'ega fa'aletonu o le tamaoaiga, o le 'systemic fragility' o le tulaga lea e fa'amatalaina ai pe fa'afefea ma le mafua'aga o le le mautu o mea tau tupe (tau o aseta) mea tutupu e mafua ai le pa'u o le tamaoaiga moni e loloto atu, sili atu le vave, sili atu ona faigata ma mafua ai ona sili atu ona tetee atu i tupe masani a le faletupe tutotonu. faiga fa'avae ma tali fa'avae tau tupe a le malo. Fa'aletonu faiga e fa'amatala ai le mafua'aga ua fa'atupula'ia ai nei tali fa'aleaganu'u e fa'atatau i le fa'atupuina o le toe fa'aleleia o le tamaoaiga mai le 'epic' fa'aitiitia, ma fa'atupuina le fa'atupuina o le toe fa'afo'i ma e o'o lava i le fa'aluaina o le toe fa'atupuina o le tamaoaiga pe a toe fa'aofi mai faiga fa'avae i le toe fa'aleleia. vaega.
O le tali atu i faiga faavae tau tupe, pe afai e lava le tele, e mafai ona iu ai i le tumau le tumau o le faiga o teugatupe ae le mafai ona maua ai se toe faaleleia o le tamaoaiga o le vaega o totoe o le tamaoaiga. O lo'o iai fo'i a'afiaga leaga o le fa'atupuina atili o le fa'aleagaina o le tino i se taimi umi pe a fa'aauau. E fa'apena fo'i, o tali fa'aleaganu'u fa'avae tau tupe ua le mafai ona fo'ia fa'afitauli fa'avae o le ma'ale'ale o taumafa a aiga. O faiga fa'avae tau tupe ma faiga fa'aletupe fa'ale-aganu'u fa'ale-aganu'u e mafua ai le fa'atuputeleina o le fa'aletonu o le paleni lautele, lea e i'u ai ina toe fa'afo'i atu le vaivai o mea tau tupe ma taumafa i le aluga o taimi.
O auala e fa'asolo atu ai le vaivai o le tino i isi vaega o le tamaoaiga o lo'o maua i le va o aitalafu, fa'aletonu, ma le fa'aletonu i tulaga eseese. O le aitalafu ua faauigaina o le maualuga o aitalafu, fua faatatau o suiga o aitalafu, faatasi ai ma tuutuuga o le toe totogiina o aitalafu. O le fa'aleaogaina o lo'o va'ava'ai i totonu o le faiga o tau e tolu: tau o aseta, tau o oloa, ma tau fa'atatau. O le fa'aitiitia o tau o aseta i le vaega fa'ai'u o le pa'u fa'afuifu e fa'aosoina ai le fa'aitiitia o tau o oloa, ma fa'atupu ai le fa'aitiitia o totogi. O ituaiga fa'aletonu e tolu e fafaga le tasi i le isi, fa'apea fo'i ma le aitalafu moni ona o se taunuuga. O le fa'aletonu e i'u ai i le fa'aletonu, lea fo'i e toe fafaga ai aitalafu ma fa'aletonu. O le fa'atasi lea o le faiga o aitalafu-fa'aletonu-fa'aletonu e tu'uina atu tulaga 'ma'ale'ale' i fa'ailoga eseese o le tamaoaiga, lea e fa'amatala ai e le aufaipisinisi a le NBER tulaga fa'aletonu.
E ese mai le tulaga tau tamaoaiga, o le mea lea, e leai se mea e pei o se tau e tasi e tali atu i le sapalai ma le manaʻoga e mafai ai ona toe foʻi i tulaga paleni. E tolu faiga eseese tau - aseta, oloa, ma totogi - faʻatasi ai ma tau o aseta o loʻo avea o se faʻalavelave faʻaleagaina ae le o se elemene e toe faʻafoʻisia ai le le mautonu i le paleni.
Faatasi ai ma malosiaga taua i le tamaoaiga o le lalolagi o le paʻu lea o le tamaoaiga o le lalolagi, e le gata i le tele o tausaga e leʻi faʻalavelaveina le fausiaina o tupe e tupe faʻaagaaga faava o malo a faletupe tutotonu, ae o le faʻatupulaia o le vavaeeseina o aitalafu faʻavae e le faletupe (ma shadow banking. ) faiga mai faletupe tutotonu ina ia fafaga ai le fa'atupulaia o le 'sifi fa'akomepiuta o lo'o fa'agasolo talu mai le 1960s. O fa'alapotopotoga fou tau tupe a le lalolagi ua fa'atūina e fa'amalieina le fa'aletupe, ua fa'atūina ni maketi fou e fa'ataga ai lona toe gaosia, ma ua fa'ailoa mai fo'i mea tau tupe fou ina ia mafai ai ona fa'agasolo. O lo'o fa'atasia i latou e fai ai le 'fa'ata'ita'iga tupe a le lalolagi'. O tupe ma tupe faavae fa'aaitalafu e mafua ai ona sui i faiga tau tupe e sili atu ona maua ai tupe teufaafaigaluega, ma mafua ai le faʻateleina o le eseesega ma le le paleni i le va o teuga tupe faʻapitoa ma le faʻafaigaluegaina o aseta moni i le gasologa o le taamilosaga pisinisi. O le fa'alauteleina o aitalafu e fa'avae i luga o aitalafu e le o ni tupe, o se uiga autu lea o le suiga fa'apea, e mafua ai le fa'atupulaia o le va o aitalafu ma tupe maua (ma'ale'ale) i totonu o le faiga i so'o se ituaiga, e pei ona fa'amatalaina i luga.
FAAMANATU: Mo nisi faʻamatalaga o elemene autu o lenei auʻiliʻiliga vaʻai i tusi talu ai nei a lenei tusitala, "Epic Recession: Muamua i le Pa'u o le Lalolagi”, Me 2010, ma le “Obama's Economy: Toe Fa'aleleia mo To'aitiiti", Aperila 2012, ma le faʻasologa lona tolu o loʻo lumanaʻi, "Suiga i le Pa'u o le Lalolagi”. (Mo se au'ili'iliga ua fa'aliliuina i vaega fa'aletamaoaiga a Marxist va'ai i se fa'atagaga o lo'o tu'uina atu ile Iloiloga Fa'alemasina).