Na vaaia talu ai nei e Venesuela se faasologa o tetee faasaga i le malo filifilia o le atunuu o Peresitene Nicolás Maduro, le sui o Hugo Chávez ua maliu. O le tetee na faʻatulagaina e taʻitaʻi o le itu taumatau o le itu teteʻe ma sa aofia ai le tele o talavou o le vaeluagalemu ma le maualuga (ma, ioe, lagolagoina e le pulega a Obama). A o taʻua e le au tetee le le fiafia i le le lava o oloa, tau o le tamaoaiga, ma solitulafono sauā, o tagata iloga e pei o le itu teteʻe o Leopoldo López na latou valaʻau faʻaalia mo le faatoilaloina o Maduro. O le taʻiala i tua atu o le tetee o le faʻatupu vevesi (poʻo le, faʻaosooso le manuia, faʻatupuina) i se taumafaiga e faʻaleagaina le malo, e pei lava o le aufaipisinisi Venezuelan ua leva ona taumafai e faʻalavelave le tamaoaiga ina ia faʻaosofia ai le le fiafia. O lenei fuafuaga e taufaaleaga ae i nisi itu e talafeagai, talu ai ua le mafai e le itu taumatau o le itu tetee ona manumalo i le palota. O le toʻatele o Venezuelans e lagolagoina sini autu a le malo o Chávez ma Maduro ma manatu i lo latou malo e fai si faatemokalasi, e le gata i tulaga faʻaitulagi ma faʻatusatusa i le vaitaimi aʻo lumanaʻi Chávez.
O le mea o lo'o mulimuli mai e le o se fa'asa'oga fa'amaoni atoatoa i fa'amatalaga fa'asalalau o fa'ata'ita'iga talu ai nei (mo fa'asa'oga va'ai iinei, iinei, iinei, iinei, iinei, iinei, iinei, ma iinei), ae o nisi o mafaufauga i le auala na tali atu ai tagata agavale i fafo atu o Venesuela chavismo ma i le tetee talu ai nei, ma mea ou te manatu o nisi ia o mea sese masani i lenei tulaga. Aemaise lava, ou te finau e faapea o le lagolago a nisi o le itu tauagavale o le lalolagi na faaalia mo tetee tetee talu ai nei e matua sese lava. O ia tulaga e foliga mai e mafua mai i le faʻalagolago i faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau o le tetee faʻapea foʻi ma se vaʻaiga mataʻutia, "ultra-agavale" e le mafai ona talisapaia le paleni o loʻo iai nei i Venezuela.
Ou te fautua atu e lua fesili e tatau ona totonugalemu ia tatou talanoaga o le lotogatasi faavaomalo: 1) E faʻafefea ona iloa e le au alualu i luma Venezuela ma radicals-o lona uiga, o tagata e mananaʻo i se sosaiete e sili atu ona tutusa, faatemokalasi-e iloa ai lo latou malo? ma 2) E fa'apefea ona tosoina se malo agavale e pei o Maduro i se itu e sili atu ona fouvale i se auala e aloese ai mai le fa'amalosia o le sa'o i totonu o le atunu'u ma pulega fa'ale-malo e pei o le malo o Amerika? O loʻo i ai lesona taua e aʻoaʻoina mai i tagata faʻatupu i totonu o Venesuela, o loʻo i ai i se tulaga lautele. lagolago taua mo le malo o Chávez ma Maduro. O tagata agavale i fafo atu o le atunuʻu e tatau ona faʻalogo i na leo, faʻamuamua le taua faasaga i le malo ao auai foi i talanoaga taua o le faagasologa ma ona manuia uma ma faafitauli.
Chavismo ma le Itu Agai: Tulaga Autu ma Fa'alavelave masani
Talu mai le palota muamua a Hugo Chávez i le 1998, ua manumalo le “Chavistas” i le 18 mai le 19 atoa o palota ma palota na faia i tulaga faaleatunuu, faaitulagi, ma le malo, talu ai nei na manumalo ai i le palota. Faiga palota a le malo ia Tesema 2013 i se laina manino. O le to'atele o le itu tete'e e le'i talia moni lava le fa'atulafonoina a le malo, peita'i. Ina ua mae'a le la'ititi laititi o le manumalo a Nicolás Maduro i le sui tauva o Henrique Capriles i le palota ia Aperila 2013 e suitulaga ia Chávez, sa manogi le toto; e ui lava a leai se molimau, na latou finau mai o le manumalo o Maduro o se taufaasese (se tagi lagolagoina e le pulega a Obama mo sina taimi) ma valaauina o latou soo i luga o auala, ma taitai atu ai i le maliliu o le itiiti ifo ma le sefulu lagolago a le malo.
Ae o le toilalo o lena sauaga e faʻaumatia ai le malo o Maduro, ona manumalo ai lea o Chavista ia Tesema, ua manino ai o Chavismo e le naʻo Chávez. Talu mai le 2003 Venesuela ua faaitiitia le mativa i le afa ma faʻaitiitia ai le mativa tele i le 70 pasene. O le tausiga o le soifua maloloina, aʻoaʻoga, penisione, ma isi polokalame o le soifua manuia lautele ua faʻalauteleina foi. O nei faiga faʻavae, ma le tele o le teena e le au palota o faiga faʻavae tau tamaoaiga o loʻo fiafia i ai le itu teteʻe, ua faʻaliliuina i le tele o lagolago mo Chávez ma Maduro nei. O le tetee neoliberal e fiafia tele i le tulafono i totonu o le vaeluagalemu ma le maualuga-vasega Venezuelans, oeo se laʻititi laʻititi ae o se toʻaitiiti.
Chavismo e le gata na faʻaalia le toe tufatufaina atu o meafaitino. O se vaega iloga o Chavismo o loʻo tuʻufaʻatasia ai mai le Soviet-style "socialism" ma le 2006-century populism o faʻataʻitaʻiga i le faʻamalosia o tagata lautele ma faiga faʻaiʻuga taʻutaʻua na aliaʻe, aemaise lava talu mai le XNUMX. E faitau miliona ua auai i faʻasalalauga faʻasalalau faʻalapotopotoga. , tagata faigaluega galulue faatasi, fa'alapotopotoga o pulega fa'alaua'itele e ta'ua o fono fa'alaua'itele, ma isi fa'alapotopotoga o faiga fa'atemokalasi fa'atasi. O nei fausaga o le taunuuga lea o se faiga faʻalavelave, faʻaauau pea o feutagaiga i le va o faʻalapotopotoga a le setete ma (masani sili atu fa'alavelave) malosi i le tulaga o le pitonuu [1].
Ae faapefea faitioga e masani ona faalogoina? O le mea e sili ona masani ai o Chávez ma Maduro o loʻo pulea le setete, le tamaoaiga, ma le aufaasālalau i faiga faʻamalosi. E ui o loʻo i ai nisi faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa i totonu o le faʻamasinoga, e pei ona iai i le tele o atunuu (e aofia ai le US), ma fa'ata'ape'apeina o fa'ata'ita'iga, o le tele o nei faitioga e leai se fa'amaoni. O le finauga e uiga i le aufaasālalau e faigofie ona faʻamaonia, e pei ona faʻamatalaina lata mai nei a Mark Weisbrot fuafuaga i luga o le mataupu ua faia. Ole ala TV a le Setete e maua ai se vaega itiiti ole fa'asoa a le au maimoa: 6 pasene e tusa ai ma se suʻesuʻega 2010 a le Center for Economic and Policy Research, poʻo 8.4 pasene e tusa ai ma le 2013 AGB Nielsen suʻesuʻega (lea, faʻafuaseʻi, na faia e fai ma sui o le Venevisión, o le televise tele lea a le atunuu ma e matua faitioina le malo). O le tele o faʻasalalauga faʻasalalau Venesuela, e aofia ai nusipepa tetele, o loʻo umia pea ma pulea e le tamaoaiga o mea totino. O le toʻatele e tetee ia Chavismo, ma o nisi na lagolagoina faʻaalia se osofaʻiga a le militeri 2002 faasaga ia Chávez. Atonu tatou te taumatemate e uiga i le mea o le a tupu i le CNN poʻo le Times Niu Ioka pe afai latou te fautuaina le militeri e faatoilaloina le malo o Amerika. E mafai ona tatou faia se felafolafoaiga faafilosofia e uiga i tapulaa talafeagai o le tautala saoloto e tatau ona i ai-mo se faataitaiga, pe tatau ona saoloto le aufaasālalau ma tagata tetee e lafo ata o le taofiofia a le malo i Bulgaria po o Aikupito ma tuufaasolo mai ai o ni tagata mai Venesuela?—ae o ia gaoioiga o le a le faatagaina e le tele o malo, aemaise lava o malo sa avea ma taulaiga o osofaiga a le militeri e lagolagoina e fafo. E moni lava ua tu'uina e le malo ni tapula'a (o lo'o matua'i fa'aletonu lava) i luga o fa'asalalauga, ae o na tapula'a e foliga mai e fa'amaonia pe sili atu ona malamalama pe a fua i le tala.
O le talatalanoaga e uiga i "faʻasalalauga faʻasalalau lata mai" o loʻo taʻua ai foi o loʻo auai le aufaasālalau tumaoti i le "faʻasalaga a le tagata lava ia." O le tele o le le fiafia o le au tetee, o nisi o ala o faasalalauga ua mumusu e lagolagoina faalauaitele le valaau mo se osofaʻiga, ma e leʻi tuʻuina atu i le au tetee se gutu 24/7 a le atunuu i le auala na latou masani ai i aso ua mavae. I le isi itu, o le au faasalalau tumaoti e tau le avea ma malo, e oo lava i se vaaiga puupuu i nusipepa. El Universal or El Nacional fa'aalia; TV tumaoti e pei o Venevisión ma Globovisión maua fa'aauau pea ona fa'asalalau fa'atalanoaga fa'alautele ma ta'ita'i fa'afeagai itu taumatau i le taimi o le tetee talu ai nei. O sina suiga laititi i faiga fa'asalalau o lo'o va'aia e le au tetee o se fa'aluma tele, aua ua masani i latou i se fa'agasolo otometi o fa'asalalauga fa'amanatu, e le fa'afefeteina ma so'o se lavelave po'o so'o se faitioga, i so'o se taimi e ave ai e ni nai selau po'o ni nai afe le tele o tagata pa'epa'e Venesuela i le auala o latou pitonu'u ogatotonu ma pito i luga e ta'uleagaina ai le malo. O le tamaititi ua matua leaga lava o le a tali atu ma le ita tele pe a teena le $500 meataalo i le faamalama o faleoloa.
O leo taumatau i Venesuela o loʻo faʻaalia le suiga laʻititi i le aufaasālalau i le faʻafefe a le malo, ae e foliga mai e atagia mai ai se faʻaiuga fuafuaina a le taʻitaʻi o le itu agai autu o loʻo latou atili faʻaleagaina ai lo latou faʻatulafonoina pe a latou lagolagoina faʻamatalaga faʻaalia. [2]. O le ta'ita'i sili ona iloga o le itu tete'e, o le sa avea muamua ma sui tauva o Henrique Capriles, na ia faitioina le vala'au lautele a isi mo le fa'ato'ilaloina o le malo, masalo ona o lona fefe ina ne'i atili afaina ai le itu tete'e. (E pei lava o Pat Robertson faitio O le tusitala o le foafoaga o Ken Ham, o lē na finau talu ai nei ia Bill Nye le Science Guy, mo le faia o se tauemu i le aia tatau faalelotu.) O le aia tatau e tumau pea le taua. lotogatasi i a latou sini, ae fai si fevaevaea'i i togafiti.
O ai e nafa ma le maliliu o le toʻasefulu pe sili atu tagata na maliliu i le lua vaiaso talu ai? Matou te le o mautinoa lava i tulaga taʻitasi, ae matou te iloa "e eseese faiga faʻapolokiki o tagata na afaina ma mafuaʻaga o latou oti," o le tala lea a Jake Johnston. faamatalaga. O sui o le setete ma / poʻo Chavistas tagata lautele atonu e nafa ma nisi o sauaga, ae e leai se faʻamaoniga e faʻaalia ai na lagolagoina e Maduro soʻo se fasiotiga tagata, ma e moni lava na ia taʻusalaina i latou uma ma faʻatonu le puʻeina o sui o le atamai o loʻo tuuaia i le fanaina. tagata tetee. Faautautaga tatau o le a ta'u mai foi ia i tatou e i ai le fiafia uma o le malo aloese mai le sauaga, aua o sauaga e sili atu ona fa'aleagaina nai lo le fesoasoani i ai. I se faʻatusatusaga, o le itu taumatau o loʻo taʻitaʻia le tetee o loʻo i ai nei e itiiti lava le faʻamaonia i totonu o Venezuelans, o lea na pau lava le avanoa e faʻaalia ai faatosinaga o le faʻaosoina pe faʻatupu vevesi ma faʻateleina le vevesi o le tamaoaiga, ma le faʻamoemoe o le a tuʻuaʻia le malo.
O nisi o faamatalaga a le au tetee a le au tetee e ono foliga talafeagai, ma o le mea moni e atagia mai ai faafitauli moni i Venesuela: o solitulafono sauā o se mataupu moni, o loʻo i ai le le lava o oloa, ma o le tau o le tau e fai si maualuga (pe a le o le mataʻutia, hyperinflationary crisis lea latou te fa'aali). Ae o nei faʻafitauli e foliga mai e matua faʻamavaeina i le faʻaupuga a le itu teteʻe, lea e taumafai e tuʻu uma i luga o le malo ae o le mea moni e ono tatau i le malo na o sina vaega itiiti o le tuʻuaʻiga mo tagata taʻitoʻatasi. Ua taumafai le malo e foia solitulafono sauā e faia ose leoleo fou ma e ala i le faaitiitia o le mativa ma le le tutusa. maualuga le tau o tupe ma le lava o oloa e tele atu mea e fai i faʻalavelave faʻavae o se tamaoaiga faʻalagolago i le suauu ma le mea moni o le tele o le tamaoaiga e le o suauʻu o loʻo tumau pea i lima o pisinisi tumaoti o loʻo mate-faʻasaga i le toe tufatufa atu o le tamaoaiga ma le malosi lea e faʻamoemoe Chavismo e ausia. . O le finauga a le itu teteʻe e faapea "Chavismo o loʻo faʻaleagaina le tamaoaiga" o se mea toe faʻaaogaina, faʻapipiʻiina e faasaga i malo uma faʻaagafesootai ma agavaʻa i le tala faasolopito o Amerika Latina. [3]. (O le fa'aputuina ma taumafaiga e tu'ua'ia le le lava o le malo na toetoe lava a manuia i le palota a le peresetene o Aperila 2013, e foliga mai na fa'aititia ai le manumalo o Maduro i Capriles. )
E le gata i lea, e ui o faʻafitauli e pei o solitulafono sauā e sili atu ona afaina ai tagata faigaluega Venezuela nai lo se isi lava, e leai se faʻamaoniga e taʻu mai ai o sui o tagata matitiva ma tagata faigaluega poʻo faʻalapotopotoga faʻaagafesootai alualu i luma na auai i le tetee talu ai nei i soo se numera tele-e ui lava i le fa'anoanoaga o taumafaiga fa'asalalau e fa'aalia ai le tetee o ni fa'asalalauga lautele, ma le au fa'atupu fa'asagatau e oo lava i taumafaiga faanoanoa e lafoa'i i latou lava e pei o ni tagata matitiva. I se isi itu, o tagata faigaluega ma tagata matitiva ua sili atu le ono auai i le faasologa o le tele o tetee tetee i le lagolago o le malo. Toeitiiti lava leai ni alualu i luma ma agavale i Venesuela e lagolagoina le manatu o le faatoilaloina o Maduro. E oo lava i vaega ma faalapotopotoga i le itu agavale o le vaega faaupufai a le PSUV ua faatautaia e lagolago sui faatutu o lena pati i faigapalota talu ai nei-atonu o loo avea ma malosiaga taua i le manumalo o Maduro ia Aperila 2013-ma ou te lei vaai lava i se faailoga ua suia o latou manatu talu mai lena taimi.
Faafitauli Moni ma Lagolago Taua
O le au tetee tetee ma le malo o Amerika e inoino ia Chavismo e le ona o ana amio leaga ae ona o ona uiga lelei. Ae ui i lea, iina e nisi o mea leaga moni-e ui lava e le o mea ia e tuuaia ai e le itu agai. E pei o le tele o suiga, o loʻo i ai uiga le mautonu i totonu o le vaega o loʻo pule, e aofia ai faʻamoemoega taʻitoʻatasi ma le leai o se tautinoga moni i le vafealoai e le tele o taʻitaʻi o pati faʻapea foʻi ma uiga faapeteriaka, homophobic, ma isi uiga sauā. E oo lava i taʻitaʻi taʻitoʻatasi o loʻo i nisi o auala e mafai ona tumu i feteʻenaʻiga. O le tele o tagata faʻaagafesootai e faʻanoanoa i taimi uma latou te faʻalogo ai ia Chávez poʻo Maduro o faʻaalia le lagolago lelei mo taʻitaʻi e pei o Libya's Gaddafi poʻo Suria's Assad. Mo tagata o loʻo popole i le lumanaʻi o le paneta faʻapea foʻi ma le mautu o le tamaoaiga mo se taimi umi, e leʻi lava le faʻamamafa i le agai i tua atu o le suauʻu (e ui lava na talanoa Chávez e uiga i le manaʻoga e teu atili le suauu i le eleele). I totonu o le setete atoa, o faiga faʻapolofesa ma maketi e masani ona faʻagesegese le faʻagasologa o le faʻamalosia lauiloa, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻalavelaveina o le pule a tagata faigaluega i kamupani faʻa-atunuu ma faʻalavelaveina le tuputupu aʻe o nuʻu (fesoʻotaʻiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ai fono a tagata taʻitoʻatasi) [4].
Mo le au agavale ma le au faʻamalosi, o le luʻitau o le faʻaalia o ia faʻafitauli aʻo aloese mai tuʻinanauga matautia e lua o le 1) tauaso ma le le faitio lagolago mo le malo ma, i le isi itu, 2) soona faʻateʻaina ma le faʻasalaina faʻasalaga o le Venezuelan faagasologa atoa. . O le vaega muamua e aofia ai le tele o Stalinist faʻapea foʻi ma isi o loʻo fefefe o soʻo se faitioga e mafai ona fesoasoani ma le le iloa i le mea saʻo. O le vaega lona lua, lea na sili ona manino ia te aʻu i nai vaiaso talu ai, e aofia ai "anarchists" oe manatu o soʻo se tetee e faasaga i se setete o le lototoa, "Trotskyists" o loʻo faʻasalaina soʻo se maliega ma faiga faʻavae, "fafine" e faʻateʻaina le malo ona e le'i fa'atulafonoina le faapau pepe, ma le tele o isi e masalo ua le fiafia i tulaga o faiga fa'avae a le malo ae ua tu'uina mai ni faitioga mata'utia ma le le fuaina (Ou te tu'uina ia fa'aupuga i upusii talu ai o lo'o i ai isi suiga fa'apitoa o nei tulaga uma e faia. aua le faia nei lava mea sese e tasi.) I se tasi o talanoaga lata mai i le lisi o imeli, o se tusitala agavale iloga na ia faʻasalalauina se tusi fou i Latin American social movements na faʻaalia ai Chavismo o se "populist project lea na matua faʻaumatia ai le atunuʻu e ala i lona le faʻaalia" ma uunaia isi itu agavale e lagolagoina le tetee.
O le tele o nei finauga e matua fa'avalevalea i mea moni, e masani ona talia tala fa'asalalau itu taumatau ma ta'uleagaina. Lipoti a le Human Rights Watch (lea masani fa'aleaga Chavismo ma viia tagata tetee tetee) i foliga taua. Latou te matele ina le amana'iaina le fa'aupuga a le nu'u i le fatu o Chavismo, le amana'ia le tele o tupe maua fa'ale-agafesootai talu mai le 1999, ma tu'ua'ia sese le malo mo fa'afitauli o lo'o i ai nei, ae o le mea moni e tatau ai na o sina vaega itiiti o le tu'ua'iga. O le mea e sili ona taua, latou te atagia ai se mataʻutia le mataʻutia mo le mea e ono tupu pe a tupu se osofaʻiga. Ina ia talitonuina, i le tulaga o loʻo i ai nei, o le pa'ū o le itu agavale Maduro malo o le a taʻitaʻia ai le faʻalolotoina o le malosi lauiloa o le faʻamaonia lea i mea sili ona leaga o mafaufauga. Mo le itu agavale e pipii lima ma le tetee o loo i ai nei, e oo lava i le le faalauaiteleina, o se mea sese matuia, faatasi ai ma taunuuga e mafai ona vave alu ese mai le pulega a le itu tauagavale. [5].
O le tele o 'au ta'uta'ua moni i Venesuela ua atia'e se fa'aaliga manino o le faagasologa o suiga i le 15 tausaga talu ai. O le a latou puipuia malosi le malo e faasaga i le taufaamataʻu mai le aia tatau a le atunuu ma le malo o Amerika, ae ia faitioina foi mai le tele o vaaiga alualu i luma ma fouvale (fafine, siosiomaga, socialist, anti-authoritarian, etc.). Latou te iloa o le fouvalega e sili atu le tele nai lo Chávez poʻo Maduro, ma o lona manuia e faʻalagolago i le faʻaauau pea o le faʻalauteleina o taʻitaʻi taʻutaʻua, faʻalapotopotoga, ma le faʻafouina o le malamalama. [6]. O tagata agavale mai fafo e lelei le fa'alogo i nei leo.
Lua Fafine
Mo se faʻataʻitaʻiga, mafaufau i le Caracas e faʻavae i Venezuelan feminist, activist, ma le faiaoga Yanahir Reyes. Na faatalanoaina ina ua mavae le maliu o Chávez i le tausaga talu ai, na viia ai e Reyes “faiga faavae uma e taulai atu i le faasaolotoina o tamaitai,” ma faapea mai “Ua sili atu ona faamanuiaina e Chávez tamaitai nai lo se isi lava.” Na ia fa'asino tonu i tulafono fou ua fa'amalosia ai galuega a fafine i totonu o aiga e ala i le fa'ataga latou i penefiti saogalemu lautele, o le 2007 tulafono fa'asaga i sauaga i totonu o aiga, ma le tele o "misiona" a le malo o lo'o ofoina atu nei auaunaga tau soifua maloloina, fale, a'oga, a'oa'oga i galuega, fesoasoani tau tupe, ma isi fesoasoani i tagata matitiva ma tagata faigaluega ma e le tutusa le manuia o tamaitai.
E ui lava i lana viia mo Chávez, ae na faamamafaina foi e Reyes le taua tele o taumafaiga a tamaitai lava ia: "O tamaitai mai le tauiviga faʻafafine ua faʻaalia lelei le taua o le faʻateʻaina o se faiga faʻapeteriaka," o le tuleia o Chavismo i se faʻataʻitaʻiga sili atu faʻafafine. Na ia ofoina atu nisi o faitioga i le malo, ae na fuaina: “Mo tamaitai ia lagona le puipuia, ia lagona le amanaiaina e tatau ona tatou tauivi pea. Ose fusuaga faigata tele i totonu, ae ia iloa i taimi uma o le avanoa lea e mafai ai ona tatou ausia, ae le o se faiga malo ese. I se isi faiga malo o le a le mafai; semanu e le i ai. O le mafuaaga lena tatou te puipuia ai le faagasologa ma o tatou olaga " [7].
O se tamaitai e matua ese lava ave i luga o Chavismo na lafoina i luga ole laiga i le vaiaso talu ai i luga ole tele o upega tafaʻilagi a Amerika. E ui lava i le faʻamoemoe e ofoina atu se vaaiga "nuanced, feminist" o Venesuela (ma e moni lava e sili atu nai lo nisi), na taʻusalaina e le tusitala le Maduro o "se malo e le o se mea e ave i ai le faamuamua a tamaitai" ma faaalia le lagolago mo tetee talu ai nei. O le faʻamaoniga autu na ofoina atu e faʻaalia ai le le fiafia o le malo o Chávez ma Maduro i le faʻafeusuaiga o le "faʻapaʻu pepe e tumau pea le tulafono" i Venesuela ma "e leai se taumafaiga tele e faʻatagaina" i lalo o le Chavistas.
O le ese'esega i nei manatu fa'afafine e lua o le va lea o se manatu fa'afoliga o fa'afafine-o se tasi e malamalama i lena mea moni. faʻasaʻolotoina o fafine e le mafai e aunoa ma le faʻaagafesootai-ma se manatu faʻafefeteina o le faʻafafine lea e faʻamamafa ai aia tatau e pei o le sili faailoga o le tulaga o tamaitai i totonu o sosaiete. O le vaaiga lona lua, pe afai e talafeagai le ita e uiga i le leai o se aia tatau faaletulafono e faapau ai i Venezuela, e fai ma sui o se vaaiga vaapiapi tele o tamaitai e le mafai ona malamalama i le tele o itu sauaina o fafine matitiva ma tagata faigaluega (ma atonu foi e manatu faatauvaa i le aganuu ma faiga faaupufai. i le faʻatagaina i totonu o se sosaiete e pei o Venesuela). O le tele o tamaitai fouvale i Venesuela o loo lagolagoina aia tatau o le faapau pepe ae ua latou iloa foi o “aia tatau a tamaitai” e sili atu ona lautele. E pei ona finauina e Yanahir Reyes, o le tele o mataupu "fa'aleaganu'u" fa'afafine o le avanoa i le faapau pepe e le mafai ona tete'a mai le lautele atoa o aia tatau tau tamaoaiga, agafesootai, faaupufai, ma aganuu ia e tatau ona agavaa ai tamaitai uma. E ala i le lagolagoina o tetee i le taimi nei, o le manatu lona lua e le amanaiaina foi le manatu o Reyes e uiga i le faamoemoe mo le saolotoga atoatoa: “I se isi faiga malo o le a lē mafai" [8].
Auala a Chavismo: Tu'u i tua, Fa'asaga i luma-Lash, ma Fa'asa'oga Fa'aopoopo
O faʻamatalaga a Yanahir Reyes o loʻo puʻeina ai se malosi tutotonu i le fatu o Venesuela i lalo o Chavismo: o le feutanaiga lavelave o le pule i le va o leo faʻaagafesootai i le pito i lalo ma se vaega faʻaupuga e masani ona tuuto atu i suiga alualu i luma ae o loʻo i ai i totonu le tele o feteʻenaʻiga. O lenei malosi e fesoʻotaʻi vavalalata ma le isi: o le faʻaleagaina o le faʻaalia i le tolauapiga a Chavista e vaega mauoa ua masani i le pule ma avanoa, o loʻo faʻaauau pea ona i ai se malosi malosi e faʻalavelave ai le tamaoaiga (talu ai o loʻo latou umiaina le tele o mea) ma fa'atulagaina talanoaga fa'asalalau a Chavismo i Venesuela ma fafo. I le feagai ai ma se faʻalavelave faʻaauau pea, na faasolosolo malie atu ai Chávez i le agavale, ma saili e faʻalautele le malosi lauiloa ma le lagolago ina ia mafai ai ona faʻafefe faʻamataʻu mai le itu taumatau. O le Chávez na maliu i le 2013, o lona uiga, e sili atu le mataʻutia nai lo le Chávez na nofoia le tofi i le 1999. O le tuʻufaʻatasia o faʻalavelave faʻapitoa ma faʻamalosi mai lalo na iʻu ai i se ituaiga "faʻasaga i luma," e foliga mai i laasaga faʻaopoopo a le malo e le agavale talu mai le 1999 aemaise lava talu mai le 2006. O le malo o Venesuela ua agai lemu ae tumau i le itu tauagavale-faʻatunuu le tele o kamupani ma alamanuia, faʻamalosia polokalame faʻaagafesootai, faʻalauteleina ma faʻalauteleina aufono faʻalapotopotoga e pei o totoga o le mana taʻutaʻua, ma faʻalauteleina talanoaga o le socialism ma o le a le mea e tatau ona iai [9].
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le galu o le faʻaaogaina e le malo o kamupani tetele ma feololo na amata i le 2007 ua tele lava le tali atu i le faʻaleagaina o vaega tumaʻoti, e aofia ai vaalele tetele ma faʻaititia o gaosiga ma faʻaputu na mafua ai le faʻatupuina o tau. Ina ua le mafai e le pulega o tau a le malo ona foia nei faafitauli, na amata ai e Chávez ona faoa kamupani i le tele o alamanuia e aofia ai uamea, eletise, petrochemicals, fesootaiga, tioata, ma meaai ma faatoaga. O nei fa'atauva'a ua taumafai i le taimi e tasi e fa'aleagaina ai le agava'a o tagata maualuluga e fa'aaogaina le malosi tau tamaoaiga (ma fa'apea ai fa'apolokiki) ma fa'amalosia le lagolago ta'uta'ua mo Chavismo. E ui lava i lea, o Venesuela o loʻo i ai pea le tele o vaega tumaoti, ma o kamupani tumaoti tetele o loʻo iai pea le tele o maketi i le tele o pisinisi, e aofia ai meaʻai. O le tele o vaega o le atunuu o lea e mananao le malo e alu mamao ma vave. O le vaiaso talu ai na manaʻomia ai e le feterale tele o tagata faigaluega, le UNT, le fa'atunuu o pisinisi tau ta'avale, o loʻo taʻua ai le faʻaitiitia o gaosiga e Toyota, Ford, General Motors, ma isi.
E tele foi leo i le itu agavale o le malo lapatai e taua tele le fa'atupuina o fa'atonuga sili atu ona loloto, sili atu ona moni i luga o le tamaoaiga, agafesootai, ma pulega fa'alapotopotoga pe a mana'o e ausia suiga gafataulimaina. O le faamamafa a le malo i le fausiaina o fono a le malo e amata i le 2006, ma le fausiaina o le tele o fesoʻotaʻiga lautele talu mai le 2009, o se vaega o le ata o lea tulaga, ma o se isi faʻataʻitaʻiga o le faʻasolosolo malie o le malo. I lenei tulaga o le radicalization ua faʻatonuina i le faʻamalosia o tagata faigaluega o loʻo i fafo atu o le vaega aloaʻia (tele o le faitau aofaʻi o Venezuelan). E o'o atu i le 2013 ua tusa ma le 44,000 fono fa'alaua'itele i totonu o le atunu'u ma sili atu i le 200 nu'u ua atia'e. O lenei faiga na faʻatautaia tele mai lalo, ae o Chávez ma isi ofisa sa faia foi se sao i le faʻafaigofieina. [10].
O le malo (poʻo le itiiti ifo o le tele o taʻitaʻi maualuga PSUV) ua faasolosolo malie ona iloa e faʻalagolago i le lagolago lauiloa, e naʻo le faʻalauteleina o le malosi lauiloa e mafai ai ona faʻafefe faʻamataʻu mai le itu taumatau. O le mea e leaga ai, o loʻo i ai le tele o faʻalavelave ma faʻalavelave i lena faagasologa o le iloa ma le faʻatinoga nai lo le mea tatou te manaʻo ai. Ole ala agavale ole Chavismo e le'o laina ma fa'agesegese nai lo fa'amana'oga. Ae e moni lava. O le tusitusi ina ua mae'a le palota a Maduro ia Aperila 2013, na finauina ai ma le malamalama e le au su'esu'e Steve Ellner e faapea o le fuafuaga a le malo e foliga tutusa ma le manatu o le "fouvalega tumau," ae o se natura faasolosolo malie. E ui o le "tele Trotskyists na latou faʻaaogaina le manatu faʻapitoa, faʻasalaina soʻo se fetuunaiga poʻo se mea lava ma faʻavae i le taimi e tasi i itu uma," o le pulega a Chávez "na faʻatatau i sini taʻitoʻatasi," tasi i le taimi. "O mea uma e faʻaalia ai o lenei taʻiala na faʻaogaina e Maduro ma isi taʻitaʻi Chavista," o le tala lea a Ellner. [11].
Talosia. E oʻo mai i le taimi nei, o faʻamaumauga a le pulega a Maduro i lenei tulaga ua fefiloi, ma o le a faʻaauau pea le lamatiaga o le faʻaleagaina, faʻalataina, ma le solomuli i soo se itu. Ae tusa lava po o le a le mea e fai e taʻitaʻi o Chavista, e foliga mai e iloa e le au faʻaupuga a Venezuela e pei o Yanahir Reyes le mea e tatau ona latou faia. E tatau foi ona faapena i tatou.
Faamatalaga
[1] Va'ai Dario Azzellini, "The Communal State: Communal Councils, Communes, and Workplace Democracy," Lipoti a le NACLA i Amerika 46, leai. 2 (2013): 25-30; “Komumu o lo’o Fa’agasolo: O se Fa’atalanoaga ma Atenea Jiménez,” Lipoti a le NACLA i Amerika 46, leai. 2 (2013): 31-34.
[2] E mafai fo'i ona iai se sao o iloiloga fa'aletulafono, pe afai e le mana'o le au fa'asalalau e ono tu'ua'ia fa'aletulafono mo le lagolagoina fa'aaliali o le fa'ato'ilaloina o se malo fa'atemokarasi. O le mea lea, o le "faʻafefe" a le malo atonu o se vaega, ae e fesiligia pe o se setete faʻasaina i luga o faʻasalalauga e lagolagoina se osofaʻiga (poʻo le faʻafaigofieina o se tasi e ala i le faʻasalalauina ma le loto i ai o ata ma ata faʻafefe) e mafai ona taʻua saʻo o le "faʻafefe."
[3] Vaʻai i laʻu "Faʻaleaga Alternatives i Neoliberalism," Lipoti a le NACLA i Amerika 43, Nu. 5 (2010): 45-48. E moni o nisi o faiga faavae a le malo mo le foia o faafitauli i le taimi nei o le tamaoaiga ua paʻu, ae o le toilalo e tele lava ina atagia ai le faʻalavelave faʻavae o loʻo taʻua faʻatasi ai ma le mea moni o Venesuela o loʻo siʻosiʻomia e atunuʻu faʻatau tupe e le o faʻatupeina oloa faʻavae pe faʻatonuina tau. e pei o lea, e mafua ai ona faaosofia le ave o oloa mai le atunuu mo le faatauina atu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tau ma fefaʻatauaiga ua faʻamaonia le le atoatoa ona o le aufaipisinisi tetele ma tagata masani ua tuʻuina atu i ai faʻamalosi e ave i fafo oloa taugofie/faasoasoa mai le atunuu, faatau atu i tala, ona toe foi mai lea ma fesuiai tala i tupe a le atunuu-ua faateteleina ai le le lava.
[4] Tagai Azzellini, “The Communal State”; “Komumu o lo’o Fa’agasolo”; Sujatha Fernandes, O Ai e Mafai Ona Taofi Tapa? Fa'agaioiga Fa'aagafesoota'i i le taulaga i Chávez's Venesuela (Durham, NC: Duke University Press, 2010). O lenei lisi o faʻafitauli o se faʻataʻitaʻiga, e le atoatoa.
[5] le Iulai 2013 osofaʻiga a le militeri i Aikupito ose vaega ae fa'aa'oa'oga tutusa iinei: Morsi's o se malo saua ma oligarchy-faauo, ma le toatele faavaomalo (ma nisi Aikupito) itu agavale sa lagolagoina lona faatoilaloina ona sa latou manatu o le a saunia ai le ala mo le tele o faiga faatemokalasi; na muamua foi le osofaʻiga (e le pei o Venesuela i le taimi nei) e ala i le tele o tetee i auala e aofia ai le tele o tagata alualu i luma. E manino lava o le faʻamoemoe o le tele o le faatemokalasi ina ua maeʻa le pulega a le militeri na sese, peitaʻi, e pei ona faʻaalia i le fitu masina talu ai. E sili atu le talafeagai o lenei faʻataʻitaʻiga aua o loʻo i ai se eseesega tele i le va o le Morsi ma le Chávez-o le tagata mulimuli e le gata na amio faʻatemokalasi ae na teteʻeina foi le neoliberalism, faʻaalia le faʻaagafesootai o le sini sili, ma, e ui lava i feteenaiga, na maua ai le avanoa tele mo aʻa. fa'amalosia ma atina'e ta'ita'i.
[6] Va'ai mo se fa'ata'ita'iga Carlos Martínez, Michael Fox, ma JoJo Farrell, eds., Ua tautala Venesuela! Siufofoga mai A'a (Oakland, CA: PM Press, 2010); George Ciccariello-Maher, Na matou Faia Chávez: O se Talafaasolopito o Tagata o le Fouvalega Venesuela (Durham, NC: Duke University Press, 2013); Fernandes, O Ai e Mafai Ona Taofi Tapa?
[7] “Tamaitai ma Chavismo: O se Faatalanoaga ma Yanahir Reyes,” trans. Pablo Morales, Lipoti a le NACLA i Amerika 46, leai. 2 (2013): 35-39. O le vaaiga a Reyes e le tulaga ese i le va o tagata faigaluega ma tamaitai fouvale (e ui e tatau ona maitauina o le tele o "fafine" Venesuela e aloese mai le faailoaina o ia lava i se vaega ona o mea latou te manatu o le bourgeois po o le ogatotonu-vasega-centric connotations o le vaitaimi, ona o lona fa'aaogaina fa'asolopito e tama'ita'i fa'apitoa). Vaai ia Ciccariello-Maher, Na matou faia Chávez, 126-45.
[8] Na taua foi e le tusitala se faamatalaga homophobic a Nicolás Maduro mai le tausaga talu ai e lagolago ai le uiga o le pulega o le heterosexist. Ae ui i lea, o lenei fa'ate'aina palanikeke e fa'afeagai ma le tulaga o le tele o le au faatupu vevesi fou i Venesuela, o ē na fa'agasolo talu ai nei e lagolago le malo.
[9] I luga o nei faʻamalositino vaʻai aemaise lava Ciccariello-Maher, Na matou faia Chávez; Fernandes, O Ai e Mafai Ona Taofi Tapa?; ma galuega nei a Steve Ellner: “Social and Political Diversity and the Democratic Road to Change in Venezuela,” i Latin America's Radical Agavale: Lu'i ma Fa'alavelave o Malosiaga Fa'apolokiki i le Luasefulu-Fai Seneturi., ed. Ellner (o lo'o sau, Mati 2014); “E faʻafefea ona faʻaalia e Peresitene Nicolás Maduro?” Lipoti a le NACLA i Amerika 46, leai. 2 (2013): 45-49; “Venezuela's Social-Based Democratic Model: Innovations and Limitation,” Tusitala o Latin American Studies 43 (2011): 421-449.
[10] Azzellini, “The Communal State,” 26-27.
[11] “E faʻafefea ona faʻaalia e Peresitene Nicolás Maduro?” 49.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
2 faamatalaga
Manaia tele, Kevin
Faafetai Joe, ma faafetai mo au galuega talu ai nei!