Fa'afetai mo lau vala'aulia agalelei o manatu fa'aalia ma lou uiga tatala.
I le avea ai ma se tagata tomai faapitoa i polokalame tau faatoaga NGO a Amerika sa galue i komiti o faiga faavae o faatoaga NGO faaitulagi ma le atunuu, ma i le avea ai ma se faifaatoaga, ou te ofoina atu manatu nei i lau “Trade and Poverty guide (http://us.oneworld.net/guides). /fefa'ataua'iga). [Fa'amatalaga a le Fa'atonu 2010: na amata mai ia Me 2008. O lo'o fa'aauau pea i aso nei ia ituaiga o le femalamalamaa'i.]
Muamua, ou te ioe i ou tulaga faatauaina ma faamoemoega ma le tele o au auiliiliga o faafitauli. O fa'alavelave taua nei. Faafetai mo le galulue ia i latou.
Ae paga lea, ou te talitonu o loʻo i ai i lau taʻiala faʻamatalaga e sese ma faʻasesē, ma ou te talitonu e mafai ona ou faʻamaonia nei faʻamatalaga ma taʻitaʻia oe i faʻamatalaga mo le faia o faasaʻoga. [Faamatalaga 2010: e faapena foi i aso nei.]
O mataupu tetele nei ma e mautinoa lava e tatau ona e aloese mai le tuʻuina atu o faʻamoemoega sese poʻo le tuʻuina atu o tagata i luga o le mea tatou te taʻua o le "tutuga o kusi vao."
O la'u vaega faapitoa o le Ulutala o Oloa a le US Farm Program (Farm Bill), ma o le autu lena o la'u tautalaga. Ua ou vaaia le salalau atu o le le malamalama i le Suafa Oloa i tausaga talu ai nei. O nei fa'alavelave e tele sona sao i le WTO, mo se fa'ata'ita'iga. O se taunuuga, e matua le lava le "fefaasoaai fai fuga i Mali, tagata gaosi suka i Uganda poʻo faifaatoaga moa i Ghana," e pei ona e fai mai ai, pe a latou faʻalagolago i talanoaga a le WTO mo se malamalamaaga i nei mataupu. O le tele o mea na ou faʻalogo i ai o loʻo taʻua e uiga i talitonuga a le au faifaatoaga a le lalolagi lona tolu e uiga i le US Farm Bill Commodity Title e sese, e aofia ai i lau sootaga i le "fai fuga i Mali.” E tatau fo'i ona e fa'afeso'ota'i le au faifa'ato'aga a Amerika e malamalama i a'afiaga o le US Commodity Title i le mativa i le lalolagi.
O mataupu ou te laga iinei ua toetoe lava a misia atoa e ala o faasalalauga autu i totonu o le US (ma e mautinoa foi i isi nofoaga), ma ua misia e faalapotopotoga taua o fia aai (ie. Bread for the World, Oxfam, Church World Service). Mo se faʻataʻitaʻiga, ua aoina e le Environment Working Group le faitau selau o faʻasalalauga faʻasalalau autu i luga o le tulafono faʻatoʻaga 2007-2008, ma aoteleina nisi o autu autu, e sese, e pei ona ou tusia i se isi mea.
O nei mataupu e taua tele, e ui lava o le tele o le lafoaia ua maeʻa talu ai nei, ona o le maualuga o tau. (O le a ou talanoaina atili i lalo.)
O le a le Sese
O le a ou faamatalaina muamua le mea sese, ona tuuina atu lea o faasa'oga. Faamolemole ia manatua o loʻo i ai ni fofo moni ma aoga i le faʻafitauli. E ui lava ou te tuʻuina atu faʻamaoniga e le aoga fofo o loʻo e fautuaina ma tuʻuina atu ai faʻamoemoe sese ma faʻatonuga sese o taumafaiga ma tautinoga mo le lalolagi e tetee i le fiaʻai, i le faaiuga ou te faʻaalia le itu e mafai ona e alu ai e maua ai faʻaiʻuga moni ma ofoina atu le faʻamoemoe moni. Faamolemole ia onosai mai ia te au. Ou te talitonu o loʻo i ai le tele o faʻamaoniga e lagolagoina ai laʻu tala ma taʻitaʻia i tatou i le faʻamutaina o le fiaaai ma le mativa i nuʻu i tua. Faamolemole aua le le amanaiaina lenei faʻamaoniga ma laina o galuega.
E fai si lavelave, ae malamalama. O lea la. O le mataupu o le Commodity Subsidy a o e (ma le tele o isi, e aofia ai le WTO) o lo'o tu'uina atu e sese. E te vaʻai i fesoasoani a le European Common Agricultural Policy, (CAP) ma le US farm bill, ae le o fofo manaʻomia. E te taʻua, mo se faʻataʻitaʻiga, e faapea:
"O le Fefaʻatauaʻiga ma le Mativa Taiala o loʻo faʻamamafaina ai sootaga i le va o fesoasoani tau faʻatoʻaga puipuia i atunuu mauʻoa ma le le lava o taumafa masani i Asia i Saute ma Aferika…." [Fai mai Brad: o le sootaga ua na o se faamaopoopoga; o le mafuaʻaga o le le lava o fola o tau ma le puleaina o sapalai, aemaise lava le taʻitaʻi tau (s), aemaise lava le US]
"O nei fesoasoani tetele i le US ma le EU e puipuia ai le itiiti ifo i le 5% o le aufaigaluega aʻo poloka le atinaʻe i atunuu matitiva o le lalolagi lea e 68% o mea e maua mai i faʻatoʻaga." [Fai mai Brad: O fesoasoani e le "puipuia" le au faifaatoaga a Amerika mai le mauaina o le tau faaopoopo o lafumanu na aveesea mai ia i latou e CAFO tetele e mauaina le faitau piliona tala i lalo ifo o tau mai oloa taugofie. O le aofa'i o tupe maua i le pusa, ma isi ua pa'u i lalo i tala faifaipea, se'i vagana ai le si'i o le tau talu ai nei. Va'ai i la'u vitio, "Michael Pollan Rebuttal," vaega 1 & 2. Ioe, 68% o mea e ola ai e fa'alagolago i tau ma le fa'afoega o sapalai. O fesoasoani fesoasoani e le puipuia ai se tasi mai le "leai o le tali atu i tau" "i itu uma e lua o sapalai ma manaoga."]
ma
“Afai o se filosofia tau fefaatauaiga saoloto e galue mo atunuu matitiva e tatau ona galue muamua mo faatoaga. O le aveesea o fesoasoani tau faatoaga a le EU ma Amerika o le maatulimanu lea mo lea faamoemoe; o isi mea lavelave uma o tulafono e laiti pe a faatusatusa.” [Fai saʻo Brad: E le aoga, aua e le faʻasaʻoina e ia lava oloa faʻatoʻaga i maketi saoloto, talu ai latou te le tali atu i tau.]
O nei faamatalaga e le sa'o. O le le lava o taumafa e le mafua mai i fesoasoani, e pei ona ou faaali atu i lalo. O tupe fesoasoani e le o le mea lea e poloka ai atinae ona o mafuaaga lava e tasi. O le aveesea o fesoasoani o se fofo o le ituaiga "minutiae". O isi fofo e te le o taʻua o "maatulimanu" moni.
O su'esu'ega mai le tele o fa'apogai i le fa'ate'aina o fesoasoani tau fa'ato'aga e le US ma isi e le lagolagoina lou manatu. Mo se faʻataʻitaʻiga, Timothy Wise o le Tufts University, i le aotelega o nisi o nei suʻesuʻega na faʻaalia ai o suʻesuʻega e masani ona maua na o le 3% le aʻafiaga i tau o oloa mai le faʻaumatiaina o fesoasoani. (Tagai Timothy A. Wise, Tufts University, “The Paradox of Agricultural Subsidies,” itulau 21, http://www.globalpolicy.org/socecon/trade/subsidies/2004/05wise.pdf. E faapena foi Daryl Ray o le Iunivesite o Tennessee, o le na su'esu'eina le tele o nei su'esu'ega (ana lava, CATO & IFPRI), ua fa'ai'u, a'o si'i la'ititi le tau o Cotton, o le a pa'u la'ititi le tau o sana, a'o si'itia le fanua o le cotton i sana, mo se fa'ata'ita'iga.
E 'ese'ese lea ma tulaga o le lafoa'i. Ua fuafuaina e le Inisetiute mo Fa'ato'aga ma Fefa'ataua'iga le maualuga o le lafoa'i talu ai nei i le 61% mo le cotton, 44% mo saito, 35% mo araisa, 29% mo soya, ma le 32% mo sana, (http://www. iatp.org/iatp/publications.cfm?accountID=451&refID=26018, itulau 3 & itulau 6-26)
O fa'ai'uga nei e o gatasi ma tala fa'asolopito e fa'atatau i nei fa'ato'aga oloa i le 140 tausaga ua tuana'i pe sili atu, e tusa ai ma le tala fa'atatau o fa'ato'aga Daryl Ray (silasila i fa'amatalaga & E mafai ona ou maua isi). O Polokalama ma Faiga Fa'ato'aga masani a Amerika sa i ai le fola o tau ma le pulega o sapalai e fa'atumauina ai tau, ma fa'aagaaga o saito ma fa'aluga tau e puipuia ai tagata fa'atau, e aofia ai ma le fia'a'ai. O nei faiga faavae ma polokalame sa aoga pe a lelei ona faatino (ie 1942-1952 ma i se tulaga maualalo, 1953-1995). Ina ua tuu i lalo 1953-1996 tau na sosoo ai, ma ina ua aveesea i le 1996 tau na pa'u i lalo ifo o tau. O le mea o lo'o fenumiai ai, o nisi o tausaga na tu'u ai i lalo le tau, sa fa'atupula'ia ai tupe fesoasoani (ina ia fa'amalie atili ai faiga fa'apolokiki), ma va'ai ai nisi e pei o fesoasoani na mafua ai le maualalo o tau, (ae le na'o le fa'amalieina). se taunuuga faaupufai).
O se vaega o le vaaiga a le US e uiga i lenei mea o loʻo i ai se vaega tele o le maketi i fafo (e masani ona sili atu i le 60% mo Saga ae oʻo atu i le 90% mo Soya, mo se faʻataʻitaʻiga, pe sili atu nai lo le OPEC i le suauu,) e mafai ona matou fa'atulaga lelei fola o tau o le lalolagi. O le mea lea ua alu i lalo, peitaʻi, ma o talosaga o loʻo i ai nei e mo maliega faʻavaomalo o le pulega o sapalai, ae le naʻo le faʻaitiitia o le US. Ua fautuaina e le EU le puleaina o sapalai ma fola o tau. (https://znetwork.org/impact-of-gatt-on-world-hunger-by-mark-ritchie) O le pulega o sapalai na faʻatulagaina foi e le Vaega o Aferika i le WTO mo se faʻataʻitaʻiga. Va'ai le “On the Right Way to Development: African Countries Pave the Way” i le http://www.tradeobservatory.org/genevaupdate.cfm?messageID=120055. O le vaega a Aferika na faʻatulagaina le faʻatonutonuina o sapalai i le WTO. Va'ai la latou talosaga ile http://www.tradeobservatory.org/library.cfm?refID=88066.
O le itu taua e tatau ona toe fuata'i faatasi polokalame uma o oloa tau faatoaga ma fua o faatoaga. Afai e leai ni fola o tau, (ma le tele o fesoasoani tau tupe a le US ma le EU,) ona tuʻuina atu lea o se faʻataʻitaʻiga, faiga faʻapolokiki e le mafai ona tuʻuina atu lea e faʻateʻaina ai tupe fesoasoani mo NA'O le cotton, ioe, o le gaosiga o le cotton o le a paʻu i le US ma Europa, o le a faaitiitia sapalai, ma o le a siitia tau. Ae o le tau o le a na'o le cotton. O fanua uma na fa'aaoga muamua mo le cotton o le a alu i le gaosiga o isi fuala'au, e mafua ai le fa'asilisili o le lafoa'i i Aferika ma isi nofoaga mo isi fa'ato'aga. (Daryll E. Ray, “Errors in methodology can affect policy conclusions,” APAC, 12/16/05, http://agpolicy.org/weekcol/280.html.) E faapena foi, afai e te faamutaina fesoasoani i fua o faatoaga uma i le i le taimi lava e tasi, o le a le alu i luga tau o sana, o le a latou paʻu i lalo, ae o le tau o le cotton atonu e sili atu i luga (ie. 10% le aofaʻi) [Daryll E. Ray, Siata 25, http://agpolicy.org/blueprint /PresentationAPACReport.pdf], ona o le cotton e sili ona lafoa'i o oloa tetele, ae o le 10% o le si'itia o tau o le cotton e le'o lava se mea e tauia ai le lafoaia o le cotton (e o'o atu i le 65% i lalo ole zero, ma sili atu i lalo ole a. fefa'ataua'iga talafeagai, tau totogi ola). (Vaai nisi sootaga i punaoa, Daryll E. Ray's “Rethinking, [tagai i lalo,] ma le galuega a le IATP i le lafoaia [vaai lalo,] i le “Michael Pollan Rebuttal 2:
Ok se'i ou taumafai e tauaofai lenei manatu. Muamua, se'i ou ioe e matua le talafeagai le tele o Tupe Fesoasoani. Ioe e moni. Ae o le aveesea o ia mea o le a le siitia ai le tau o oloa i le lalolagi (fa'aitiitiga o le "fa'aletonu masani," "[fa'ato'a] le atina'e"). Pau lava le mea o le a ia faia, i lalo o tulaga masani o maketi, e sili atu ona saʻo le tufatufaina atu o le mativa o tau maualalo. O suʻesuʻega tau tamaoaiga ma tala faʻasolopito e faʻaalia ai lena mea. Pau lava le mea o le a faia i le TAMAOGA o le faʻateleina o le mativa i le US ma EU faifaatoaga.
O le mea moni, o le ai ai se aafiaga tele FA'ATAOTO (e le o le tamaoaiga) e feso'ota'i ma faiga fa'ato'aga i atunu'u atia'e. Masalo e mafai ona o'o atu ai i fola o tau ma isi faiga e tetee atu ai i le lafoa'i. Ae e mafai foi ona taitai atu ai i le toe foi i fesoasoani, e leai se mea mo atunuu matitiva o faatoaga. E foliga mai o le a fa'afeagai le au faifa'ato'aga a Amerika ma isi faifa'ato'aga, nai lo le tu'ufa'atasia, e pei ona faia e tau lagolago. Aua o le au faifaatoaga uma e tutusa le fiafia i tau lelei.
Lelei, o le mea taua lona lua e mana'omia mo le fa'amalamalamaina o lenei mea, ECONOMICALLY, o nei fa'ato'aga fa'ato'aga e leai se "tau tali" i itu uma e lua o sapalai ma mana'oga. (Va'ai Va'ai “O mafua'aga e lima e ta'ua masani ai mo polokalame fa'ato'aga, o fa'ailoga moni lava o se mafua'aga sili atu,” http://agpolicy.org/weekcol/325.html ma le “O le Tali atu i Tau! O le Talitonuina o Tau!! !!!” http://agpolicy.org/weekcol/248.html.) O le siisii o tau o iai nei e foliga mai e le suia ai lenei mea. O le uiga o lenei mea "o se filosofia tau fefaʻatauaʻiga saoloto," lea o le "aveesea o le EU ma US faʻatoʻaga fesoasoani o le maatulimanu" o le a le aoga mo faʻatoaga a le lalolagi. O tau maualalo/lafoa'i, e/e mafua i le tamaoaiga ona o le leai o se tau e tali atu ma o le a manumalo i lalo o fefaatauaiga saoloto i le tele o taimi. O le mea lea e le fesoasoani le tapeina o fesoasoani. Sa maua e lo matou aiga le 7¢ sana i le taimi o le Pa'u Tele o le Tamaoaiga, e aunoa ma se fesoasoani, leai se faiga faavae ma polokalama ou te talosagaina. Matou te manaʻomia fola o tau ma le puleaina o sapalai,
Aisea ua le amanaia ai lenei mataupu
Atonu e te mafaufau pe aisea ua misi ai e le tele o vaega ia mataupu ma faamamafa mea na e faamatalaina i luga o le initaneti. Ou te manatu e tele mea taua e faʻamatalaina ai lenei mea. Muamua, o le toatele o i tatou e talitonu o le mataupu tau tupe o se ulaula ua fuafuaina e puipuia ai pisinisi tau faatoaga, aemaise o tagata faatau oloa, o tagata autu (natia) e faamanuiaina i polokalame fesoasoani (ie. fagafao manu ma fagafao, tagata faatau atu oloa, fale gaosi meaʻai ma fafaga, ethanol, ma isi mea. gaosiga). E aoga tele le vaevaega o mea tau faatoaga, vaevae le manuia o faatoaga mai isi manaoga ma se isi itu e fenumiai ai le mataupu mo le manuia faaupufai o faatoaga. E sili atu le faigofie ona malamalama i tupe fesoasoani.
O le isi itu taua, e mautinoa lava, o le tau o fola, pulega o sapalai ma isi mataupu na faʻamutaina i le 1996 US farm bill, ma e leʻi tuʻuina atu foi i le Konekeresi i le 2002 ma le 2007-8. O le mea lea, e le o iai i totonu o le fa'ato'aga pili, (sei vagana ai suka) na'o le tala fa'asolopito. O pepa lata mai a le malo o Amerika mo le Konekeresi (fa'ata'ita'iga. “CRS Report for Congress Previewing a 2007 Farm Bill”) ma tagata lautele i pili o faatoaga e tau le faasino i nei faiga, e aafia ai le tele o isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, Bread for the World e fesoʻotaʻi ma le lipoti a le CRS. Fai mai lena lipoti, mo se faʻataʻitaʻiga, "O sini o polokalame a le feterale o oloa o le faʻamautuina ma le lagolagoina o tupe maua a le faʻatoʻaga e ala i le suia o nisi o lamatiaga o le le mautu o tau maketi mo taimi pupuu ma fetuunaiga gafatia mo taimi uumi i le malo tele." O faʻamatalaga faʻapea e faʻamatala saʻo ai polokalame o loʻo i ai nei (sei vagana ai sini moni, sili atu ona mamafa o mea tau pisinisi faʻatoʻaga o loʻo pulea ai faaiuga) ae latou te le amanaiaina faʻamoemoega faʻasolopito o Price Floors i pili o faatoaga, mai le 1930s e oo atu i le 1995. E tele isi mataupu mai le eseese. suafa ma le eseese o talosaga lata mai e faatumu ai itulau e 99.
O le WTO, o se va'aiga o lo'o pulea e Pisinisi Fa'ato'aga Autasi, sa tele fo'i lona sao i le lagolagoina o fa'alavelave masani ma felafolafoaiga o pili tau fa'ato'aga a Amerika. Ua folafola mai e le WTO le fa'aolataga e ala i le fa'aumatiaina o fesoasoani, e ala i maketi saoloto ma fefa'ataua'iga saoloto. Na faasalalau e le One World Guides lena talatuu neoliberal.
E sili atu le maualuga o le manumalo mo talosaga faafoliga e tetee i pisinisi tau faatoaga (faate'aina fesoasoani) nai lo le tetee tuusa'o i le falefaigaluega tau faatoaga (fola o tau moni) lea latou te tausisi i ai ma le sea leona e $80 miliona i le faatosina. A'o ou finau i la'u lava tamaitusi e le'i lolomiina i nei mataupu (I tua atu o mea'ai falaoa: Laasia le Sami Ulaula mo le Fa'asoa Fa'amasinoga i le Ulutala o Oloa o le US Farm Bill, o loʻo oʻo mai) o le tele o vaega alualu i luma e manatu e sili atu le poto le nofo i Aikupito ma taumafai e manumalo i "falaoa sili atu mo le lalolagi" nai lo le lagolagoina malosi o talosaga o le a maua ai se tulaga totogi ola o tau o oloa, ("falaoa, susu, aano o manufasi, fualaau aina. ma fualaau faisua mo le lalolagi”) i le tetee tuusao o le malosi lavelave. E oo lava i le pulega a Bush, e lagolagoina e le aufaioloa saoloto fesoasoani "toefuataiga," atonu o le lafoaia o le lagolago a le au faifaatoaga tele a le Republican, ae e matua leai lava se taufaamatau i le aufaipisinisi ma le gaosiga.
E tusa ai ma tau o oloa lata mai nei
Toeitiiti lava o talanoaga talu ai nei e uiga i le maualuga o tau o taumafa na ou vaʻaia e le o taʻua ai o le tele o faʻatoʻaga lafoaʻi ua maeʻa (ae le o le cotton). O le uiga o lena mea, i se taimi umi, o le mativa ma le fiaaai o le a faaitiitia i atunuu matitiva, mo se faataitaiga, pe a tumau le maualuga o tau mo le isi 6 tausaga. A maua e le aufaifaato'aga ni tupe lelei e fa'ateleina le tamaoaiga o le a kiki i le faaosofia o latou tamaoaiga i le lotoifale ma le atunuu. O le mea moni, e aunoa ma ni fola o tau ma le puleaina o sapalai, e faigofie lava ona fa'amutaina.
Ae ui i lea, i se taimi puupuu, o le leai o ni sapalai faʻaagaga pito i luga ma faʻaluga o tau, o le mea moni, na afaina. Afai e te faʻatau falaoa saito ma corn flakes i Amerika, o le faʻasoa faʻatoʻaga e matua laʻititi lava, o le faʻatoʻaga o aʻafiaga e laʻititi e tusa lava pe tolu tau o le faʻatoaga, ae afai o oe o se tagata mativa e faʻatau le araisa saʻo poʻo le saito e itiiti le "maketi." faasoa,” e moni, e telē. E mana'omia uma fola o tau ma fa'alo, pulea lelei o sapalai MA fa'aagaaga o saito mo le fa'amautu i tau talafeagai. Toefuataiga fesoasoani na o ia e le aofia ai se tasi o nei mea, e pei ona tatou vaʻai i le OneWorldGuides, ma i lau soʻotaga i le "The Great Cotton Stitch Up," lea e leai ni suiga manaʻomia.
O le a le Mea Moni
Ou te iloa ua uma ona ou ufiufi le itu lelei o nei mea uma. Toe toe fai ma faalautele atu nei manatu: e ui lava o fua na e (ma le tele o isi) na faia e le lava ma ofoina atu ni faʻamoemoe sese ma faʻaleagaina, faʻalavelave faʻaleagaina, fofo lelei ua leva ona atiaʻe ma gaioiga e faʻatino ai o loʻo maua i le lalolagi atoa. Ina ia taofia le mativa ma le fia aai i nuu i tua, matou te manaʻomia faiga faʻavae ua ou faʻamatalaina, ma e tatau ona faʻatinoina lelei.
Tau Folafola
Fa'ava-o-malo Puleaina o Sapalai
Tau Fa'alo (tulaga fa'asa'oloto)
Fa'asao Saito
O nei faiga e le atoatoa, ae sa aoga lelei pe a faʻatinoina lelei, ae o isi faiga faʻavae (fefaʻatauaʻiga saoloto poʻo le mea tatou te taʻua o le Hooverism, polokalame o le fola o le tau e leai ni tau e aofia ai naʻo le toe faʻaleleia o tupe fesoasoani poʻo le faʻaumatiaina) e leʻi umi se taimi mo US poʻo LDC faifaatoaga.
Lagolago i le Lalolagi Atoa
O puna'oa nei o lo'o fa'amauina ai nisi o le fa'atupulaia o le lagolago i le lalolagi atoa mo ituaiga faiga na ou faamatalaina.
“Mataupu faavae o lotogatasi i Fefaatauaiga ma Amerika Tutotonu,” ma saini i luga o le lisi http://www.nffc.net/resources/statements/unity.htm
Fa'asalalauga Fefa'ataua'iga a Tagatanu'u, Tali a le Faifa'ato'aga a Aiga i le Fa'amalologa a Doha, fa'atasi ai ma saini i luga o le lisi http://www.globalexchange.org/campaigns/wto/4083.html
“Fausiaina o Lumana'i Mautu mo Faifa'ato'aga i le Lalolagi: O se Valaau e Fa'atino," http://www.federationsoutherncoop.com/sustain7.htm
Brad Wilson, “Via Campesina ma le NFFC: Lagolago mo Tau Fa'ato'aga Talafeagai,” https://znetwork.org/via-campesina-with-nffc-support-for-fair-farm-prices-by-brad-wilson (see detailed support through references there)
European Community, 1980s, (Mark Ritchie "The Impact of the GATT on World Hunger," itulau 3-4, IATP, https://znetwork.org/impact-of-gatt-on-world-hunger-by-mark -ritchie.
US Lagolago ma Fa'amatalaga
E pei ona fa'ailoa mai i so'otaga o lo'o i luga, o iinei i le Iunaite Setete o le National Family Farm Coalition na avea ma ta'ita'i autu i le tu'uina atu o nei fuafuaga e fa'amuta le lafoa'i e ala i le US Farm Bill. O le Inisetiute mo Fa'ato'aga ma Faiga Fa'avae Fefa'ataua'iga ua tele fo'i sao. O pepa autu o le felafolafoaiga o le pili o faatoaga 2007-2008 e faatatau i ou atugaluga e faapea:
“O se Tulafono Tau Fa'ato'aga e aoga: le Tulafono o Mea'ai mai Fa'ato'aga a Aiga (FFFA)” http://www.nffc.net/issues/fnf/fnf_13.html
Va'ai lipoti lagolago ile: http://www.nffc.net/resources/reports.html.
Inisetiute mo Fa'ato'aga ma Faiga Fa'avae, Fa'asologa o Fa'ato'aga Talafeagai, http://www.agobservatory.org/; ma fa'asalalauga fefa'ataua'iga i le lafoa'i, WTO, ma isi mataupu i le http://www.tradeobservatory.org/.
IATP, WTO Agreement on Agriculture: A Decade of Dumping,” Sophia Murphy, Ben Lilliston, & Mary Beth Lake, Fepuari 2005, http://www.iatp.org/iatp/publications.cfm?accountID=451&refID=48532
Va'ai fo'i ile fa'ato'aga fa'ato'aga e tasi o lo'o tumau pea le fola o le tau o Amerika ma le pulega o sapalai, fa'atasi ai ma le galulue fa'ava-o-malo i atunu'u o lo'o fa'atau atu oloa. Vaai i le “Suamalie pe Oona? O le polokalame suka a le US ma le Faʻamataʻu o le Dominican Republic-Central America Free Trade Agreement,” (DR-CAFTA), R. Dennis Olsen, Institute for Agriculture and Trade Policy, Aperila 2005, http://www.tradeobservatory.org /library.cfm?refid=72784
Food and Water Watch, The Farm Bill: Food Policy in an Era of Corporate Power, http://documents.foodandwaterwatch.org/FarmBill.pdf.
Dr. Daryl Ray i le APAC i le Iunivesite o Tennessee o lo'o i ai le tele o koluma faiga fa'avae sili ona lelei e feagai ma na mea uma. http://www.agpolicy.org/articles08.html Ua ou filifilia nisi i vaefaamatalaga (aemaise lava #15, & #25,) iinei (https://znetwork.org/farm-subsidies-rebutting-europe-s- kickaas-by-brad-wilson) ma i laʻu "Farm Bill Primer" iinei (https://znetwork.org/zspace/bradwilson). Va'ai atili i lalo.
Tuuina atu mea na ou vaʻaia i lau 'upega tafaʻilagi, e tatau ona e vaʻai faapitoa:
“Fa’asilasilaga i Faifa’ato’aga Mali: Fa’agalo Tulaga Fa’asoa; Taulai atu i le Le lava o Faiga Faʻavae e Faʻatapulaʻa Gaosiga," Darrell Ray, Faʻatoʻaga Faiga Faʻavae Nofoaga Autu (APAC), Iunivesite o Tennessee, Knoxville, 7/26/02, http://apacweb.ag.utk.edu/weekcol/103.html .
“O afea le $318 piliona ae le o le $318 piliona, Darrell Ray, Agricultural Policy Analysis Center (APAC), Iunivesite o Tennessee, Knoxville, 5/14/04, http://apacweb.ag.utk.edu/weekcol/197.html.
“Tau maualalo Iinei ma Atunu'u: O Fesoasoani Fesoasoani le Mafuaaga po o le I'uga,” Darrell Ray, Fa'ato'aga Faiga Fa'avae A'oa'oga Center (APAC), Iunivesite o Tennessee, Knoxville, 10/11/02, http://apacweb.ag.utk.edu /weekcol/114.html.
O lana lipoti sili (et al) o:
Toe Mafaufau i Faiga Fa'ato'aga a Amerika:
Suia A'oa'oga mo le Saogalemu Soifuaga a le Aufaifaatoaga i le Lalolagi Atoa, http://www.agpolicy.org/blueprint.html
O se tala sili lenei o lona tuuina mai o le loloto atili i mataupu tau tamaoaiga na ou lagaina i le talaaga o le US Farm Bill talafaasolopito:
“Faiga Faʻavae Faʻatoʻaga mo le Luasefulu ma le Muamua seneturi ma le Talatuu a Wallaces," http://www.agpolicy.org/ppap/doc/2004/RayLecture2004FromGretchen1st.pdf
O pepa fa'asolopito sili nei e lua mai le tuai o 1980s o lo'o maua i luga ole laiga. Muamua o George Naylor (et al), o le Peresetene talu ai nei o le National Family Farm Coalition ma sa avea muamua ma Faatonu o Aoga mo North American Farm Alliance.
Mo Naylor, na ou fautuaina le initaneti o vaega autu e 2 (ae le aofia ai mea uma):
Fa'atonuga o Tulafono Fa'ato'aga: Fuafuaga mo le Manuia ma Fa'atauga, http://www.inmotionmagazine.com/ra07/farmbill_86.html
“O se Talatuu o Faalavelave: Fofo a le Aufaifaatoaga, Tetee Autasi,” http://www.inmotionmagazine.com/ra07/crisis_86.html
Pesitusi atoa: http://www.inmotionmagazine.com/ra07/ufrc_all_lo.pdf
Va'ai nisi mea lelei e tu'uina i luga ole laiga e le Missouri Rural Crisis Center ile http://www.inmotionmagazine.com/rural.html#Anchor-2007-23240
O le tala fa'asolopito lona lua na saunia e Mark Ritchie, sa avea muamua ma Liki o Tagata Palota i Nu'u ma talu ai nei o le Peresetene o le Inisetiute mo Fa'ato'aga ma Faiga Fa'avae. O loʻo i le pdf: Crisis by Design: Ose Iloiloga Puupuu ole US Farm Policy, http://www.iatp.org/iatp/publications.cfm?accountID=258&refID=48644
Ona pau lava lea o le mea e mafai ona ou lafo atu mo le taimi nei, ae ou te faafeiloai atu i nisi tusitusiga.
le faamaoni lava,
Brad Wilson
PS. Ua i ai nei a'u vitio i le YouTube: FireweedFarm: Farm Bill ma Food Bill: http://www.youtube.com/user/FireweedFarm#p/c/A1E706EFA90D1767/1/QagTBTQe2jg
Fa'afitauli o Mea'ai a le Lalolagi: http://www.youtube.com/user/FireweedFarm#p/c/FC72A86C908D808F/0/UQyxnVoFiO4
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo