O le itu taumatau populism ua sosolo le Iunaite Setete. I le 2009 fa'atauga fana na maualuga, na maua e Barack Obama i se tasi taimi 30 fa'amata'u oti i le aso, ma le Tea Party ma le Maota o le taulaga na faʻaalia i le tali atu i faʻamataʻu o le "malo tele" fetolofi [1]. O le tele o tagata faitio i isi nusipepa ua latou faailoa mai le tulaga mataʻina o le valea moni o loʻo faʻaalia i nei tetee-mo se faʻataʻitaʻiga, tagata tetee. alaga i le au faipule e "taofia lou malo lima mai laʻu Medicare," e foliga mai e le o iloa o Medicare o se polokalama a le malo [2]. Faatasi ai ma nisi o tuusaunoaga, o le masani masani i le alualu i luma ma le agavale-ma oʻu lava lagona i nisi o taimi-o le ulagia lea o le au tetee ma lo latou valea po o le sili atu foi o le tusiina oi latou o ni fitafita vae le mafaufau o le fascism.
Ae le tatau ona fa'ate'aina pe ulagia le mamalu o le Maota ma le Tea Party. E le mafai ona ou faʻailoaina pe o le a le tele o tagata lautele o Amerika e faʻaalia i nei itu taumatau populist, ae leai se faʻatusatusaga e manaʻomia e iloa ai o uiga i tua atu o latou teteʻe e atagia mai ai se faʻalavelave mataʻutia ma lautele. E ui o le tetee i nei faʻalavelave e masani ona faʻatupeina ma faʻapipiʻiina e le malosi o tagata maualuluga fiafia, o le tele o tagata tetee moni o ni tagata papaʻe faigaluega. O le tetee ua faaalia ai uiga uma o le itu taumatau populist gaoioiga na faailoa mai e Chip Berlet ma Matthew Lyons: o le temoni ma scapegoing o nisi vaega, taupulepulega manatu o talafaasolopito ma faiga faaupufai leai se “fa'atonuga fa'apitoa, fa'alapotopotoga, po'o le fa'atulagaina o fa'atonuga o le sauaina o vasega, "ma se "tagata gaosi" le mafaufau ma le tautala e tusa ai ma le faʻamaoni o tagata papaʻe e faʻaleagaina e le au maualuluga ma le vasega maualalo o isi [3]. I lona amataga, tautalaga, ma auala e faatosina ai tagata masani-faʻapea foʻi ma faiga faʻavae pule, lagolago, pulepule, ma militarist e fesoasoani e faʻafaigofie-o lenei populism itu taumatau e tutusa lelei ma elemene autu o Fascism masani, e pei o le tele. i le Itu agavale na fautua mai (o nisi e matua le mautonu, o nisi e sili atu le atamai). O lea lava foliga tutusa, ma o le mea moni e faapea o le tele o le au palota a Amerika e aofia ai tagata faigaluega-ma le vaeluagalemu o papalagi, ua faamalosia ai i tatou e taofi le ulagia o le au tetee ma le itu taumatau o le au faipule ae amata ona vaavaai i tulaga o loo i ai lenei aia- o le populism apaau maua le lauiloa. I se fa'asologa o le blog entry ou te fa'amoemoe e tu'uina atu ni fa'amatalaga e fa'amatala ai a'a ma fa'aaliga o lenei fa'alavelave.
O iinei, e ui i lea, ou te fia tautala i se isi mafuaaga e tatau ai ia i tatou i le Itu agavale ona manatu mamafa i lenei mea mataʻutia: o le toʻatele poʻo le toʻatele o tagata papaʻe feita o loʻo faʻamalosia e tetee atu i le "malo tele" ma isi sini moni pe mafaufauina a le agavale atonu e tutusa le tele o o faitioga autu ma tulaga faatauaina o tagata i le Itu Agavale; a'o le auala e fa'aliliuina ai na tulaga fa'apolokiki i manatu fa'apolokiki ma gaioiga e manino lava e matua'i ese lava, o fa'atauga lava latou ma fa'amuamua latou te atagia ai e leai. A o faafalepuipuiina i lalo o le pulega a Mussolini, o Antonio Gramsci, o se tagata faagaeeina Italia ma le atamai, na ia faaaogāina le faaupuga “nucleus maloloina” e faamatala ai le uiga alofa, tetee i le elitism, ma le moomoo mo le faamasinoga tonu na ia vaaia i ona uso a Italia. E faapena foi, i totonu o le tele o vaega e le o ni tagata maualuluga o le sosaiete a Amerika, se "nucleus maloloina" o tulaga faatauaina ma mea e ave i ai le faamuamua e tuu ai le toatele o tagata lautele i le itu tauagavale o vaega faaupufai uma e toetoe lava o mataupu tetele uma. E oo lava i alii papae sili ona ita ma sui o le militeri o loo i ai se faavae tele e fausia ai se gaoioiga alualu i luma. E pei ona tusia e Saulo Alinsky, o le tagata lauiloa o Saulo Alinsky, o le ita lauiloa ma le ita e mafai ona faaliliuina i le faatinoga a le o le "taumatau taumatau o le pule aoao po o le agai i luma i le Tulafono II o le American Revolution" [4].
Le Nucleus Soifua Maloloina
O le vasega o tagata faigaluega a Amerika ma tagata lautele e le o ni uiga fa'aalia, e pei ona manatu le to'atele i le itu taumatau ma le agavale. Nai lo lena, o latou tulaga faatauaina faavae ua matua maoae le alualu i luma. O tagata lautele o le US e talitonu tele o kamupani e tele naua le pule, o tagata faigaluega ma tagata matitiva e tatau ona tele atu tupe ma sili atu le malosi faaupufai, ma e tatau i le malo ona faʻalavelave e faʻalauteleina le tufatufaina atu o le tamaoaiga ma le malosi [5].
O uiga fa'alaua'itele aga'i i fa'apotopotoga tuma'oti tetele e matua'i manino lava: e tatau i fa'apotopotoga ona totogi lafoga maualuluga, fa'aitiitia le malosi fa'apolokiki, ma fa'atuatuaina mo sina mea itiiti. Taimi umi Z tusitala Paul Street, i se aotelega o Gallup, Harris, ma Pew polls mai tausaga talu ai, o loo faailoa mai ai e tusa ma le lua vaetolu o tagata lautele e manatu o faalapotopotoga ma tagata mauoa e tele naua tupe mama ma e tatau ona sili atu lafoga; 84 pasene e manatu e tatau i faalapotopotoga ona faaitiitia le malosi faapolokiki; ma e itiiti ifo i le 15 pasene ua manatu o kamupani i le tele o alamanuia tetele e “faamaoni ma faatuatuaina” [6]. E foliga mai foi e tetee le au tetee i fesoasoani a le malo i pisinisi tetele: mo se faataitaiga, 61 pasene tete'e uma fesoasoani i pisinisi tetele tau faatoaga [7].
I le isi itu, e manatu le lautele o tagata faigaluega e tatau ona sili atu tupe ma sili atu le malosi faaupufai. I se faasologa o faiga palota a faalapotopotoga eseese i le 2005-06, e sili atu i le 80 pasene—e aofia ai le toatele o le au Republicans ua resitalaina—sa masani ona taʻua e faapea o le totogi maualalo e tatau ona siitia ma lagolagoina malosi le siitaga talu ai nei (matua tauagafau) i le $7.25 i le itula. I totonu palota i le sefulu tausaga talu ai, i le va o le 66 ma le 76 pasene ua malilie e sili atu le lelei o tagata faigaluega iuni nai lo a latou paaga e le o ni iuni. O le to'atele o tagata (53 pasene) e fiafia e pasia le Tulafono o le Filifiliga Saoloto o Tagata Faigaluega, e ui lava i le fa'a'ole'ole fa'a'ole'ole a le au fa'asalalau o le tulafono taufa'aofi e ono fa'ai'u ai le "palota faalilolilo" i faiga palota a iuni. E tusa ma le 60 pasene e masani ona foliga fiafia i iuni lautele, e ui o lena numera na paʻu i le 48 pasene ina ua maeʻa le tatalaina i tua o le pisinisi tau taavale i le 2008-09 ma le faʻamatalaga a le aufaasālalau o iuni taʻavale e tele lava ina tuuaia mo le faʻalavelave [8]. O le vaaiga lelei a tagata lautele e uiga i iuni e tulaga ese ona o le umi o le tetee i iuni faaituau a le aufaasālalau kamupani ma le faatulagaina lelei o le tetee i iuni a le aufaipisinisi i le tele o tausaga talu ai (faapea foi ma le pulepulepule ma le le mautonu e faʻaalia ai le taʻitaʻiga a se numera talafeagai o iuni tetele a Amerika) [9].
O le toʻatele o tagata e ioeina e tatau ona faʻalavelave le malo ina ia fesoasoani i le tausiaina o manaʻoga masani o tagata, e faʻapea e teteʻe tagata lautele i le "malo tele" pe a fiafia i manaʻoga tumaoti malosi, faʻateleina le tamaoaiga, pe osofaʻia le le faalauaiteleina o tagata. Le itiiti ifo ma le tolu-kuata o le faitau aofaʻi e manatu o aʻoaʻoga ma meaʻai o aia tatau a tagata soifua e agavaa i ai le atunuʻu atoa. O le mea e sili atu ona maofa, masalo, o le mea moni e faapea o le US lautele mo le tele o tausaga ua matua lagolagoina le manatu faavae o le tasi-totogi faiga, o se manatu e matua tetee uma i le Congressional Republicans ma le tele o Democrats. O le to'atele o i latou na su'esu'eina, ma o nisi taimi e o'o atu i le 77 pasene, o lo'o ta'ua pea e tatau i le malo ona fa'amautinoa e maua e tagata uma le avanoa i le tausiga fa'alesoifua maloloina; ia Aokuso 2008 palota lea e 77 pasene na faaalia ai lea manatu, e oo lava i le 57 pasene o i latou na fuafua e palota mo McCain i le palota a le peresetene na ioeina. E onosefululima pasene manatu o le "fuafuaga inisiua soifua maloloina e pulea e le malo" e tatau ona avanoa mo tagata uma, ma e tusa o le pasene tutusa o le a naunau e totogi atili lafoga pe a manaʻomia e ausia ai le soifua maloloina lautele [10]. O le mea moni, e leai se mafuaaga lelei e tatau ai ona maualuga lafoga: o le aofaʻi e faʻasaoina e ala i le liua i le Medicare-for-All system o le a lava naʻo le faʻamautinoaina o le 46 miliona o loʻo leʻi inisiua i le taimi nei, ma e faitau selau piliona e mafai ona aveese mai. le paketi a le Pentagon ma toe faʻasoa i le soifua maloloina ma isi manaʻoga o tagata. O le mea moni, o tagata masani o vaega uma e lua o loʻo lagolagoina malosi le gaioiga mulimuli, foʻi: o se suʻesuʻega 2006 auʻiliʻili na iloa ai o Republicans resitala o le a faʻaititia le paketi a le militeri i le 20 pasene, ae o le Democrats resitalaina o le a tipiina i le 48 pasene. I le taimi nei, o pulega a Bush ma Obama e toeitiiti lava faaluaina tupe faʻaalu a le militeri i luga aʻe o fuainumera 2001 ua maeʻa-astronomical (O le talosaga a Obama mo le 2011 o loʻo faʻalogoina o le $ 708 piliona, fa'atasi ai ma le tala fa'atatau o le Pentagon e 7 pasene e maualuga atu nai lo le tala fa'atatau a le Pentagon mulimuli a lona muamua; O le Failautusi o le Puipuiga a Obama Robert Gates talu ai nei folafola ia fausia se "paaga vavalalata" i totonu o le Pentagon, White House, ma konekarate a le militeri "ina ia mautinoa le tuputupu aʻe tumau i paketi a le Pentagon i le aluga o taimi") [11].
Pe a fesiligia fesuiaiga o le tau, e lagolagoina e tagata lautele se feagaiga mautu i laina o le maliega Kyoto lea na teena e le US. O le manatu o le faʻateleina o le faʻamamafa i punaʻoa lanu meamata e fiafia i le lagolago autasi, ma 66 pasene-e aofia ai le 60 pasene o i latou na fuafua e palota mo McCain i le 2008-“faʻalagolago i le malo e manaʻomia mea faʻaoga e faʻaaoga ai isi punaoa malosi, e pei o le matagi ma le la. , e tusa lava pe faatupulaia ai tau i se taimi puupuu” [12]. O nei taunuuga e sili atu ona mataʻina pe a mafaufau i le maualalo o le malamalama lautele e uiga i mafuaʻaga ma le lautele o faʻafitauli o le tau: a Tesema 2009 palota, mo se faʻataʻitaʻiga, na maua e na o le 43 pasene o tagata lautele e manatu "o le vevela o le lalolagi ua siʻitia lemu i le 100 tausaga talu ai ona o gaioiga a tagata," ae o le 28 pasene e teena le vevela o le lalolagi ua tupu lava [13]. O le a sili atu le malamalama o tagata lautele e mautinoa lava e sili atu ona tetee i faiga faavae o loʻo iai nei.
O lo'o fa'aalia fo'i le aga'i i luma o tagata lautele i le tele o mataupu fa'avae i fafo. O tagata lautele o Amerika e sili ona fiafia i le tausisia o tulafono faava o malo, tipiloma i luga o le faʻalavelave a le militeri, ma tulaga taua o fesoasoani mai fafo, e pei ona mulimuli mai talu ai nei. palota e le Polokalame i luga o Faiga Faʻavae Faʻavaomalo Uiga o loʻo faʻaalia ai:
- 60 pasene e matua tetee lava i ituaiga uma o sauaga faaletino, fai mai e tatau ona “le tatau” ona faaaoga sauaga (Iuni 2009)
- Tolu-kuata, e aofia ai le 65 pasene o Republicans ua resitalaina, e tetee i nofoaga o Isaraelu i totonu o Teritori Palesitina o loʻo nofoia (Aperila 2009)
- 59 pasene o loʻo teteʻe i le US embargo faasaga ia Cuba (Aperila 2009)
- 75 pasene tetee atu i le taufaamatau a le militeri a Amerika ia Iran (Novema 2006)
- 73 pasene fai mai o auupega faaniukilia uma e tatau ona faʻaumatia tumau (Novema 2007)
- 64 pasene mana'o le malo o Amerika e fa'atupe taumafaiga fa'alesoifua maloloina lautele i atunu'u vaivai (Mati-Aperila 2009) [14]
O le mea moni, ona o le utiuti o loʻo i ai nei le faʻatulagaina ma le faʻalavelave faʻaagafesootai faʻaagafesootai, o tulaga taua o tagata lautele e toetoe lava a leai se aoga i le faia o faiga faʻavae a le malo. O le mafuaʻaga, e pei ona faʻaalia e le tamaʻitaʻi faʻapolokiki o Thomas Ferguson e ala i lana "teufaafaigaluega aʻoaʻoga o tauvaga a pati," ona o le faiga faʻapolokiki a Amerika e "tulaga tupe," o lona uiga o le taunuuga o vaega faaupufai tetele e lua e faalagolago i lo latou gafatia e faatosina mai ai tupe. ma isi lagolago mai manaoga patino mamana. O "telefaipisinisi" i itu e lua e foliga mai o kamupani tetele o loʻo i ai le laumua ma le malosi faʻapitoa e manaʻomia e faʻamalosi ai le au faipule. O se taunuuga, o se "mataupu faavae o le le tauva" i luga o le tele o mataupu tetele e iloagofie ai le sootaga i le va o Democrats ma Republicans, o loʻo mamanuina faiga faʻavae e faʻamautinoa ai le "mautu faʻapitoa i le taua o nei tagata teufaafaigaluega" aʻo latou "faʻatapulaʻa toetoe o tauvaga uma i mataupu e le tau tamaoaiga. fa'amata'u i le aufaipisinisi fa'apitoa" (fa'ata'ita'iga, faapa'u pepe, pulea fana, fa'aipoipoga fa'afafine) [15]. O le natura fa'ate'aina o faiga fa'apolokiki e fai lava si fa'amoemoe ma e le'i avea lava ma se mealilo i le to'atele o tagata maualuluga o Amerika. E pei ona ioeina ma le faamaoni e Woodrow Wilson i se tasi taimi, “o tamaloloa na feutagai moni lava [e fai tulafono] o alii ia e tele se latou siteki—o le au teutupe tetele, o le au gaosi oloa tetele, ma matai tetele o pisinisi....O matai o le malo o le Iunaite Setete. o le aufaipisinisi tuufaatasi ma le au gaosi oloa a le Iunaite Setete” [16]. (E pei ona faʻaalia e faʻamaoniga i laʻu vaega mulimuli, o loʻo iloa lelei e tagata lautele lenei mea moni, ma o le le tali atu o le malo atonu o se mea taua i tua atu o le tulaʻi mai o le itu taumatau populist.)
Ae o tulaga taua o tagata lautele e le taua mo i tatou o loʻo popole moni i le faatemokalasi, pe o loʻo manaʻo e fausia le ituaiga o gaioiga tetele e mafai ona faʻamalosia faiga faʻavae e pei ona faia i taimi ua mavae. O fa'ai'uga o le palota o se fa'amaoniga malosi lea o le fa'avaeina o tulaga taualoa a le lautele o Amerika ma le ono talia o le tele o fe'au autu a le Itu agavale. O papalagi na auai i le Tea Party e mafai pe leai foi i le toatele o loʻo taʻua i nei palota taʻitasi, ma e manino lava o loʻo i ai ni suiga i totonu o le Tea Party. Ae o le auai i le tele o nei mea na tutupu, ma ina ua uma ona ou ola aʻe i nuu i tua o Penisilevania ma faaalu le tele o loʻu olaga e faalogologo ai i tagata papaʻe e masani ona palota Republican, ou te matua talitonu o le tele o tulaga taua o le "libertarian" a le au paʻepaʻe tagata faigaluega. o ē na fesoasoani ma le loto i ai pe lē iloa fo'i i le fa'agasolo i luma o se fa'alapotopotoga fa'apitoa, fa'amilita, ma le xenophobic faiga fa'avae i tausaga talu ai, e tutusa lelei lava ma i latou o le to'atele o tagata faigaluega i lenei atunu'u: o le mana'o e pulea le olaga ma le galuega a le tagata; ia saoloto mai le pule faasolitulafono, pulepuletutu, po o le pule le talafeagai; o le manao mo meaai talafeagai, fale, tausiga faafomai, ma atonu o nai mea taugata i lea taimi ma lea taimi, i totonu o le auivi o tiute tau tupe; le naunau mo le saogalemu faaletino ma le filemu o le mafaufau mo le tagata lava ia, o le aiga o se tasi, ma le lautele lautele. E itiiti lava e uiga i nei tulaga taua o le a avea ai o latou au lagolago masani a le Itu Saʻo-ma e moni lava, o le au faipule o loʻo faʻatautaia le Republican Party ua latou faʻatinoina nisi o faiga faʻavae sili ona pule, toe faʻaleleia le tamaoaiga, faʻaletonu tupe, ma faiga faʻatupu faʻafitafita i le talafaasolopito o Sisifo. malo. O nisi o faʻaiʻuga o le palota o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai foi e oʻo lava i Republicans ua resitalaina o loʻo taoto lelei i le agavale o sui tauva latou te palota ai-ma e oʻo lava i le itu agavale o Democrats-i mataupu tutotonu e pei o suiga o le tau, soifua maloloina, ma faiga faʻavae mai fafo.
Afai, nai lo a latou faiga faʻavae o loʻo i ai nei, na talia ai e Obama ma le Democrats ni faʻamautu, tulaga manino e lagolagoina le faʻaogaina o faiga faʻavae a Amerika i fafo ma tulafono faʻavaomalo, faʻaitiitia le paketi a le militeri e fesoasoani e faʻatupe ai polokalame faʻaagafesootai, ma aumaia le US i le lalolagi malamalama ma le nofofua. -totogi tausiga fa'alesoifua maloloina lautele, e iai mafua'aga uma e fa'amoemoe ai o le a fa'atupula'ia le lagolago a le pati i le vasega o tagata faigaluega papa'e. I le seneturi ua tuanaʻi, o le faʻaauau pea o faiga palota a sui o le US Congress e faʻaauau pea le alualu i luma e pei o Jeanette Rankin, William Fulbright, Paul Wellstone, ma Bernie Sanders-o e na o mai mai Montana, Arkansas, Minnesota, ma Vermont-ua atili teena ai le manatu valea e faapea. o tulaga alualu i luma i taua po o faiga faavae tau tamaoaiga i totonu o le atunuu e “le mafaia i faiga faaupufai,” e tusa lava pe o le itumalo o se tasi o le vasega papalagi i nuu i tua [17]. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻaalia e le au-agavale Sanders, le auala e mafai ai e se faipule tautala saʻo, faʻamaoni, ma le mafaufau ma le malosi o le alualu i luma, e mafai ona faʻafeiloaʻi ma le manuia tagata papaʻe i tua (vaai Steve Early's tala o le auala na taulimaina ai e Sanders se fonotaga a le Town Hall ia Aokuso talu ai) [18].
E tusa lava pe tuʻuina atu i le taimi nei tulaga o le valea lauiloa ma le faʻaleagaina, e leai se aofaʻi o faʻasalalauga faʻasalalau ma le itu taumatau o le faʻaleagaina e mafai ona faʻatoʻilaloina faiga faʻavae e manino lelei le faʻalauteleina o mea e fiafia i ai tagata faigaluega ma vasega ogatotonu e faʻafeagai ma i latou o tagata maualuluga. E pei o William Greider faasino i se talanoaga talu ai nei o le felafolafoaiga o le soifua maloloina, "Afai na e taʻu atu i tagata 'filifiliga lautele' o se Medicare tutusa, o le palota e faʻaalia ai le lauiloa. Na faapea foi Howard Zinn i se tasi taimi e faapea “o nisi mea e le tau faamatala atu i tagata. Latou te faamalamalamaina i latou lava” [19]. O se faiga e leai se totogi, fa'apea le soifua maloloina lautele o le a pau i lalo o lena vaega. O le mea moni, o le tele o Democrats e matua teteʻe i se faiga e tasi-totogi ma e leʻi lagolagoina lava soʻo se mea e latalata i le "Medicare tutusa," ua toe faʻamalosia e lo latou faʻamaoni i pisinisi. Ae afai o Obama faia tu'u mai se "Medicare e tutusa," ma fa'atulaga manino e pei o lea, o fa'asalalauga a le falema'i soifua maloloina e itiiti sona a'afiaga i le to'atele o tagata lautele.
Afai e filifili le taʻitaʻi Democratic e tulituliloa le faasologa o mataupu e fiafia i ai le toatele o tagata lautele-e aofia ai le tele o tagata papaʻe, ma i luga o le tele o mataupu a le toatele o le Republican-palota lautele-e mafai ona latou tetee atu i le malosi o kamupani foaʻi ma lobbyists e ala i le faʻaputuina o miliona. o tagata masani, e pei ona faia e le Obama campaign ao lei oo ia Novema 2008. O le faia o ni laasaga taua e pei o le toe fuata'iga moni o tupe, o le faasaina o le au fai pisinisi, ma le faateleina o lafoga i luga o faalapotopotoga o le a faaitiitia ai foi le malosi faapolokiki o le aufaipisinisi, a itiiti ifo o le faaitiitia o le vaega. tu'ua'i a kamupani i faiga fa'avae ta'uta'ua.
Ae i a tatou tupe o loʻo i ai nei, faiga faʻavae e lua o se faʻataʻitaʻiga e toetoe lava a le mafai ona mafaufauina mo mafuaʻaga o loʻo fautua mai ai e Ferguson's investment theory of politics. Fa'aupufai fa'apolokiki "felafolafoaiga" e taula'i toetoe lava i mataupu e le fa'ale-tamaoaiga e pei o le fa'aipoipoga fa'afeusuaiga ma le fa'apa'u pepe-o mataupu e taua ae ui i lea e matua'i fa'atauva'a i tu'inanauga maualuluga-ona o le "fa'avae o le le tauva" a Ferguson i mataupu autu e aofia ai le tamaoaiga ma le malosi: pe a e leai se isi mea e ofoina atu e le Patitemokalasi fa'a-populist e fa'atatau i faiga fa'alotoifale lagolago ma faiga fa'avae a le malo i fafo-pe o'o fo'i i nisi taimi e foliga mai e sili atu nai lo le Republicans i nei eria-o le tele o papa'e i tua e tosina atu i le Republicans mo mataupu e le o se tamaoaiga.
Fausia i luga ole Nucleus Soifua Maloloina, Fausia Suiga Moni
O le Democratic Party e pei ona tatou iloa o le a le mafai lava ona avea ma faavae e atiina ae ai le malosi o le agai i luma. E pei ona taʻua e Lance Selfa i se suʻesuʻega talu ai nei, o le Democratic Party ua faʻamaonia i taimi uma e naʻo le faʻafeagai, le mea na ia taʻua "o le tuugamau o gaioiga lautele" [20]. Afai o palota talu ai nei ma faiga faʻapolokiki o soʻo se faʻamatalaga, o loʻo faʻatupuina foi e le Democrats le siʻitia o le itu taumatau populism (e faʻasalalau i laʻu isi blog entry).
O isi vaega e ofoina atu nisi o avanoa mo le faʻalauteleina o lauga faʻale-atunuu, ma o le faʻatasi ma le faiga palota e manaʻomia i taimi uma. Ae o le taulai atu i faiga palota, aemaise lava i le tulaga o le atunuu, e masani ona faʻalavelaveina gaioiga ma faʻalapotopotoga mai le galuega sili atu ona taua o aʻoaʻoga i aʻa, fausiaina o nuu, ma gaioiga tuusaʻo. O le ki i suiga anoa agafesootai e leʻi taoto lava i faiga palota, ae o le fausiaina o se faasologa tutoʻatasi o le tele o gaioiga e mafai ona faʻaogaina e ala i aʻoaʻoga, gaioiga tuusaʻo, ma faʻalavelaveina o gaioiga i aso uma o faiga faʻapolokiki, kapitalisme, ma taua. E pei o Howard Zinn faamanatu i tatou,
I le tala faasolopito, o le malo, pe i lima o Republicans po o Democrats, conservatives po o le saolotoga, ua toilalo i ana matafaioi, seia oo ina faamalosia e ala i se gaoioiga tuusao: sit-in ma Freedom Rides mo aia tatau a tagata uli, osofaiga ma boycotts mo aia tatau a tagata faigaluega. , fouvalega ma le lafoaia o fitafita ina ia taofia se taua. O le palota e faigofie ma itiiti le aoga, ae o se mea leaga e suitulaga i le faatemokalasi, lea e manaʻomia ai se gaioiga tuusaʻo a tagatanuu popole. [21]
E tatau ona fausia le tele o gaioiga ina ia avea tagata ma "tagata sili ona teu tupe" i faiga faaupufai. E matua le mafai lava, ma ua faia i atunuu e sili atu le faatemokalasi nai lo le Iunaite Setete o aso nei.
O loʻo i ai i le au faʻatulagaina ma le au faʻamalosi i le Itu agavale le faʻaogaina o se "nucleus maloloina" mautu o tulaga taua o loʻo faʻaauau pea i le lautele o le US e ui lava i taumafaiga faʻapitoa e tape pe faʻateʻaina. Mo Gramsci o se galuega autu a le faʻalapotopotoga faʻapolokiki o le faʻalauteleina lea i luga o lenei nofoaga maloloina i totonu o le lauiloa, ina ia mafai ona "faʻateleina le lotogatasi ma le faʻatasi" [22]. O se sini autu o la tatou gaioiga ma le faʻatulagaina e tatau ona faʻalauteleina lona atinaʻe e ala i se faʻagasologa o talanoaga faʻavae aʻoaʻoga lauiloa i mataupu e aʻafia ai tagata faigaluega, vasega ogatotonu, ma tagata matitiva. I le taimi lava e tasi, o lena talanoaga e tatau ona faʻapipiʻiina i gaioiga mautu e mafai moni lava ona maua ai iʻuga (ie, e le na o le faia o telefoni i faipule). E ui lava o Gramsci sa i ai taimi na nofosala ai i se vaguardist poʻo Leninist vaaiga o le toʻatele, o se faʻataʻitaʻiga sili atu o aʻoaʻoga taʻutaʻua ma faʻatulagaina e tuʻuina atu ai le faʻatuatuaga sili atu i tagata masani e mafai ma ua faia i le faʻatinoga [23].
O se tasi e ono tetee i le manatu o le soifua maloloina-nucleus e faapea o tulaga taualoa o tagata faigaluega i Sisifo-aemaise lava tama papaʻe saʻo-e tetee atu i faiga faaupufai pe a oʻo mai i nisi ituaiga o faʻaoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata faigaluega uma i le US latou te seleseleina ni faʻamanuiaga mai le faʻaogaina o atunuu matitiva, aemaise lava i tulaga o oloa taugofie. O vaega e fiafia i ai i totonu o le vasega faigaluega a Amerika latou te seleseleina faʻamanuiaga faaopoopo e faʻatatau i lo latou lanu, tagatanuu, itupa, ma feusuaiga. O le tetee a tama papa'e i polokalame fa'akomepiuta po'o femalaga'iga e mafai ona foliga mai e "fa'atatau," ma e leai se aofa'i o fa'asalalauga tuto'atasi po'o a'oa'oga e fa'afeagai ai. O nei tulaga le lelei, atonu e finau se tagata e sili atu le le mautonu, e maua mai le fiafia o le tagata lava ia ma malemo ai soʻo se mea soifua maloloina, tulaga faʻaletagata o loʻo i ai.
O mea e fiafia i ai ma "faʻalenatura" faʻapolokiki faʻapolokiki o le First-World work class ua faʻalavelave ai le au failotu ma le au faʻamalosi mo le sili atu ma le seneturi, ma e le mafai ona ou faafoliga e ofoina atu se tali mautinoa iinei. I le tasi itu, e mautinoa lava o tagata faigaluega ma le vaeluagalemu i Sisifo e masani ona latou faia se matafaioi tetee i totonu o le US, ma o nisi taimi na faʻaalia ai se faiga faʻapolokiki e foliga mai e ositaulagaina a latou lava manaʻoga vave mo le lelei o le sili atu ona faʻasauā. tagata i isi mea: o le au a Aperaamo Lincoln i le taimi o le Taua a le Sipaniolo, o le 1980s Central American solidarity movement, ma le tulaʻi mai o le US Labor Against the War e amata i le 2004 e oʻo mai uma i le mafaufau. Le tusi sili ona lelei talu ai nei a Rebecca Solnit Se Parataiso ua Fausia i Seoli o lo'o fa'aalia ai le agalelei uiga ese ma le le manatu faapito e mafaia e tagata soifua masani i taimi o fa'alavelave. O isi tusitala faasolopito ua latou faaalia le le masani ai o faiga faʻaonaponei faʻaonaponei ma ona uiga faʻatatau, ma le auala na tatau ai ona faʻatonuina le aufaipisinisi ma tulaga faʻavae i luga o tagata faigaluega mai le amataga [24]. E le gata i lea, afai o le tele o gaioiga e toe tufatufaina atu le tamaoaiga ma le malosi e tupu i atunuu atiaʻe ma atunuʻu i le taimi e tasi, o le US tagata faigaluega o le a laʻititi laʻititi ona o le manumalo o gaioiga i atunuʻu le atinaʻe. I le isi itu, o le apili o tagata faatau, peteriaka, chauvinism, ma le xenophobia e mafai ona matua malosi. Ma e tusa lava pe manuia le alualu i luma i le aapa atu i tagata paʻepaʻe feita, e tele faʻalavelave faʻatulagaina i aso uma e foia ou te leʻi paʻia iinei. Mo nei mafuaaga, mulimuli ane o le ala laupapa sauaina, i le tulaga o le lalolagi atoa ma totonu o sosaiete uma, lea e tatau ona tuuina atu ai le malosi sili a o tatou galulue mo suiga.
Ae o le tulaga tonu o le mea e mafai ona i ai i nisi o auala o se fesili le mautonu. O le mea matou te iloa e oʻo lava i le tele o tamaʻitaʻi paʻepaʻe heterosexual i le US e tele avanoa mo le fausiaina o se gaioiga alualu i luma. Soo se alualu i luma ogaoga e tatau ona amanaʻia le aoga o le ita paʻepaʻe-vasega faigaluega ma le leo tele o le lagolagoina o faiga faʻavae e faʻafefe ai le faʻatupulaia o le le tutusa o le tamaoaiga ma le faʻaleagaina i lona aʻa, i se gagana e mafai ona faʻafeiloaʻi i tagata lelei ae faʻaleagaina ma le malamalama. A o'o mai i le Tea Party ma isi vaega taumatau e aofia ai le tele o tagata faigaluega, o le laasaga muamua e le o le faʻateʻaina o i latou o ni tagata valea.
Faamatalaga:
[1] Kevin Bohn, “Fa'ateleina le fa'atauina o fana ina ua mae'a le palota a Obama,” CNN.com, 11 Novema 2008; “Tusi: O Obama Faafeagai 30 Oti Fa'amata'u i le Aso” (ulutala), Talokalasi Nei! 4 Aokuso 2009.
[2] Bob Cesca, “Taofi Lou Malo Malosi e Aveesea La'u Medicare!" Huffington Post, 5 Aokuso 2009; “GOP, Right-Wing Pundits' Misinformation Fuels Hysteria at Democrats' Public Forums on Healthcare Reform, " Talokalasi Nei! 13 Aokuso 2009.
[3] Vaʻai Chip Berlet, “Petea Ti, Lafoga, ma Tagata Faigaluega,” Z Magazine (Fepuari 2010); Le tusi a Berlet ma Lyons Populism Taumatau i Amerika: Latalata tele mo Faamafanafanaga (Niu Ioka: Guilford, 2000); ma le lata mai Talokalasi Nei! vaega o loʻo faʻaalia ai Berlet, "White Power USA: Le tula'i mai o Militau Taua'u i Amerika,” 11 Ianuari 2010.
[4] Saulo D. Alinsky, Tulafono mo Radicals: Se Pragmatic Primer mo Realistic Radicals (Niu Ioka: Vintage, 1971),190.
[5] I le faaopoopo atu i palota o loʻo taʻua i parakalafa nei, vaʻai o palota-o le tele lava o faʻatautaia e tala fou ma ofisa palota-na tuʻufaʻatasia i le lipoti a le Media Matters mo Amerika, "Le tele o le alualu i luma: Aisea e avea ai Amerika Conservative ma talafatu," Iuni 2007.
[6] Paul Street, “Le Faasaoina o le Capitalist System: Mafaufauga i le Malamalama o Orin Kramer i le Tiute o Barack Obama i Amerika, " Z Magazine (Tesema 2009); cf. o le palota na talanoaina i Robert Weismann, "Pisinisi Tele e sili atu le le lauiloa nai lo lou mafaufauina, " Fautuaga, 15 Ianuari 2008.
[7] Polokalama i Faiga Faʻavae Faʻava-o-malo Uiga (lea mulimuli ane PIPA), "O Amerika Tete'e i le Tele o Fa'ato'aga Fesoasoani,” 22 Aperila 2009.
[8] I le totogi maualalo, va'ai i palota mai le 2005 ma le 2006 na tu'ufa'atasia i le http://www.pollingreport.com/work.htm (maua ia Ianuari 4, 2010), aemaise le Iulai 2006 CBS News/Times Niu Ioka palota lea na malilie i ai le 75 pasene o tagata palota Republican; i iuni, va'ai i le palota a Gallup mai le 2003-09 o lo'o fa'aalia i luga o le itulau e tasi; luga ole EFCA, va'ai le palota a le Gallup mai Mati 14-15, 2009, i le itulau lava e tasi.
[9] O se punavai lelei i le lata mai o le tele o tausaga o Elizabeth Fones-Wolf, Fa'atauina o Atina'e Sa'oloto: Le Fa'alavelave Pisinisi i Leipa ma Liberalism (Urbana: Iunivesite o Ilinoi Lomitusi, 1994). Mo le tele o tausaga talu ai, va'ai Jack Rasmus, O Le Taua i le Aiga: O le Fa'asao a le Kamupani mai ia Ronald Reagan ia George W. Bush: Taua a le Vasega Tamaoaiga i Amerika (San Ramon, CA: Kyklos, 2006).
[10] PIPA, “O Obama, McCain Supporters Ua ioe le Malo e Nafa ma le Faʻamautinoaina o Manaoga Faʻalesoifua maloloina, Meaʻai, ma Aʻoaʻoga,” 13 Oketopa 2008; New York Times/CBS News palota, 19-23 Setema 2009, itulau. 15; CNN Opinion Research poll na ta'ua i le website o le Western PA Coalition for Single-Payer Health Care (o palota mulimuli e lua na taʻua foi i le Street, "To Save the Capitalist System").
[11] Polokalama i Faiga Fa'ava-o-malo Uiga, "Avanoa mo Maliega Fa'atasi—2007: O Mea e Mana'o uma i ai Republicans ma Democrats i US Foreign Policy," Ianuari 2007; Fomai mo se Polokalama Soifua Maloloina a le Atunuu, "Su'esu'ega a le PNHP: Le mataupu mo se Polokalama Soifua Maloloina"; Anne Gearan ma Anne Flaherty, "O Obama e mana'o e fa'amaumau le $708B mo Militeri i le tausaga a sau” (fa'asa'o fa'asologa), AP, 13 Ianuari 2009 ($ 708 piliona e le aofia ai le talosaga lata mai a Obama $ 33-piliona mo tupe faʻaalu faaopoopo, ma e le aofia ai isi tupe faʻaalu a le militeri natia [i auupega faaniukilia, tautua i aitalafu a le atunuu, penefiti i veterans, ma isi.] .O la'u fa'atusatusaga o le 7 pasene e fa'avae i luga o se tala fa'atatau o le DoD $549 faavae [$708 piliona to'ese le $159 piliona i tupe fa'aopoopo o taua na ta'ua e le lipoti a le AP], fa'atusatusa i le tala o le tupe a Bush i le 2009 DoD e $515 piliona); Jen Dimascio, "Robert Gates Feiloai Faauluuluga Alamanuia Puipuiga, " Politico, 13 Ianuari 2010.
[12] PIPA, “O le au lagolago a McCain ma Obama e tele naua le ioe i le auala i le Malosiaga, Suiga o le Tau,” 23 Setema 2008.
[13] Ipsos Public Affairs faʻasalalauga faʻasalalau, "E itiiti ifo i le afa o tagata Amelika e tuuaia le vevela o le lalolagi i Gaoioiga a Tagata; E sili atu i le tasi Kuata e te le manatu o loʻo tupu le vevela o le lalolagi,” 10 Tesema 2009.
[14] E pei o faiga palota i mataupu i totonu o aiga, o lenei lisi ua na o se faataitaiga puupuu o palota talafeagai. PIPA, "Tagata Amerika e Lagolago malosi UN i Mataupu Faavae, E ui i Faasao e uiga i Faatinoga," 9 Me 2007, ma "Ua Te'ena e le Atunuu a le U.S. le Fa'aaogaina o Malosi'aga e Fa'asalaina ai le Fa'atemokalasi," 29 Setema 2005. Mo au'ili'iliga fa'aopoopo o le va'ava'aiga i le va o le aga'i i luma o tagata lautele i mataupu fa'ava-o-malo ma tagata lautele. Malamalama o gaioiga a Amerika i fafo, vaʻai i laʻu tala "Le Ausia o Taua Fa'asalalauga: Fa'atau atu Fa'alavelave i Tagata Lautele Fa'anoanoa, " ZNet, 9 Iuni 2008.
[15] Ferguson, Tulafono Fa'auro: O le Teufa'atauga a'oa'oga o Faiga Fa'atauva a Pati ma le Fa'aa'oa'oga o Faiga Fa'aupufai Fa'a-Tupe (Chicago: Iunivesite o Chicago Press, 1995), 28, 36-37.
[16] Sii mai i le Lance Selfa, Le Democrats: Ose Talafaasolopito Matautia (Chicago: Haymarket, 2008), 197.
[17] Ou te faaaofia Fulbright i lenei lisi ma se masalosalo ona o lana lagolago mo le vavaeeseina i 1950s ma 1960s; na ia faia, e ui i lea, na avea o ia ma se tagata faitio leo ma mataupu faavae o faiga faavae a Amerika i fafo mulimuli ane i lana galuega. Mo nisi faʻamaoniga o le le fiafia lautele o tagata lautele mo taua ma le le tutusa o aiga vaʻai i laʻu "O Ausia o Faasalalauga Taua. "
[18] Steve Early, "A Postcard mai Vermont: Sanders Faaalia e le Konekeresi le Auala e Aloese ai, " Z faamatalaga, 18 Aokuso 2009.
[19] Greider, “Ma'imau Avanoa, " Le Nation (i luga ole laiga), 17 Aokuso 2009; Sini, O Upufai o Talafaasolopito, lomiga lona lua (Urbana: University of Illinois Press, 1990 [1970]), 303.
[20] Selfa, Le Democrats, 116.
[21] Sina, “Faiga Palota, " Le Alualu i Luma (Mati 2008).
[22] Gramsci, “The Study of Philosophy,” i Filifiliga mai le Prison Notebooks a Antonio Gramsci, ed. ma trans. Quintin Hoare ma Geoffrey Nowell Smith (New York: International Publishers, 1971), 328.
[23] Ou te faʻaaogaina "aʻoaʻoga taʻutaʻua" i le uiga o Paulo Freire ma isi aʻoaʻoga aʻoaʻoga mulimuli ane na faʻaaogaina, o lona uiga o le faiga lua o le "gaioiga ma mafaufauga" e foia ai faafitauli i le aʻa o le sauaina o tagata. O le faiga fa'aa'oa'oga lava ia e fa'ate'aina ai fa'atonuga fa'aletulafono mai le potu a'oga i se auala e fa'ata'ita'i ai le sosaiete mana'omia (e tutusa ma le manatu o le "fa'aupuga fa'apolokiki" lea e masani ai le to'atele o tagata fa'agaioiga). Va'ai Freire, Aʻoaʻoga a le Aufaʻaseseina (Niu Ioka: Continuum, 1973).
[24] Faatasi ai ma nei galuega tagai i punaoa i le Faaaliga 3 o la'u toe iloilo o le tusi Solnit, faaopoopo i ai le E.P. Thompson, "Taimi, Galue-A'oa'iga, ma Alamanuia Capitalism," Taimi ua tuanaʻi & nei 38, nu. 1 (1967): 56-97; Herbert G. Gutman, Galuega, Aganu'u & Sosaiete i Industrializing Amerika (Niu Ioka: Vintage, 1977); Ellen Meiksins-Wood, The Pristine Culture of Capitalism: Ose Tala Fa'asolopito i luga o Pulega Tuai ma Setete Fa'aonaponei (Lonetona: Verso, 1991).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo