FUAFUAGA: Na ou toe iloiloina le parakalafa lona lua ina ia sili atu le saʻo ia Bachelet o lona tulaga i luga o le faʻasalaga a Amerika ua faʻaleleia (talu ai nei ia Setema 25) – e ui lava mai a mataʻutia vaega amata).
***
I le aso 15 o Setema, na lomia ai e tagata suʻesuʻe a le UN a 411 itulau lipoti e uiga i le tulaga o aia tatau a tagata i Venezuela. E leʻi tuʻuina atu ia i latou le avanoa i Venesuela ae na faʻatautaia le faitau selau o faʻatalatalanoaga ma tagata tetee o le malo o Maduro. Minisita o le Va i Fafo a Venesuela Arreaza osofa'ia le lipoti mo le faia "mamao". Na faia ese mai le ofisa o Michele Bachelet, le Komesina Maualuga a le UN mo Aia Tatau a Tagata, e pei ona faamatalaina e Mision Verdad i se faigatā o le lipoti.
Manatua lena Bachelet, e ui lava o ia fai o faʻasalaga e tatau ona "faʻamama pe taofia" i le taimi o le faʻamaʻi, ua mafai e fai atu ia i latou avea uma tumau siitia. [1] Talu mai le 2017 (ina ua faʻateleina e le Trump) faʻasalaga na mafua ai sefulu afe o oti. Na ia faʻamalosia pea lava pea talu mai le 2017. I le 2019, na faʻasaina e le US le faʻatau atu o suauʻu a Venesuela, ona faʻatagaina lea o se fa'asa uma fefa'atauaiga ma le malo o Maduro. Ua taulaʻi foʻi i fefaʻatauaiga a Venesuela ma isi atunuu. O le tausaga nei na taumafai faʻaalia e poloka le faʻatauina o suauʻu a Iran i Venesuela - o le mea moni talu ai nei faoa uta suauu.
Ae e foliga mai e manaʻo le US i lipoti a le UN e lagolagoina atoatoa ana faiga faʻatauvaʻa.
E le tau taʻua, o le galuega a Alfred De Zayas, o se UN faʻapitoa rapporteur na asiasi atu i Venesuela, ua le amanaiaina. Na sau o ia i le sese faaiuga e tusa ai ma le itu i sisifo o mea tau faasalalauga. I le 2018, o lana tala lea Venesuela e tatau ona ave le malo o Amerika i luma o le International Criminal Court ona o lona sabotage o le tamaoaiga o Venezuelan. Soo se tagata tausaafia ma malamalama e tatau ona fai mai lena mea i le taimi nei.
O le avanoa e mafai ai ona tali atu le setete sili ona malosi o le lalolagi o se mataupu e ese mai. Ole masina nei ole US faʻatagaina o se loia a le International Criminal Court ma lana fesoasoani i le taui ma sui mo se suesuega i solitulafono tau taua na faia e le US i Afghanistan. I totonu o se Emepaea, e pei o totonu o soʻo se pulega, e tasi le seti o tulafono mo le malosi ma le isi seti o tulafono mo isi tagata uma.
Faʻateleina le faʻamataʻu a le US i tagata Venesuela
O le lipoti lata mai a le UN na faʻamoemoe manino i le tuʻuina atu o aia tatau a tagata mo - ma faʻalavelave mai - solitulafono faifai pea a Amerika faasaga ia Venesuela. O le mea moni, i le aso 23 o Setema, na valaau ai Juan Guaidó, lea na faalauiloa e le US ma ana uo le peresitene o Venesuela i le 2019, na valaau atu i le UN e “fuafua” fa'aaogaina le "Tiutetauave e Puipuia” a'oa'oga e alofagia e imperialist saoloto. O se valaau tau natia mo se osofaiga mai fafo i lona atunuu.
O faʻasalaga tau tamaoaiga a Amerika i Venesuela na taʻua i le pasia o ni nai taimi i le lipoti a le UN, ae e leʻi faʻaalia lava lo latou aʻafiaga agaalofa. I se tasi taimi [mataupu 138] na aumai ai e le au suʻesuʻe i latou e finau i le aia tatau a Maduro e faʻaaogaina ai tulafono faʻafuaseʻi: "setete o faʻalavelave faʻafuaseʻi tau tamaoaiga na faʻaalia ia Ianuari 2016, i luga atu o le tausaga aʻo leʻi faia e le Iunaite Setete le uluai faʻasalaga tau tupe i Venezuela".
E matua le fa'amaoni lava lena mea. Na fa'atonu e Obama fa'aleagaina fa'asalaga tau tamaoaiga i luga o le malo o Venesuela i le 2015 aloaia folafola atu o Venesuela na faia se "mataʻu mataʻutia" i le saogalemu o le atunuu o le US. Ua fa'aaogaina e le pu le fa'ailoga tutusa e fa'ateleina ai fa'asalaga o le vaitaimi o Obama. O le fa'ailoga o se fa'aliliu'ese fa'atauva'a o le mea moni.
A o le US, lea ua na aveesea le fiasefulu miliona o tagata e ala i ana taua o osofaiga talu mai le 2001, faʻaigoaina soʻo se malo o se "faʻamataʻu mataʻutia", o le malo faʻamoemoeina ma lona faitau aofaʻi o tagata lautele o loʻo tuʻuina i se tulaga lamatia tele. E le gata i lea, o le taufaamataʻu a le US ia Venesuela na amata mai i le 2002, ina ua faʻaumatia e le US-backed coup le malo o Hugo Chavez ma faʻapipiʻiina se pule malosi i lalo o se faipisinisi e igoa ia Pedro Carnoma. O le muamua lea o taumafaiga tetele e ono e lagolagoina e le US e faatoilaloina le malo o Venesuela. O isi na faia ia Tesema 2002 - Fepuari 2003, Aperila 2013, Fepuari-Aperila, 2014, Aperila-Iulai, 2017, ma le taimi nei, matua faaumiumi, taumafaiga a le US e faʻapipiʻi Guaidó talu mai Ianuari o le 2019.
O le lautele o le lipoti na faʻatapulaʻaina faʻatapulaʻaina i le "suʻesuʻeina o faʻasalaga faʻasalaga, faʻamalosia le mou atu, taofia faʻafuaseʻi ma sauaga ma isi faiga sauā, faʻaleagaina pe faʻaleagaina" i Venezuela talu mai le 2014 [mataupu 1 o le lipoti]. Ae ina ia faʻamaoni i lana osofaʻiga i le malo o Maduro - e lagolagoina ai le lipoti o finauga faʻavae, o ana tagi e uiga i le faamasinoga, ma lona faʻaalia o Leopoldo Lopez o se tagata na afaina i sauaga ma sauaga - o le lipoti na faamalosia e taʻua mea na tutupu i le taimi atoa o le Chavista. era (talu mai le taimi muamua na avea ai Hugo Chavez ma tofi i le 1999). [2]
I le faia o lea mea, na faaalia ai e le au sailiili lo latou le faamaoni atoatoa i mea “open source” lea na latou fai mai na latou “faaogaina atoatoa” i le lipoti [mataupu 10]. O a latou fa'asesega e matua fa'aleagaina ai le lipoti talu ai e fa'alagolago tele i molimau fa'alilolilo ma fa'apogai [e pei ona fa'amatala mai e le Mataupu 9 ma le 14]. Afai e pepelo tagata su'esu'e e uiga i se tala fa'asolopito e faigofie ona siaki, e leai se tasi e tatau ona fa'atuatuaina i latou e su'esu'e fa'amatalaga agatapuia.
Le pepelo pepelo o le le faia
Mafaufau i le lipoti a le taʻitaʻi o le itu teteʻe Leopoldo Lopez o lona igoa e 71 taimi i le lipoti. O togi 374 i le 406 o loʻo taulaʻi atoatoa ia te ia ma amata faʻapea:
Leopoldo Eduardo López Mendoza o se Venesuela fai tamaoaiga ma faipule. I le 2000, na ia faʻavaeina le vaega faaupufai Primero Justicia ma Henrique Capriles ma Julio Borges. Na filifilia o ia e pulenuu o le itumalo o Chacao i Caracas ia Iulai 2000. O ia o le National Coordinator o se isi vaega faaupufai, Voluntad Popular, lea na ia faavaeina i le 2009.
-
E 23 mataupu tau solitulafono eseese na molia ai o ia talu mai le 2001, e 20 na tapunia e le Ofisa o le Loia a le malo a o lei oo i luma o le faamasinoga.844 Sa noatia foi o ia i faaiuga tau pulega, e aofia ai ma le faaleaogaina mai le umia o tofi o le malo mai le 2008 seia oo i le 2014. i luga o tu’ua’iga o le fa’atupu fa’atauva’a ma le fa’aaoga sese o tupe, lea na autasi ai le faaiuga a le Inter-American Court of Human Rights i le aso 1 Setema 2011 e solia ai le tele o mataupu o le Inter-American Convention on Human Rights.845 E lei faatinoina le faaiuga. e Venesuela i le taimi o le tusitusi.
Lopez (faatasi ai ma Henrique Capriles) na taʻitaʻia le "puʻeina" o se minisita o le malo o Chavez (Ramón Rodríguez Chacín) a o le pulega a Carmona sa i ai i le pule mo sina taimi ia Aperila o le 2002. Na taʻu atu e Lopez. faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu e faapea o le pueina na "lelei" (na sasaina le faifeau a o tosoina o ia i se motu o tagata) ma o "Peresitene Carmona" ua "faafouina". Na faʻaalia foi Lopez i luga o le a fa'aaliga tautala fa'apitonu'u lea na mimita ai isi tagata faatupu faalavelave e toalua e uiga i la latou matafaioi i totonu ma faafetai atu i le aufaasālalau tumaoti mo lana fesoasoani i le tuliesea o Chavez. E oʻo atu i le 2014, e leʻi alu Lopez i le falepuipui mo soʻo se mea - e pei o le 374 ma le 375 mai le lipoti o loʻo manino mai aʻo natia uma nei mea taua tele.
Lopez (luga), Aperila 2002, i fafo atu o le fale o se Faifeau Chavista (Ramón Rodríguez Chacín) na taitaia o ia na pueina e fai ma sui o le pulega a Carmona.
Lopez (luga) i luga o le TV i le lotoifale, Aperila 2002, mimita e uiga i le taʻitaʻia o le "puʻeina" o se Minisita Chavista. Na te faapea mai “Peresitene Carmona” ua toe faafou
O ata o loʻo i luga o Lopez o loʻo taʻitaʻia le "puʻeina" o le faifeau i le 2002, ma talanoa i le aufaasālalau e uiga i ai na maua mai YOUTUBE
O le malo o Amerika, e tusa ai ma lana lava su'esu'ega, na ioeina na saunia "aʻoaʻoga, fausiaina o faʻalapotopotoga, ma isi lagolago" mo tagata o loʻo aʻafia i le osofaʻiga (ma faʻapea foʻi na finau e le o se mea tele). O le US-pulea IMF vave laa i luma e ofoina atu nonogatupe a Carmona. Ma o le malo o Bush na faʻaalia pepelo a Carmona e uiga i le osofaʻiga e pei o le New York Times faatonu faatonu. I se faʻataʻitaʻiga e le masani ai o le faʻamaoni mai faʻasalalauga faʻasalalau, na faʻamatala manino mai e le sa avea muamua ma Washington Post faʻatonu mai fafo (i le lea vitio) o le US na "aʻafia i le osofaʻiga".
O le osofaʻiga a le 2002 na mulimulitaʻia le taʻiala o le a toe faʻaaogaina e Lopez ma isi taʻitaʻi teteʻe i le 2013, 2014 ma le 2017. Muamua, fai mai "teteʻe filemu" o loʻo taofiofia ma le sauā. Lona lua, fa'aaoga le lagolago a le US (ma le aufaasālalau i sisifo ma le lagolago tele a NGO lea e mautinoa e sau mai ai) e fa'amalosia ai le fouvale i totonu o le malo, aemaise lava le puipuiga. (O le taumafaiga faʻafuaseʻi o loʻo i ai nei, e pei o le "suauʻu suauʻu" o le 2002/3, e fai si ese le faʻatatau ona e faʻalagolago saʻo i le sabotage tau tamaoaiga.)
le osofa'iga ia Aperila 2002 na auai ma le mitamita Lopez i le 79 maliu sauā: 68 Chavez lagolago a le malo (chavistas), 7 tetee, 5 tagata na tutu. O le tele o maliu (e tusa ma le 60) na tupu aʻo i ai le pule a le Carmona. E leai se tala o le lipoti e uiga i le 2002 coup.
I se isi faaupuga, na le amanaʻia e le lipoti o le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga o le malo o Venesuela o loʻo faʻanofoina i se taʻitaʻi faʻatupu faʻalavelave faʻasaga ia teteʻe o loʻo lagolagoina e se malo malosi. Soʻo se faʻavae poʻo se tetee faʻaletulafono i gaioiga a le malo o Venesuela e le amanaʻia ai lana matafaioi e puipuia le pule silisili ese a Venesuela ma le faʻamaoni o le teritori (silasila i tusiga 1 o le faavae) e matua le faamaoni lava. [3]
Ia Tesema o le 2007, Lopez ma isi taʻitaʻi teteʻe na faʻamanuiaina mai le lautele faʻamaoni Chavez na tuʻuina atu ia i latou ua uma ona auai i ni taumafaiga mataʻutia se lua e faʻatoʻilaloina o ia (faatasi ai ma le lagolago atoatoa a Amerika).
Ia Aperila 2013, toe faatasi ai ma le lagolago atoatoa a le US, na musu Henrique Capriles e talia iuga o le palota muamua a le peresetene na manumalo ai Maduro. O le tetee na valaau e Capriles na mafua ai le maliliu o le itiiti ifo ma le 8 Maduro lagolago. O masina mulimuli ane, ia Tesema 8 o 2013, na fai mai Lopez i totonu se faatalanoaga e faapea o Capriles o le a "peresitene i le taimi nei" pe ana ia tausia ana tagata lagolago i luga o auala "pei o le toatele oi matou na fautuaina o ia e fai". E pei o le 2002, o le fuafuaga a Lopez na manino lava e valaau pea mo tetee, faafitia le matafaioi mo le fasioti tagata na faia e lona itu, ma sauni e faʻafeiloaʻi soʻo se fouvalega faʻaauupegaina a le au puipuiga.
O le fa'avalevalea e uiga i taumafaiga muamua e tolu na lagolagoina e Amerika Lopez o se vaega o, o le lipoti a le UN na fai mai ai e uiga i le auai o Lopez i le lona fa:
Leopoldo López faʻalauiloaina le tele o faʻataʻitaʻiga tetee a le Malo na faia i le 12 Fepuari 2014 i Caracas ma faʻasalalau faʻatasi ma i latou. Na ia saunoa i le amataga o le mea na tupu i Caracas, ma tuuaia ai le Malo i faiga pi’opi’o ma tuua’ia o sootaga ma le faatauina atu o fualaau faasaina, a o valaau foi mo le le sauaina.846 I le tusa o le 1.30 i le afiafi, na tuua ai e Mr. López le demonstration ma valaau atu i tagata tetee, ma le le manuia, e fai. tutusa lava.
E leai se tasi e fa'amaoni ma masani i fa'amaumauga a Lopez e mafai ona fa'afoliga na te le'i ta'ita'ia se isi taumafaiga fa'atupu. Lopez "valaau mo le le sauaina" e le sili atu ona talitonuina nai lo Pedro Carmona fai mai o lana pule malosi o le mea moni lava o le toefuataiga o le faatemokalasi.
O le vaega o Lopez e tele mea na fai mai ai le loia a le malo, Franklin Nieves, ma le Loia Sili muamua Luisa Ortega Díaz, e uiga i le mataupu a Lopez. Na sosola uma i laua i Venesuela. Ortega alu ese mai fa'afaigaluegaina se loia i le 2015 e tau US faʻasalaga faasaga ia te ia i le faamasinoga, ia galulue faʻatasi ma taumafaiga a Amerika e faʻatoʻilalo Maduro. I le 2018, o ia fautuaina e ono tauva o ia mo le peresitene i se aso. O se fa'amoemoe autu o fa'asalaga ma fa'amata'u a Amerika o le fa'atupuina lea o nei ituaiga fa'aletonu o le tagata lava ia.
Na faapea mai, o le itu a le itu a leoleo faasaga ia Lopez na tuufaatasia i se auala uiga ese e mafai ona faʻamalamalamaina "faʻamalosi" i loia e faia le lelei. Pe sa iai le lē agavaa ma le loto i ai? I lo latou maelega e maua i tusi lelei a le malo o Amerika, o faʻamatalaga na faia nei e Ortega ma Nieves o loʻo fautua mai ai e iai. O le mea lena e lagolagoina e le malo ua tuuaia mo ni nai tausaga e uiga i loia a le malo o le faitau selau o tagata faifaatoaga (lagolago a le malo!) ua fasiotia e aunoa ma se faasalaga. O le le agavaa ma le le mautonu (e pei o faiga piʻopiʻo) e le au loia atonu na faia se sao i le faatalitonuina o Chavez e atamai le tuʻuina atu o tagata e pei o Lopez amnesty i le 2007.
O le lipoti a le UN na faaiuina foi, e faavae i luga o tuuaiga a tagata o le aiga o Lopez, e faapea o ana togafitiga i le falepuipui "e mafai ona oo atu i le sauaina ma le sauā, le faʻaleagaina poʻo le faʻaleagaina poʻo le faʻasalaga" [mataupu 406].
I le masina o Me o le 2017, tali atu i tala na faasalalauina e Marco Rubio ma isi na taofia Lopez i le falemaʻi, a na tatalaina le vitio mai le falepuipui lea na taofia ai Lopez. Na taʻitaʻia ai nisi o ana lagolago e mitamita e uiga i le tino o Lopez, ma i lona toʻalua fai mai o le vitio ua "faʻasaʻo".
I le masina mulimuli ane, Lopez (foliga lelei e pei ona ia faia i le masina na muamua atu) tatalaina se isi vitio mai le falepuipui faʻamalosia atili tetee faasaga i le malo "faʻasaunoa" a Maduro. O vaiaso mulimuli ane, sa i ai Lopez siitia atu i totonu taofia fale e faavae i luga o "faafitauli tau soifua maloloina". E leʻi umi mulimuli ane, na faia e Lopez se isi vitio una’ia le militeri e aua ne’i fa’ataunu’u lona tiute o le puipuia o fale palota i le taimi o le palota a le Fono Fa’avae. O le lipoti a le UN [matai 396] o loʻo faʻamatalaina ai Lopez na sola ese mai le fale puʻeina i le Aperila 30, 2019 ina ia mafai ai. tu i tafatafa o Guaidó i fafo o se nofoaga faamiliteli mo ni nai itula fai mai ua lata mai se fouvalega – ma e le taumate o le a talitonu o le a le o toe mamao ona ia aumaia lea o Chavistas e pei ona ia faia ia Aperila o le 2002. Ae e leʻi faia. O le taumafaiga e le mafai ona faafitia i totonu o itula, ma taunuu Lopez i le Spanish Embassy lea o loʻo nofo ai nei ae aunoa ma se puipuiga aloaia.
E mafai ona tatou faʻatusatusaina le tulaga pagatia o Lopez Julian Assange, o le na (e le pei o Lopez) e mautinoa lava na sauaina i se taumafaiga galulue faatasi a le US ma nai paaga e manatu e le gata ina lauga, ae faʻasala faʻatasi tagata Venesuela i le taʻua o "aia tatau a tagata".
Ata ma ulutala i luga na aumai mai BBC
E leʻi aʻafia Assange i osofaʻiga a tagata mai fafo e faasaga i le US, e le o lana malo foi ae na ia folafola mai e tatau ona faʻasalaina o ia. Assange na o le auai i le tusitala e le fiafia i ai le Emepaea.
E pei ona taʻua muamua, e manaʻomia e Emeperoa se seti faʻapitoa o tulafono (pe a iai) e faʻaoga ia i latou lava ma a latou au. E mafai ona tatou faitauina ma le saogalemu nei tagata suʻesuʻe a le UN, faʻapea foʻi ma Lopez, i totonu o ana au.
FAAMANATU:
[1] Manatua o "faʻasalaga faʻatatau" na tuʻuina atu e Obama na afaina ai le tamaoaiga atoa - ma tatalaina le faitotoa mo faasalaga sili atu ona leaga. O le manaʻoga e tatau ona faʻamutaina faʻasalaga uma (e pei o le soloia o le faʻatonuga faʻapitoa e taʻua ai Venesuela o se "faʻamataʻu mataʻutia") ma ia tuʻuina atu le tulafono a le US mo le faʻaleagaina na latou faia - e pei ona taʻua e Alfred De Zayas.
[2] E ese mai i le vaega i luga o le mataupu Lopez, o manatu 115 - 165 o loʻo ofoina atu ai le tele o faʻasalalauga faʻasagatau masani e uiga i le vaitaimi o Chavista ao leʻi oʻo i le 2014. O le vaega 115 o loʻo faʻapea o le vaevaeina o malosiaga ua "faasolosolo ona soloia talu mai le [1999] Faʻavae ua i ai" . O le Point 149 e faitioina ai tulafono na pasia i le 2000 ma le 2004 na aafia ai le faamasinoga. Fa'ailoga 156 mea o lo'o fa'atatau i su'ega fa'atauva mo fa'amasino ".e le'i faia mo le silia ma le 16 tausaga". O le mataupu o faamasino Afiuni, na pueina i le 2009, na taʻua i le tele o taimi.
[3] Ou te faasino atu iinei i faitioga eseese o loo faia e le lipoti e uiga i gaioiga na taofia ai le malosi o le itu agai e pulea le fono a le atunuu po o le osofaia o le "tutoatasi o faamasinoga". E le faafitia e le malo o Venezuela ua faia e le au puipuiga ni solitulafono matuia. O le a mulimuli mai se talanoaga o lena mataupu i le Vaega 2.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo