"O Voltaire, aemaise lava, sa faailogalanu, ae masani ona tetee i le nofo pologa i luga o le aoga nai lo le amio mama. E faapena foi David Hume, e le ona o lona talitonu i le tutusa o tagata uli, ae ona, e pei o Atamu Samita, na ia manatu o le pisinisi atoa e taugata tele. , i Falani e pei foʻi i Egelani, o finauga mo pe tetee i le nofo pologa i tulaga aloaʻia faʻapolokiki sa sili atu ona masani nai lo le le faʻaogaina i ni faaupuga masani."
I nai tausaga ua tuanaʻi, o faʻamatalaga faʻasalalau e uiga i Iraki ua tumu i faaupuga e pei o le "sese," "faʻasese," "faʻalavelave," "faʻalavelave," ma le "faʻaletonu faiga faʻavae mai fafo" [2]. O nei upu uma-e masani i faitioga tuusaʻo o le taua-e faʻaalia ai le teteʻe i le pulega a Bush, ae taofi le leai o soʻo se amio mama poʻo le amio.
faitioga i osofaiga ma galuega na fasiotia ai le silia ma le miliona tagata, faaumatia se atunuu, ma faaumatia le faitau miliona o isi ola i le faagasologa. Nai lo lena, latou te taulaʻi atu i faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga o faiga faʻavae, ma faʻamalosia ai le tele o manatu leaga i tua atu oa tatou faiga faʻavae militani.
O le tele o fa'amatalaga fa'apitoa e faitioina le taua e osofa'ia le le manuia o le pulega a Bush i le fa'aolaina o se "manumalo" vave ma taugofie i Iraq; o lona uiga, latou te faitioina le taulimaina o le galuega, ae le o le le mama faavae o le tatalaina o se osofaʻiga a le militeri e le faʻaosoina i luga o se atunuʻu le atinaʻe lea o le a mautinoa lava le fasiotia, ma fasiotia, le tele o tagata matitiva. O lenei manatu o le osofaʻiga a le US e faasaga ia Iraki, e tusa lava po o le a le faʻaleagaina o tagata na ia faia i Iraki poʻo lona soliga mataʻutia o mataupu sili ona paia a le lalolagi, semanu e taliaina pe viia pe ana "manumalo" le au osofaʻi i le taua ma faʻaumatia i latou lava i se la'ititi o Amerika na maliliu ma maualalo tupe alu.
le Times Niu Ioka o le aufaigaluega faatonu o se faataitaiga iloga. A'o le'i osofa'ia Mati 2003 le Times na fememea'i faatonu i le va o le taina o le pa'u mo le taua ma le lapataia ma le le fiafia e faapea o le pulega e faatagaina le tele o taimi mo tagata asiasi o auupega [3]. I le isi fa tausaga na sosoo ai, na latou faitioina ai nisi o vaega o faiga faʻavae a Iraki, ae o loʻo tumau pea le lagolago mo le galuega. I le aso 8 o Iulai, 2007, ina ua toeitiiti atoa le 52 masina o taua, o le kesi faatonu mulimuli valaauina
mo le alu ese atoatoa a Amerika mai Iraq "i le vave ma le saogalemu e mafai ona tatou pulea" [4] Ae i lena faatonu ma isi na Times e le'i ofoina atu e le au fa'atonu so'o se fa'afeagai lelei po'o fa'aletulafono i le osofa'iga/nofoaga. Nai lo lena, ua latou talanoa i ai "Le toilalo o Mr. Bush"ma le US"fa'alavelave" i Iraq [5]. Ua latou faitio "O Peresitene Bush ala sese i le taua" ma faitio e faapea "Mr. Bush ma ana uo Republican o loo faaauau pea ona tetee i le mafuaaga" [6]. Ia Novema, fa masina talu ona latou valaau mo le faaui i tua, na fesili atu ma le faaaloalo le au faatonu "le peresitene ma ana uo Republican e talia a latou faiga faavae tau taua ma suia le ala" [7]. Faatasi ai ma le toatele Times faatonu e feagai ma Iraq talu mai le 2002, le sili ona saua faamatalaga e faasaga i le taua ua faamatalaina ai le peresitene o le "faatamala ma le le faatuatuaina
," mo "musu [i] e fa'atonu se "suiga o le ala" i Iraq [8].
O le tele o tusi taʻutaʻua lautele ua faitioina le Taua a Iraq mo nei lava mafuaaga. O latou fa'aliga e masani ona fa'aalia ai le natura oa latou faitioga: Fiasco: Le Taua a Amerika i Iraq (2006); American Unilateralism ma le le manuia o Faamoemoega Lelei (2003); Tauaso i Baghdad (2006). O le autu o Fiasco, tusia e le Washington Post's Thomas Ricks, o le "osofaiga na faʻataʻavaleina ma le faʻatauvaʻa" ma o taʻitaʻi Amerika ma taʻitaʻi o le militeri "ona nofoia lea o le atunuu ma le faatamala" [9]. Ua tuuaia e Ricks le pulega a Bush mo le "le agavaa ma le faasausili" ma taitai o le militeri mo le "le iloa lelei o mataupu faavae o taua e tetee atu i osofaiga" [10]. O le tala a Clyde Prestowitz e uiga i le "le manuia o faamoemoega lelei" e talitutusa lava, e faitioina ai le "le ogatasi ma le tuulafoaia" o faiga faavae a Amerika i fafo lea na mafua ai i nisi taimi "mea sese matuia" [11]. Mo James Fallows o le Ata Masina masina, O le faafitauli autu i le osofaʻiga / galuega o le le lava lea o fuafuaga: "E le mafai e le pulega ona iloa mea uma e uiga i mea o le a maua i Iraq. ].
O le tagata faitio sili ona lauiloa i lenei tulaga o le tusitala o Thomas Friedman o le Times. Na faʻaalu e Friedman le tele o Novema 2003
op-ed osofa'i ma tauemu i le Itu agavale mo le tetee atu i osofaiga faasolitulafono a Iraq. Na ia finau e faapea "o le tetee malosi i le au a Bush e tatau ona mai le itu taumatau-e talosagaina matou te auina atu nisi 'au i Iraq, ma le tele o tagata faufale fa'atemokalasi, e faia le galuega sili atu ma sili atu le atamai nai lo le 'au a Bush" [13]. Fa'atonu a Friedman i le Times taua toe fai mai o lenei finauga ia Ianuari 2007 i se talanoaga a le au faipule taʻutaʻua:
Mai le amataga, afai o le a manuia le Iunaite Setete i Iraq, e manaʻomia le tele o fitafita nai lo le Mr. Bush na auina mai i le 2003. Ua faʻamalosia i matou o le toʻatele o sui tauva e folafola atu e aloese mai le toe faia o se mea sese tele. [14]
I luga o le Ianuari 2007 faʻasalalauga e 20-30,000 isi fitafita US o le a auina atu i Iraq, Friedman
Tali ma le naunautai ia Bush, ma fai mai "o le auala na e tau ai i lenei taua-ma la matou piniki-e inosia. Mo le tolu tausaga e te le valaauina le militeri e toe faʻafoʻi ou pito maualuluga" [15].
Masalo ana na o le kapeta-pomuina le faitau aofaʻi o Iraq ia Mati 2003 semanu e lelei mea uma. O le tala lauiloa a Sun Tzu o le "seselau taua, selau manumalo," na sii mai e Thomas Ricks i le itulau o le faapaiaga o lana tusi, ua taliaina e le toatele o tagata faitio o le taua; na'o lē manuia e faapogaia e le malo lo latou ita. O lenei faʻavae o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa poʻo faʻataʻitaʻiga o le taua o loʻo salalau lautele i le va o tagata lautele. Ua oo lava ina faaalia ia lava i tusitusiga a tagata saoloto e pei Times tusitala Paul Krugman, e masani lava ona fai si alualu i luma i faiga faavae uma i totonu ma fafo. Krugman e iai faitio "O tagata na pepelo i tatou i se taua le talafeagai, ona leiloa lea o le taua na latou amataina" [16]. Na te faia ni manatu taua-e manino lava o le osofaʻiga na faʻavae i luga o pepelo, ma e le manaʻomia-ae ui i lea o loʻo pipii atu i le faʻavae taua e tasi e taofia ai le faʻafeagai ma le tulafono i le taua.
O le lesona autu o le i ai o le osofaʻiga faasolitulafono ma le le faʻaosoina o Iraq na mulimulitaʻia e se manumalo vave, taugofie mo le US (e pei o le Taua muamua o le Gulf War), semanu e maua ai le viia lautele i le va o tagata atamamai (e pei o le uluai Gulf. Taua na faia). Afai na tatou "manumalo," o le a lelei atoatoa mea. O le uiga o le faitioina o faʻalavelave faʻaletonu nai lo le amio mama ua faʻaalia ai le tele o faʻamatalaga faʻaalia i le Taua a Vietnam. E masani ona faamatalaina e le au faitio le fasiotia o le faitau miliona o tagata i Viatename, Laos, ma Cambodia o se "le taulau o le faamasinoga" e le au fai tulafono a Amerika [17]. E masani ona iai tagata tetee e pei o Noam Chomsky, Norman Solomon, ma John Pilger
ua taua i lenei tulaga i totonu o faitioga saoloto o faiga faavae a Amerika i fafo [18]. Ua latou maitauina foi le mamao o faitioga a le au faʻamatalaga i le itu taumatau o le lautele o le US, o le toʻatele oi latou na faitioina Vietnam e "le mama" ma le 54 pasene oi latou na fai mai o le Taua a Iraq e "le tauamiotonuina" [19]. Ae ui i lea, o faitioga faʻapitoa poʻo faʻamatalaga faʻapitoa o loʻo faʻaauau pea ona manumalo i le va o tagata faitio taua, ma o tusitusiga a tagata e pei o Chomsky, Solomona, ma Pilger e seasea taliaina e lomiga autu autu.
Afai tatou te matua faʻamaoni e uiga i le puipuia o sauaga ma osofaʻiga i le lumanaʻi, e tatau ona tatou teena le mafaufau faʻapitoa-e masani ai le tele o tagata atamamai i le tulaga masani-e le aofia ai iloiloga mama mai lona iloiloga o faiga faʻavae a Amerika. Nai lo lena, e tatau ona tatou faʻamalosi i le faʻavaeina o lena iloiloga i mataupu faʻavae amio e faʻavaeina ai tulafono faʻavaomalo ma aia tatau a tagata, ma ua leva ona malilie i ai le tele o le lalolagi.
Faamatalaga:
[1] Fa'afilemuina o le taimi ua tuana'i: Malosi ma le Gaosiga o Talafa'asolopito (Boston: Beacon Press, 1995), 80.
[2] O se suʻesuʻega faamomoiloto ia Oketopa 2006 na taʻua ai i le masina talu ai "o le tele o nusipepa a Amerika ma auaunaga uaea na faʻasalalau tala e faʻatatau ia Iraki o se 'paʻu' i le tele o taimi i le aso, ae "o le tele o faʻasalalauga a Amerika na fesoʻotaʻi Iraq ma o le faaupuga 'quagmire' e faitau afe taimi i le 2006." Norman Solomona, "Iraq Is Not a Quagmire," Media Beat (i luga o le initaneti), 2 Oke. 2006. E maua mai http://www.fair.org/index.php
[3] Howard Friel ma Richard Falk, O le Faamaumauga o le Pepa: E faapefea ona Times Niu Ioka Sesreports US Foreign Policy (Londone/New York: Verso, 2004), mataupu 1-4. O le Times' O masalosaloga i nisi taimi e uiga i le osofaʻiga aʻo leʻi oʻo ia Mati 2003, e tusa lava pe vaivai ma le afa o le loto, e leʻi faʻavaeina i luga o nofoaga mama poʻo tulafono ae i luga o mafuaaga faʻapitoa e pei o le osofaʻiga e leai se "lagolago lautele faavaomalo" (sii mai i le itulau 43).
[4] "O le Auala i le Aiga," NYT, 8 Iulai 2007.
[5] "Luitau a le Konekeresi ia Iraki," NYT, 22 Mati 2007; "E maua e le Democrats o latou Leo," NYT, 17 Nov. 2007.
[6] "E Maua e Tagata Temokalasi o Latou Leo."
[7] Ibid.
[8] “Aua le Nonoa Lima o le Sui Peresitene,” NYT, 17 Ian. 2008; "Luitau a le Konekeresi ia Iraq."
[9] Ricks, Fiasco: Le Taua a Amerika i Iraq (Niu Ioka: Penguin Press, 2006), 3.
[10] Ibid., 4.
[11] Prestowitz, Rogue Nation: American Unilateralism ma le le manuia o Faamoemoega Lelei (New York: Basic Books, 2003), 11, 15. Ua taʻua e Prestowitz e faapea, o le faaulutalaina o lana tusi “Rogue Nation” e lē ioe ai o ia i le lē amanaʻia e le Iunaite Setete o tulafono faavaomalo ma amioga lelei; o le mea moni, na ia fai mai, "Ou te le talitonu o le Iunaite Setete o se leaga po o se rogue e pei o Saddam" (6). E masani ona sa'o le US, ae o le ala lea e soli ai tulafono fa'ava-o-malo na ia fai mai ua ita ai tagata mai fafo.
[12] Fallows, Tauaso i Baghdad: Taua a Amerika i Iraq (New York: Vintage Books, 2006), 46. O le mataupu o loʻo faʻaalia ai lenei upusii na muamua lomia o se tala, "Taso i Baghdad," i le Ianuari / Fepuari 2004 lomiga o le Ata Masina masina.
[13] Friedman, "E Le'i Faalogo Le Pese," NYT, 30 Nov. 2003. O la’u faamamafa.
[14] "Felafolafoaiga e le'i mae'a i Iraq," NYT, 13 Ian. 2008.
[15] Friedman, "Fai i Latou e Tau ia i Tatou Uma," NYT, 12 Ian. 2007.
[17] Brian VanDeMark, I totonu o le Quagmire: Lyndon Johnson ma le Faʻateleina o le Taua a Vietnam (Niu Ioka/Oxford: Oxford UP, 1991), 221.
[18] Mo se faʻataʻitaʻiga, tagai Noam Chomsky, "We Own the World" (June 2007 Z Media Institute speech), o loʻo maua i le toe teuteuga i le
https://znetwork.org
[19] CNN Opinion Research Corporation, 26 Iuni 2007. Avanoa mai http://i.a.cnn.net/cnn/2007
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo