faʻatomuaga
O se tali lea i le tusiga, “Reform or Transformation? The Pivotal Role of Food Justice in the US Food Movement,” saunia e Eric Holt-Gimenez ma Yi Wang (Race/Ethnicity: Multidisciplinary Global Contexts, Vol. 5, Nu. 1, Food Justice, Autumn 2011, itulau 83-102, Indiana University Press. http://www.jstor.org/stable/10.2979/racethmulglocon.5.1.83 .)
O laʻu tali lautele e faapea o lenei tusiga e matua tuua ai le tele o lo tatou talafaasolopito o se gaioiga, mai le tele o tausaga aʻo lumanaʻi le Pau Tele o le Tamaoaiga e oʻo mai i aso nei. O le i'uga e tu'uina mai ai na'o se vaega o ata, ona o'o atu ai lea i fa'ai'uga le talafeagai. Ou te tuuina atu se au'ili'iliga o gaioiga na ou fa'aaogaina i le fa'ai'uga.
O le tusiga o loʻo tuʻuina atu ai se ituaiga o faʻamatalaga lautele o tala faʻasolopito e pei ona taua i lalo. Muamua, o le gaioiga o loʻo fai mai na tulaʻi mai "e oʻo lava i le amataga o le faʻalavelave tau taumafa o loʻo i ai nei," lea, ioe, sa matuaʻi lata mai lava. Ona maua ai lea o faʻamatalaga o vaega o gaioiga, faʻatasi ai ma faʻamatalaga o le 2008, 2010, 2005, 2008 ma le 2005, e foliga mai e faʻamalosia ai lena manatu. Mulimuli ane, i le vaega o le "Corporate Food Regime," ua vaevaeina i ni vaega se tolu, 1800s i le Great Depression, Taua Lona Lua a le Lalolagi i le 1980s, ona amata ai lea ia Peresitene Reagan ma Margaret Thatcher, o le vaega lona tolu e oo mai i aso nei. . (E faʻatatau i lenei mea, e masani ona vaʻaia e Michael Pollan le 3s o le taimi autu o suiga mo le leaga, ae o Ken Cook o EWG e taulaʻi i le 1970s.)
Ua misi le Farm Justice Movement History
O le mea o lo'o misi i le ata o le vaega o fa'ato'aga, o le fa'amasinoga fa'ato'aga po'o le fa'ato'aga a le aiga, lea e masalo o se vaega tele atu o le gaioiga nai lo le mea o lo'o aofia ai, o le tele o tala fa'asolopito o lo'o tu'u ese. Ou te iloa e taatele lenei mea i tusi talu ai nei o felauaiga o meaʻai, (lea e mafai ona faʻatusatusaina ma Al Krebs 1992 tusi, "The Corporate Reapers: From Seedling to Supermarket," o loʻo faʻamaumauina lenei talaʻaga i le lautele ma aʻo leʻi tulaʻi mai le vaega o meaʻai o loʻo ufiufi. ). O lo'o aofia ai le fa'ato'aga gafataulimaina, ae o lo'o misi fo'i isi vaega o fa'ato'aga fa'ato'aga, o lo'o mafai ona avea ma sui o la tatou fa'agaioiga, ma o le tele o ia mea e masani ona lagolagoina i tatou e fa'afeagai ma va'aiga lautele o mea'ai.
Ona matou maua ai lea o le taʻua o Monsanto, Archer Daniels Midland, Cargill, Conagra ma Walmart o ni taʻaloga autu. Ae ui i lea, o faʻalapotopotoga autu ia ua faʻamaonia ma tauivi malosi e tetee atu, maʻoti, e le Faʻatonu Faʻatoʻaga a le Aiga e leʻi taʻua, mo le tele o tausaga. A'o le'i o'o i lena ma fa'apea fo'i ua tu'ua o vaega muamua o fe'avea'iga e pei o le populism i nu'u (fa'ai'uga o le 1800s,) sa i ai isi vaega fa'apolokiki ma fa'aaafiaga i nisi o setete. O lo'o misi le isi o le fa'ato'aga fa'amasinoga fa'ato'aga a le fa'alavelave fa'ato'aga o le 1920s. O faʻamatalaga lautele i nei taimi e misia mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai nei gaioiga faʻapitoa.
O le isi suiga tetele ma le tele o le manuia mo fa'ato'aga ma mea taumafa na sau mai le New Deal, ua fa'ate'aina. Masalo o le tala faasolopito pito sili lea ona taua muamua o gaioiga i le tele o tausaga talu ai. Na aumaia ai le "fefaatauaiga talafeagai" "totogi ola" tau faatoaga mo le silia ma le sefulu tausaga, (1942-1952,) faʻamalosia i le 1941 o se faʻamalosia o le tamaoaiga e komiti faletupe i le Konekeresi. E seasea iloa lenei mea i le faiga o taumafa.
O le vaega lata mai na amata i le lautele i le 1953. Na suia tele, ae o le a le faʻamatalaga o le tau o le tau o loʻo faʻaalia manino mai o se suiga malie, o se faʻasolosolo malie o faiga faʻavae mai le 1953 e oʻo mai i aso nei, ma le 1996 o se isi suiga autu, pe a maketi. fa'amutaina faiga fa'avae ma polokalame mo le tele o fa'ato'aga (fola o tau ma fa'alo ma fa'aiti'itia eka ma sapalai fa'aagaaga).
Mo lenei vaega lata mai mafaufau i vaega o lo'o misi, e le o maua i totonu o tala fa'asolopito o tala fa'asolopito. Sa i ai se matou gaioiga tele na amata i le 1950s. E oo atu i le vaitau o le 1960, ua 10,000 i matou i se fono a le atunuu i Iowa. Ua i ai ea i le vaega fou o mea'ai? Na ou lafoa'i susu i le vaitau o le 1960 mo se fa'alapotopotoga sa ta'imua i le fa'agaioiga e lu'iina le "Corporate Food Regime," le NFO. I le agai i luma i se vaega mulimuli ane, o le gaioiga na tolauapi i luga o le faleoloa i Uosigitone DC mo masina i le vaitau o le 1970, faatasi ai ma taʻavale. I le vaitau o le 1980, na tulaʻi mai ai le lotogatasi o le aufaifaatoaga ma le au faifaatoaga i Amerika i Matu. E tasi le matou setete na o atu ai le fono faitulafono atoa i Uosigitone e faatosina ai le fono faitulafono a le feterale. I Iowa ma isi setete sa matou pasia a matou lava tulafono o Suafa Oloa i le tulaga o le setete, o pili tau maualalo. O matou i Iowa na manaʻomia sui tauva o le peresetene e o mai i o matou luma ma felafolafoaʻi mataupu i luga oa matou tuutuuga, faatasi ai ma i matou o faipule e fai fesili. Na matou tusia la matou lava pili o faatoaga ma na pasia i le Senate! Pe na faia ea e le “Food Movement” se mea faapena? “Faiga fa'atulafonoina mea'ai? Saogalemu Taumafa a Nuu? Na toe faia foi le matou 1985 faatasi ai ma le 10,000 faifaatoaga na o mai. Ona palota ai lea o le faitau afe o faifaatoaga mai Amerika atoa i fono i luga o laupapa laupapa ma sui usufono na ave e le 1,400 taʻitaʻi o gaioiga i le United Farmer and Rancher Congress, lea na faia ai se faaiuga a le atunuu.
E o'o atu i le 1990s ua matua'i fa'ao'o mai uma i totonu o fefa'ataua'iga sa'o ma salalau atu i le lalolagi atoa, i lalo o le ta'ita'iga a vaega e pei o le Institutte for Agriculture and Trade Policy. Ou te masalo o lenei matafaioi a le Family Farm Justice sa taua tele i, mo se faataitaiga, o le Aferika Group i le WTO e lagolagoina le puleaina o sapalai ma tau fola mo lo latou taimi umi, faafitauli faifai pea o tau maualalo o faatoaga, ona o nei atunuu faifaatoaga, ma le tele o LDCs. E foliga mai na a'afia ai fo'i tulaga tutusa a La Via Campesina i mataupu fa'apena i la latou pepa fa'avae tetele.
O le tusiga e foliga mai e leai se mea na i ai. Ae peitai, i le galuega muamua a le pulega o faatoaga a le aiga, sa lauiloa ma taua lenei talafaasolopito. Mo se faʻataʻitaʻiga, i Iowa i le vaitau o le 1980, o se tulafono o le Paʻu o le Tamaoaiga mo le moratorium i le faʻatoʻaga faʻatoʻaga na tosoina i fafo, ma sa faʻamalosia lo tatou Kovana Republican e taʻutino atu o latou o se faʻalavelave faʻatoʻaga ma toe faʻafouina.
Misia Vaaiga Tele Fa'amasinoga Fa'ato'aga
O vaaiga fa'ato'aga ia ona tu'u ese lea mai le su'esu'ega. Se'i manatu i le au'ili'iliga a le tusiga o le “fa'alavelave tau taumafa i le lalolagi atoa i le 2008.” Latou te aofia ai mea moni autu e 2 e masani ona le faʻaaogaina, e lelei. Muamua, “90 pasene o tagata fia aai o le lalolagi” e faapena ona “ua matuā matitiva lava e faatau ai ni meaʻai,” ma lona lua, o le toʻatele o i latou o “faifaatoʻaga faifaatoʻaga.”
O lo'o fa'asino tonu i le fa'amasinoga autu o fa'ato'aga i le US ma e mautinoa lava i le lalolagi atoa: tau maualalo o fa'ato'aga. O nei tau maualalo e oo atu ai i le mativa ma le fia aai. I nai tausaga talu ai, aʻo leʻi oʻo i le siʻitia o tau o faʻatoʻaga, o le tau o le tau sa masani ona maua i tala. O le le tonu tele o le "lafoa'iina i fafo," o le le tonu o faatoaga o tau maualalo o maketi. O lenei lafoa'iga ogaoga fa'atauva'a na fa'asolosolo malie lava i le tele o tausaga (fa'alavelave fa'afuase'i i le vaitau o le 1970. Na amata mai i le 1953, na fa'aitiitia ai e le US le tau o fola, ma, i le avea ai ma ta'ita'i tau o le lalolagi (fa'atūina tau, fa'atasi ai ma le tele o maketi maketi nai lo le OPEC i le suau'u), na toso i lalo le lalolagi. E oo atu i le 1981, ua i lalo ifo o tau atoa ma sa faaauau pea mo le 25 tausaga.
O tau maualalo o fa'ato'aga e fesoasoani i le mativa mo faifa'ato'aga faifa'ato'aga, lea e mafua ai le fia'ai i le tele o tausaga, (ma sa latou matitiva i le amataga). OOI! O se mataupu tele lena e tatau ona iloa ma fa'asalaina!
Ae ui i lea, matou te iloa, o lenei manatu tele e leʻo faia i le faʻamatalaga o le faʻafitauli o meaʻai. I se isi itu, ua taʻua o le "food PRICE crisis," (faaopoopo le faamamafa,) ae le o se "food POVERTY crisis," ma e ala i le tau, o loʻo faʻaalia manino e le au tusitala le mataupu laʻititi o nai tausaga o le maualuga o tau o faʻatoʻaga (lea e fesoasoani e toe suia o le tulaga umi o le mativa ma le fiaaai,) ae le o le tele tele (toetoe 6 tausaga) mataupu o le maualalo ma le maualalo o tau o faatoaga. Ona tatou vaʻaia lea o faʻamaumauga i totonu o le tusiga: "I Iuni 2008 ... na siʻitia ai le tau o meaʻai i le lalolagi i le 83% i le tolu tausaga," ma "se 45% faʻaopoopoga i le tau o meaʻai i le lalolagi i le na o le iva masina." O lea la, ina ua pa le sana $ 7.03 i laʻu lifi ia Iuni 2008, e sili atu le maualuga nai lo le tau i le 2005. E le o taʻua mo le faʻamatalaga, peitaʻi, o le mea moni o le 2005 o le tau aupito maualalo i le talafaasolopito, fetuunai mo le tau o le tau, toe foʻi i tua. 1866. E fa'apea fo'i, o le tau o mea'ai na'o le toe fo'i atu i le 1990, e NA'O e aofia ai le 20 tausaga aupito maualalo o tau o fa'ato'aga i tala fa'asolopito (ie. sana, saito, araisa, ma isi). O lea na matou maua ai le 45% faʻaopoopo mai nisi tau maualalo, ma e leai se mea e latalata i faʻamaumauga maualuga. E leai se vaega e uiga i le maualalo o tau o faatoaga ma le lafoaia o oloa auina atu i fafo o loo taʻua o se tulaga i le "faafitauli tau taumafa" mo "faifaatoaga faifaatoaga" o le faafitauli o le "mativa." Ae o le fa'afeagai uma, e pei o le fa'ato'aga araisa sa masani i le 2005, o le tau o le 2008 na sili atu nai lo le masani. E leai. Ole averesi ole 2007-2009 tau maketi mo sana, saito ma araisa sa i lalo ole 25% o tau o taimi uma, ma le 1 tuusaunoaga laiti mai le 9.
O nei mea uma e matua taua tele i le talanoaga a le tusiga o le "faʻasalalauga faʻapitoa" a le faiga o meaʻai. O nei fa'afitauli fa'afitauli o mea'ai e le'o fa'amauina i totonu o lena fa'amatalaga. Manatua o nei faʻafitauli tele mutitrillion tala e matua aʻafia ai Aferika ma le lalolagi i Saute (faʻatasi ai ma faifaʻatoʻaga uliuli i le US,) e le o aofia ai i le suʻesuʻega o le vaega faʻailoga o le gaioiga. O le mea lea, a'o latou tusia e faapea o le "faasalalauga masani" ua taofiofia le tala a le felauaiga o meaʻai, "e foliga mai foi e faʻaalia ai tala faʻasolopito o meaʻai ma mea moni o tagata maualalo tupe maua ma tagata lanu e le vaaia." Ae ui i lea, ou te iloa, o lenei tusiga e faia tonu lena mea.
E tusa ai ma le va'aiga o fa'ato'aga ua misi, ou te matauina ni fa'amatalaga lagolago se lua mo le Pulega o Mea'ai Autasi. I luga o le itulau. 91 o loo faapea mai “e maua ai le lelei … oa,” ma i le itulau e 92 o se “tulaga tele.” O le mea moni, peita'i, ua matua fa'aitiitia ai lo tatou gafatia mo le fa'atupuina o le tamaoaiga a le US ma le LDC, muamua e ala i le fa'aititia o fola o tau, ona suia lea o le gaosiga o lafumanu eseese i CAFO. O le "Oversupply" e le'i fafagaina lava le lalolagi, e manino lava o le fesili sese, e tusa ai ma mea moni. E pei o le tulaga mativa, o le soona sapalai ua mafua ai le mativa tele. E le'i fo'ia ai se fa'alavelave fa'afuase'i o le le lava o mea'ai. Ua matua faateleina ai le "faafitauli o le mativa i meaai i le lalolagi atoa."
Su'esu'ega Fuafuaga Fa'ata'ita'i (E le lava le gauai atu i le Fa'amasinoga Fa'ato'aga)
Lelei, o siata agai i le faaiuga, ma le vaega, i luga Mai le Coping to Regime Change: The Pivotal Role of Food Justice,” e oʻo atu i le faʻalogo i le suʻesuʻega. O le siata e alu mai le leaga i le lelei, mai le tulaga "neoliberal" kamupani, i le "reformist" malo, i le "agai i luma" faiga faʻagaioiga i le "radical" meaʻai faamasinoga ma le pule silisili ese.
Muamua, o le mataupu autu tele na ou faamamafaina, o tau maualalo o faatoaga, e le o taʻua manino, e le o se vaega tele faʻasolopito o le gaioiga i totonu o le US, o le faʻamasinoga o faʻatoʻaga a le aiga. Ae ui i lea, matou te maua le upu "tuufaatasia" (fefaʻatauaʻiga talafeagai, tau o faʻatoʻaga totogi ola) i lalo o le Radical, e ui lava o loʻo i lalo o le malo o le Toe Fuataʻiga. Fai mai le malo o le Toefuata'iga e faʻasaoina le pulega faʻapitoa i lea taimi ma lea taimi, faʻataʻamilomilo.
E fetaui lelei ma le auala latou te tuʻuina atu ai le talaʻaga, faʻapipiʻi faʻatasi le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le vaitau mai le 1953 i le 1980s. Fai mai le malo o le Toefuata'iga e faʻasaoina le Pulega Autasi e ala i le tuʻuina atu o fesoasoani (faʻatumauina le fesoasoani o faʻatoʻaga i matu) ma le soifua manuia nai lo le ola totogi mai faʻalapotopotoga. O faiga a le Malo e faapea e i ai i taimi uma i le itu sese, faatasi ai ma le uiga o le galuega moni o le radicalism, mo se aso e faatoilaloina ai faiga faavae, ae le o le pili o faatoaga.
O le mea moni, e ui i lea, o le "Reformist" malo na faia kamupani e totogi i fefaʻatauaʻiga talafeagai, tulaga o totogi ola, e aunoa ma se fesoasoani e manaʻomia, i le taimi o le tutusa tausaga (1942-1952), ma le "puipuiga mai le tele o gaosiga," (lea o loʻo lisiina e le siata i lalo o le Radical. ). O fola o le tau na tuu i lalo, ma na fausia ai tupe fesoasoani, ae i le aluga o taimi e leʻi "tausia" taui, ae o tau faʻatasi ai ma fesoasoani na paʻu i lalo ma faʻaitiitia, ona o le tele o faifaʻatoʻaga ua leai ni pisinisi, ma le tele o i latou na totoe na leiloa a latou pisinisi lafumanu. . O lea e i ai se mea moni i le auiliiliga, ae o ni faaletonu tetele ma feteenaiga o loo natia.
E fa'atatau i lea tulaga le matafaioi o lo'o fa'amatalaina mo fa'ato'aga gafataulimaina ma taumafa fa'alenu'u, e mautinoa lava o se vaega o le felauaiga o taumafa ma tala fa'atatau a vaega. O iinei, (i lalo o le "Progressive" ma le "Radical,") o loʻo faʻamamafa i luga o le "faʻatoʻaga e pulea e le aiga ma nuʻu ma meaʻai ma faiga faʻaitulagi." E talitutusa lea ma le auala e masani ona faauigaina ai le "pulea o meaʻai" e naʻo le faʻaogaina o auala faʻalagolago i le lotoifale ma faʻaitulagi. O le mea moni, e ui i lea, mai le vaaiga a le faʻamasinoga o faʻatoʻaga, o le mea autu e uiga i le pulea o meaʻai (poʻo le pule faʻatoʻaga) o loʻo i le maualuga maualuga o maliega a le malo ma faʻavaomalo, lea o le a faʻatulafonoina ai e le US fola o tau ma faʻalo ma le puleaina o sapalai (o lea. matou te maua se polofiti i fa'ato'aga e auina atu i fafo, e pei o tulafono ua tuana'i,) faatasi ai ma le fesoasoani o maliega tau fefa'ataua'iga ma Europa ma le Global South. O nei faiga faʻavae na talosagaina e le Aferika Group i WTO ma La Via Campesina, e ui o le US food movement e masani ona misia lena tulaga.
Manatua foi iinei, iinei i Cedar Rapids, o loʻo i ai se matou maketi tele faifaatoaga i le taimi nei, ma le 4 faʻatau aano o manufasi (faifaatoaga lafumanu). O le itulagi o Cedar Rapids, e ui i lea, o le eria o le afa i Des Moines, Waterloo, Dubuque, Davenport ma Iowa City, e sili atu nai lo le 2,000 faʻatoʻaga tetele, ma le tele o afe o isi faʻatoʻaga laiti ma eka. O mea'ai a le atunu'u e leai se mea e latalata i le tu'uina atu o maketi talafeagai i faifa'ato'aga lautele. Ua ou faatauina atu aano o manu i Cedar Rapids. E leai se auala e vave ona taulimaina ai e le maketi le 20, 40, 80 tagata faatau aano o manufasi, ae le gata i le fiaselau po o le faitau afe, ma e leai se tupe mama e mafai ona maua i maketi laiti (sei vagana ai le faasolosolo malie lava mo nai faifaatoaga pe afai e mafai ona latou atiaʻe le lava tagata faʻatau e faʻatau tetele. tele). O nei mea uma e matua moni lava pe afai e leai ni faiga fa'avae (pulea o maketi, tau/pulega o sapalai) e fa'atulafonoina, e pei o se fa'atau sisi, mo se fa'ata'ita'iga, o le a fa'atusa pea i tau pito i lalo e masani ona fa'atauina le sisi i lalo o faleoloa.
O le isi fa'aletonu ou te maua i'i, o tala e le o fa'atatau i le itu fa'asao o faiga fa'apolokiki. O lea ua tatou feagai ai ma se felafolafoaiga o pili tau faatoaga i lenei tausaga i le taimi o le faaletonu o le tamaoaiga, faatasi ai ma le faamamafa tele i le paleni o tupe i Uosigitone. E le gata i lea, ua tatou vaʻaia nei se vaeluaga tele i le Republican Party i le va o le uelefea faʻapitoa ma le pro corporate regulation group (neoliberal?) vs.
Matou te vaʻaia lenei mea i faiga faʻapolokiki, i le Iowa Corn Caucus lipoti kata (http://www.iowacorn.org/index.cfm?nodeID=33275&audienceID=1). O iinei tatou te iloa ai ua maua e Gingrich se A ma Santorum a A- i luga o le conservtivism kamupani, mo le latou lagolagoina o le faʻatulafonoina e faʻatagaina atili ai le filogia ma faʻaitiitia ai faʻatapulaʻaina o fefaʻatauaʻiga mo pisinisi tetele, ae faʻaopoopoina tulafono faatonutonu e fesoasoani ai biofuels (manaomia pasene), faʻatasi ai ma le biofuel. fesoasoani ma fesoasoani tau faatoaga. O Paul ma Kaino, o se tagata tetee Washington purista na maua D's, ma Bachman a D+. E sili atu i le ogatotonu o le pusa o Perry, C-, sosoo ai ma Romney ma Obama ma B's. O le mea ou te vaʻaia e taua tele iinei o le faitioga, i le taimi o faʻalavelave tau tamaoaiga, o le faʻasao faʻatasi, lea e vaʻaia i totonu ma fafo atu o le aia tatau faʻalelotu. O le taimi nei o le Konekeresi e maualalo le fa'amaumauga. E mafai foi ona vaʻaia o se avanoa tele mo se tala faʻapolokiki ese.
I le tali atu, (po'o le leai o se tali,) i nei mea moni fa'apolokiki o lo'o tu'uina atu i totonu o le tusiga ma vaega e fa o faiga fa'apolokiki, mai le neoliberal i reformist i le alualu i luma i le radical. Ou te iloa o le faiga o taumafa masani, e aofia ai ma le gafataulimaina o faatoaga, e maua lava i se tala o le alu e talosaga mo ni siaki tetele a le malo. I totonu o le tusiga ou te vaʻavaʻai i le faʻailoga lanu ua faʻamamafaina o se auala e faʻagasolo mamao atu ai le gaioiga i se taʻutaʻua, faʻaagafesootai leo leo, faʻatatau i le faʻamutaina o kapitalisme. O fea, e ui i lea, o loʻo iai lenei mea faʻapolokiki i le US i soʻo se auala taua? E fa'apefea, i se lumana'i utopia, e tupu ai lenei suiga? E faʻafefea ona aloese mai le toe faʻafoʻi i se mea e sili atu ona leaga?
Ona taia lea o aʻu o se faʻataʻitaʻiga o le "Le aoga" itu o le "Suiga Agent" matafaioi na faailoa mai e Bill Moyer, o se faifaʻataʻitaʻiga o le gaioiga na faʻaosoina le faʻatoʻaga a le aiga (o loʻo faʻamatalaina atili i lalo ifo). Ole Sui Suiga le aoga e mafai ona avea ma "Utopia: faʻalauiloaina faʻaaliga o le faʻaatoatoaina ua motusia mai manaʻoga o loʻo iai nei." I le isi itu, "Le aoga" vaega o le "Citizen" e aofia ai le "Naive citizen" ma le "Super-patriot." O mataupu ia e talafeagai mo le mauaina o le lagolago mai le au faifaatoaga ma isi tagata i tua e le o tele i le tatou gaioiga, ma o loʻo faʻafeiloaʻi e le aufaipisinisi faʻapisinisi.
Ose Fa'ata'ita'iga Su'i Na ou Fa'aaogaina
O le a ou tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga 2 itu o le radical centrism, nai lo le faʻaauau o le neoliberal (leaga) i le radical (lelei). E le'o se fa'a-centrism lea o le afa fa'asao fa'aleaganu'u ma le afa o se mea e tu'ufua. E le o se vala'au mo le leai o se tau fa'aopoopo fa'atasi ai ma le tele o fesoasoani tau fa'ato'aga, mo se fa'ata'ita'iga, o le teena o ia mea uma e lua. E le o se valaau foi mo le faaitiitia po o le faamutaina o fesoasoani tau faatoaga mo "faatoaga tetele" e tuuina atu le tupe i isi polokalame, e aunoa ma le taʻua o fola o tau, e pei ona tatou maua uma i le US ma EU felauaiga meaai. Talu ai e toetoe lava o le 10% pito i luga o tagata e mauaina fesoasoani o fa'ato'aga a le aiga, ma e toetoe lava o le 80% pito i lalo e le o ni fa'ato'aga aoga, ae o ni nai vaega laiti o fa'ato'aga a le aiga tumau, o le polokalame a le fa'agaioia o taumafa o le a fa'aleagaina ai le au faifa'ato'aga. latou fa'alagolago i ai mo le tele o sini, e pei o le atina'eina o se isi faiga o mea'ai. O le a vave ona saunia le ala mo le Pulega Tau Taumafa Autasi. E manino lava ose polokalame e fa'amoemoe e una'ia ai le aufaifa'ato'aga ma tagata nu'u i tua i le va'aiga o fa'ato'aga.
Nai lo o lea, ou te fautuaina le puleaina o maketi, o se faiga sa avea ma tulafono a le fanua mo le tele o tausaga, o se auala na lagolagoina e le Republican Iowa Senator Charles Grassley, (i le tasi i le 1985). I totonu o loʻo maua ai e le US se tupe mama i faʻatoʻaga auina atu i fafo! I totonu o loʻo i ai le alualu i luma tele i luga o le tele o sini o felauaiga o meaʻai e ala i le vaega tumaoti, e aunoa ma ni siaki a le malo, faʻatasi ai ma, e leai se fesoasoani e manaʻomia, o lea e itiiti "tala" e manaʻomia i le pili o faʻatoʻaga e maua ai le "bang" tutusa. Ua ou faamatala atu i se isi mea. O le mea lea, e toe fa'afo'i ai le aufaifa'ato'aga ma isi tagata i tua mai pisinisi fa'apisinisi. O loʻo faʻatalanoaina le tulaga faʻapolokiki o loʻo iai nei, o loʻo avea o se vaega tumaoti faʻaosofia le tamaoaiga e pei o le Steagall Amendment of 1941.
O le mea o lo'o mulimuli mai o le tele o la'u auiliiliga o gaioiga atoa.
I nisi o auala e talitutusa le tusiga ma laʻu lava faʻamatalaga lata mai e faʻavae i luga o le galuega a Bill Moyer, lea e fesoʻotaʻi i totonu o laʻu pusa o loʻo i totonu, "Faʻatulagaina o Faʻamatalaga" "Siata Manuia" (https://znetwork.org/author/bradwilson/). Va'ai mea fa'atatau a Moyer o lo'o feso'ota'i iai
O le feso'ota'iga tuusa'o lea i siata o lo'o talanoaina i lalo: http://asen.org.au/files/2008/10/moyer_charts.pdf.
O le siata muamua a Moyer (itulau 1) o loʻo faʻatatau i le "Reformer" vs "Rebel" ma isi matafaioi, e faʻatatau foi i le talafaasolopito o gaioiga manuia.
I luga o le itulau a Moyer. 3 siata, ou te finau o loo tatou manumalo, i lena 1. ua tatou manumalo i le “Public Awareness of the Problem,” le multitrillion dollar mega problem of cheap farm commodities, (laina pito i luga), lea sa talanoaina i tusi taumafa. ma ata tifaga ma le fiaselau o fa'asalalauga fa'asalalau fa'asalalau ma tala, fa'aopoopo i luga ole TV fa'asalalau.
2. Ua malo fo’i i le “Public Opposition to Powerholder Policies,” e pei ona fa’asalalau fa’asalalau i le au fa’asalalau o le Suafa Oloa o le pili o fa’ato’aga o lo’o i ai le fa’afitauli. O lea la, e foliga mai ua tatou manumalo i le 2/3 o mea tatou te manaʻomia ina ia manuia ai.
I luga o le laina 2 (ogatotonu), e ui i lea, o loʻo i ai se faʻafitauli, ona o le tele o meaʻai a Amerika ma Europa ma faʻalapotopotoga faʻapitoa e talitonu o lenei faʻafitauli faiga faʻavae o loʻo i ai le fesoasoani a le faʻatoʻaga ae le o le leai o se tau talafeagai ma fola. fa'alo, fa'aopoopo i luga ma lalo le pulega o sapalai (pe a leai se fesoasoani e mana'omia).
A o tatou agai atu loa i le laina pito i lalo, "Lagolago a le Malo mo Suiga Fegasoloaiga," o le laina ogatotonu e iu lava ina avea ma lagolago mo na o le toe fuataina o fesoasoani, mo tulaga e leai se tau o fola o le tele o faiga le tonu, ma o le taimi lena o le tele o le gaioiga e leai. 'e le tula'i mai i le manuia, ae, ona o le tauaso i le itu o le faamasinoga o faatoaga, ua pa'u i lalo. O le mea lea na tatou vaaia i le tulafono taufaaofi talu ai na lagolagoina e le vaega o taumafa le talosaga mo le leai o se tau, e pei lava o le agribusiness na manaʻomia mo le tele o tausaga. O le mea moni, o talosaga lata mai a le "reformist" i le Konekeresi lea na lagolagoina e le felauaiga o meaʻai na sili atu le leaga nai lo tulaga ogaoga o le faʻaaogaina o Kamupani i le 1960s, e pei o le lipoti a le CED o loʻo manaʻomia le tuliesea o le 1/3 o le au faifaatoaga a Amerika mai le fanua i totonu o le lima. tausaga e ala i le faʻaitiitia o fola o tau (ae le o le faʻaumatia, e pei o le faʻaogaina o meaʻai na faʻaalia i le 2006-8).
Toe foi i tua i le siata i le itulau 1, ou te finau atu e faapea, i luga o lenei, o le tele (faasolopito multitrillion tala) mataupu, o le tele o le gaioiga e agai atu i le "le aoga" "reformer" vaega, ma le le iloa "co-optation" lea ma le le iloa. "fa'ailoaina sili atu i le aufaifa'ato'aga ofisa nai lo nu'u" US, EU ma LDC faifa'ato'aga. E "faʻamalosia suiga laiti" ma "e le lagolagoina suiga faʻataʻitaʻiga" i luga o lenei, le mataupu tutotonu. I le taimi nei, o se vaega toʻaitiiti e feagai ma nei faʻafitauli i se matafaioi "suia sui" lelei o le "fuafuaga ma auala saʻo mo le faʻatinoina o gaioiga umi" ma e "faʻalauiloaina isi mea ma suiga faʻatusa."
E tusa ai ma nei mea uma o lo‟u taofi e 2 vaega o le pili o faatoaga. O le tasi o le pulega o maketi, o le iai po'o le leai o ni fola o tau talafeagai ma le puleaina o sapalai (e aofia ai fa'aagaga ma fa'aagaaga) i le igoa o oloa. O le tupe tele lea, o le multitriliona tala tupe, e sili atu le tele nai lo fesoasoani. Faʻaopoopo i lena, (mo le aʻafiaga i totonu o le US, ma mo le paleni i le va o fualaʻau ma lafumanu, lea e faʻaaoga ai saito poʻo foʻi mo meaʻai,) se Suafa Tauvaga (ie. GIPSA) e faʻatonutonu ai maketi lafumanu e puipuia ai le faʻaogaina iina. (I fafo atu o le pili o fa'atoaga, fa'aopoopo i ai suiga tau fefa'ataua'iga.) O le ogalaau lea o le fa'ato'aga bill tree e telē lona a'afiaga i le lalolagi, (e sili atu le telē nai lo le igoa o mea'ai, ona e a'afia ai tupe o le maketi i lona aotelega ae le na'o siaki mai le malo) ma le tele o a'afiaga i mataupu o isi fa'aulutala pili fa'ato'aga (fa'asao, atina'e i nu'u i tua, taumafa, fefa'ataua'iga, su'esu'ega, aitalafu).
O le isi vaega o le pili o faatoaga (o isi ulutala, e tusi ai e le malo siaki nai lo le puleaina o maketi,) e (o) faaopoopo, e faaleleia ai mea e le mafai ona taulimaina e le Suafa Oloa.
Ua tatou va'aia la o le Suafa Oloa, i le a'afiaina o tupe tetele o le maketi (pe leai, e leai se tau o fola), e tele sona a'afiaga i le fa'asao, fa'atasi ai ma le fa'asaoina o tau ma le pulega o sapalai e fa'asaoina ai punaoa fa'asao fa'ato'aga fa'ato'aga nai lo CAFO. O lo'o mana'omia pea tupe fa'aopoopo e fa'alelei ai le faiga, ae fa'aitiitia le mana'omia ma se Suafa o Oloa lelei. E talitutusa lava mo le Suʻesuʻega Title, lea e leai se tau o fola ma le maualalo o tau maketi i le Commodity Title na faʻapupulaina ai se afi mumū o tekinolosi leaga (HFHS, transfats, CAFOs, GMOs ma vailaʻau nai lo poʻo suiga ona o le au faifaatoʻaga ua leiloloa lafumanu i tau taugofie o meaʻai, biofuels, ma isi). Na'o le sasaa atu o tupe i su'esu'ega gafataulimaina, e aunoa ma le fa'amautuina o le fa'afitauli tau maketi o le tele o fesoasoani mo lenei su'esu'ega ma atina'e ose mafua'aga e leiloa. O le mea lea, e pei o Moyer, o le toe fuataina o fesoasoani ma le leai o se tau o fola o meaʻai o "faʻafouina laiti," "co-optation," ma isi.
Ma le mea mulimuli, o le aotelega o le tusiga, "Reform or Transformation" e tele lava ina tumau i faʻasalalauga lautele ma e le o faʻamalamalama manino le mea e tele ma faʻataʻitaʻiina, e pei ona ou faia iinei i le autu, multitrillion dollar issue. O lo'o fa'amamafaina ai le tele o fa'atonuga ma tulaga fa'atauaina, ae talu ai ua tu'ua le vaega o le fa'amasinoga fa'ato'aga, ma ua matua le malamalama le vaega o mea'ai i le mataupu o le fesoasoani a le fa'ato'aga, e le mafai e ta'iala ona ta'ita'ia i'uga mautu o le manuia o femalagaiga. E manino lava, o nei tusitala e nofosala i latou lava moliaga o le lagolagoina o le Corporate Food Regime.
LE TUSI FAITAU
(Faamatalaga a le Tusitala: Afai ma pe a ou maua se taimi ou te faaopoopo atu ai nisi vaefaamatalaga patino ma sootaga i tusitusiga.
https://znetwork.org/zblogs/wto-africa-group-with-nffc-not-ewg-by-brad-wilson/
https://znetwork.org/zblogs/fesoasoani-fa'ato'aga-tetee-europe-s-kickaas-by-brad-wilson/
https://znetwork.org/zblogs/ Europa-le malamalama-fa'ato'aga-tupe fesoasoani-e-brad-wilson/
https://znetwork.org/zblogs/petition-pollan-to-support-harkin-gephardt-by-brad-wilson/
https://znetwork.org/zblogs/michael-pollans-false-paradigm-on-farm-subsidies-by-brad-wilson/
Su'e nisi blogs e ala i:
https://znetwork.org/author/bradwilson/?post_type=blogpost
VITIO
"Food Movement 1985: Na E Iina? Sa matou.”
http://www.youtube.com/user/FireweedFarm#p/c/A1E706EFA90D1767/0/O2UY2jXvYfM
Su'e nisi vitiō fa'asolopito fa'ato'aga i la'u lisi o le "Farm Bill & Food Bill":
http://www.youtube.com/user/FireweedFarm#p/c/A1E706EFA90D1767
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo