O le osofaʻiga a Isaraelu i Suria i le vaiaso talu ai na faʻamaonia ai mea na ou faia i laʻu lafo i Suria ia Aukuso, e faapea: 1) ua faamautinoa muamua e le US ia Isaraelu e faapea, po o le a lava le mea e tupu mai i le tetee na lagolagoina e le US, o le a maua e Isaraelu le aoga atoatoa o se setete vaivai o Suria, e tatala i le loto i ai o osofaiga a Isaraelu; e faapea, 2) mo Isaraelu ma le US, o le faamoemoega o lenei taaloga o le faaumatiaina atoa o le setete o Suria, ina ia mou ese atu o se vaegaau ma faaupufai i le itulagi; ma 3) o "auupega vailaʻau" na faʻaofiina i totonu o le tala e avea o se 'alofaga vaivai mo osofaʻiga a le militeri a le US poʻo Isaraelu o lona faʻamoemoe moni o le faʻaumatia, tusa lava, le malosi o le militeri a le setete o Suria, ma lona gafatia e tuʻuina atu soʻo se tetee taua i osofaʻiga a Isaraelu i le lumanaʻi poʻo soʻo se lagolago taua tele i isi sini o osofaʻiga a Isaraelu - e pei o Iran, Hezbollah, poʻo soʻo se isi vaega tetee a Palesitina.
Na ou matauina foi le lipoti a le Minisita o le Va i Fafo a Isaraelu Danny Ayalon valo'aga fiafia o “le vaevaeina o Suria i itumalo, ma faaopoopo atu o Lepanona o le a pagatia i le tulaga lava lea e tasi i le lumanai,” ma lona malamalama e faapea “o le lalolagi Arapi o loo uia se vaega o le a toe faafoisia ai i le tulaga sa i ai a o lei oo i le Taua Muamua a le Lalolagi ….[ e leʻi iai se avanoa e tulaʻi mai ai se aufaatasi a Arapi o le a tetee atu iā Isaraelu i le isi 10 i le 15 tausaga.”
O le mea lea, o le osofaʻiga a Isaraelu i Suria, e leai se mea e faʻatatau i auupega faʻamaʻi, ma atonu e uiga i le puipuia o auupega faʻatauvaʻa mai le aveina atu i Hezbollah (sei vagana ai e leai), ma o se osofaʻiga i luga o se au malaga agai atu i Lepanona. faʻatasi ai ma auupega (sei vagana ai o se osofaʻiga i luga o se nofoaga suʻesuʻe e lata ane i Tamaseko), ma, ioe, o le mea moni o se osofaʻiga i le tele o sini, o le muamua o le tele o ia osofaʻiga o le a oʻo mai, lea na faʻamalamalamaina uma e le United. Setete.1 E malie i taimi uma le faitau i le New York Times tusitala o taumafai e liliu se faʻalavelave lavelave, faʻafefe o pepelo i se faʻamaoniga talafeagai mo osofaʻiga a Isaraelu.
E ita i taimi uma le vaʻai atu i le aufaasālalau a Amerika, o loʻo faʻapipiʻiina i se pusa o pepelo, e matua le amanaiaina le mea moni o lenei osofaʻiga a Isaraelu. is ose solitulafono mata'utia o le fa'atupu vevesi, ose soliga mata'utia o manatu uma o le fa'aletulafono fa'ava-o-malo mai le Feagaiga a Westphalia i le Nuremberg Tofotofoga. O le mea moni, o nei tusitala o loʻo faʻapea ma toe faʻamaonia le masani fou lea e le faʻamoemoeina ai e tagata ogaoga le Iunaite Setete poʻo Isaraelu e faʻaaloalo i le pule a le atunuʻu poʻo tulafono faʻavaomalo.
O sina mea itiiti o le mea moni e tafe mai i tagata uma e lagolagoina Isaraelu "tagata tomai" le NY Times valaau mai, pei o le sa avea muamua ma ofisa o le atamai - lea ua iai nei WINEP, o le mea moni - o ai na fai mai: "E mafai e Isaraelu ona faʻatautaia vaalele vaʻavaʻai i luga o Lepanona e aunoa ma se faʻasalaga i le taimi nei. O lenei mea e mafai ona fa'aitiitia ai lona tomai e fa'atautaia ai le atamai i luga ole ea. O le tuʻuina atu o auupega ia Hezbollah e le pulega o se popolega moni. O loʻo i ai le manatu: Ua mafai nei e Isaraelu ona toe faʻafoʻi (Ma faʻaumatia le mea leaga! Na te iloa lelei le mea na te le o fai mai ai.) le malo o Lepanona i le loto. E tatau ona i ai ia Isaraelu le malosi e mataituina ai ma osofaʻia soʻo se malo e manaʻo ai e aunoa ma se faʻasalaga. E mafai ona faia faapea ma Lepanona; ua faaalia nei e mafai ona ia faia faapea ma Suria i lona tulaga vaivai; ma o le a mautinoa ai o loʻo faʻaauau pea ona tuʻia Suria ma faʻavaivaia atili ai, ina ia maua ai le faʻasalaga atoatoa e osofaʻia i soo se taimi e manaʻo ai i le lumanaʻi.
E ui lava i le faʻamatalaga faʻafefe e uiga ia Hezbollah (silasila i le vaefaamatalaga 1), o le mea lea e uiga ia Suria. E ui lava i mea leaga uma e uiga i auupega "kemikolo" ma WMD, o Suria - e pei o Lepanona ma le isi sini, Iran - e le mafai ona toe faʻatagaina e maua soʻo se ituaiga malosi faʻafitafita masani, poʻo soʻo se ituaiga puipuiga lelei a le militeri; o Suria e le mafai ona faʻatagaina ona faʻaogaina le faʻaogaina o vaalele; o le mea faigaluega atoa a le militeri a Suria o le taulaiga lea. Suria, pei o isi atunuu uma i totonu o le itulagi, e tatau ona tatala atu i sasa amiotonu i taimi uma o mea o loo tauanau e le malo o Isaraelu ma Amerika e tatau ona amanaia o le malo Iutaia.
E tatau ona i ai ia Isaraelu lena ituaiga o faʻasalaga faamiliteli ma setete uma i totonu o le itulagi. O le mea lena i tua atu o le le fiafia e uiga ia Suria ma Iran. E tatau ona maua e Isaraelu lena faasalaga, e tatau ona toe sasaina le Arapi (ma Peresia ma Turks) i le taimi muamua o le Taua Muamua a le Lalolagi vaevaega ma vaivaiga, aua o le setete o Zionist ua leiloa uma le faafoliga o le tulafono, ma e le mafai ona ola e pei o le apartheid ma manaʻoga. e sili atu ona manino le avea,2 se'i vagana ua ia te ia le malosi e sasa ai ona tuaoi uma ina ia gaua'i. Mo lona malosi uma faafitafita, mo lona malosi uma e tetee atu ai i osofaiga mai soo se tuufaatasiga o ona tuaoi, o Isaraelu e matua maaleale faapolokiki. Na te iloa e oʻo lava i le faʻasalaga faʻapolokiki i le taimi nei ua tuʻuina atu ma le mamalu e le US ma Europa e le mafai ona faʻalagolago i ai. E mana'omia le fa'asalaina a le militeri mo se fa'alavelave fa'amalosi. E na'o le fa'atagaga a Amerika e mafai ona maua. Lea ua i ai.
I le maeʻa ai o faʻalavelave mataʻutia i Iraq ma Libya, o le faoa faamalosi o le fouvalega a Suria e faasaga i le pulega a Assad e ala i le leaga o le US / NATO, Turkey, Qatar, Saudi Arabia, ma a latou au au jihadi totogi ua mafai ai e Isaraelu ona mafaufau o loo i luga. le mamao o le faʻataunuʻuina o le faʻaaliga na faʻaalia e Ayalon i luga - o le faʻaiʻuga o faʻaaliga na faʻalauteleina e ia pepa e pei o Se Vasega Mama: O Se Taiala Fou mo le Puipuia o Malo,” Richard Perle, et. al.'s 1996 lipoti i le Palemia o Isaraelu o Netanyahu, ma "Le Fuafuaga Zionist mo Sasaʻe Tutotonu,” lomia i le 1982 e le World Zionist Organization. O le vaega mulimuli, o le Association of Arab-American University Graduates na faailoa mai e faapea: [O] e faagaoioia i ni nofoaga taua se lua. Ina ia ola, e tatau ia Isaraelu 1) avea ma malo faʻaitulagi, ma 2) e tatau ona faʻamalosia le vaevaeina o le eria atoa i ni setete laiti e ala i le faʻamavaeina o setete uma o Arapi ... O le mea lea, o le faʻamoemoe o le Zionist o le a avea setete faʻavae faʻavae ma Isaraelu. satelite ma, o le mea e ofo ai, o lona puna o tulafono tau amio.” Tolusefulu tausaga. Mau tutusa.
O lena vaega mulimuli e uiga i "lona puna o le faʻatagaina o amioga mama" e sili ona taua. I le taimi lea - ina ua uma Iraq, ina ua mavae Benghazi, ina ua uma le leaga Pomu a Alepo (e aofia ai, masalo, le iunivesite3) - e iloa e tagata uma mea e oo mai: "'Syria . . . o le a avea ma setete Isalama ma Sharia,'" o le tala lea a [al-Nusra fighter] Khattab, e itiiti sona malamalama i le gagana Arapi ae na tau i Afghanistan. ‘Matou te le talia lava se isi mea. O le faatemokalasi ma le faalelalolagi ua matua teena lava.’ … [Sa] lapataia soo se tasi e ono tu i le ala. ‘Tatou te tau ma i latou,’ o lana tala lea, ‘e tusa lava pe o i ai i latou i le au fouvale.’” O le a avea Suria o se atunuu fevaevaeaʻi, sauā, ma vevesi, e tau ma ia lava, o se lamatiaga i tagata uma, ma le tele o le ita e faasino atu i ai. i Isaraelu ma le Iunaite Setete. Ma e le o se mea sese lena mea. O le manatu. O le faia o ni fili fou o le manatu lea. O taua faifaipea e manaʻomia mo Isaraelu ma mo le Iunaite Setete (mo mafuaaga eseese ae faʻatasi), ma le vevesi o faiga faʻapolopolo jihadi o le a tuʻuina atu ai se faʻailoga o le "faʻatonuga mama" i la latou taua faifaipea. E manatu itumalo uma e mafai ona latou pulea lena mea. Ae aiseā e lē tatau ai? E lelei tele i latou i le feulaina o mea. O ai o le a taofia i latou? O ai o le a faamalosia se suiga o le ala? Ta'ita'i Amerika po'o tagata palota, fa'asao pe fa'asaoloto? Bill O'Reilly fa'atupu taua? Rachel Maddow e alofa filemu? E leai se fa'ailoga o so'o se tetee iina.
O le tuʻuina atu o le "faʻamasinoga amiotonu" i se isi auala: Afai e leʻi maua e Isaraelu ma le US le jihadi e osofaia, e tatau ona latou faufau. Ma mate le a? I Suria, o le mea tonu lena na faia e le US (faatasi ai ma le fesoasoani a pulega a le Gulf).
I lenei tulaga, e le tatau i le Failautusi o le Puipuiga a le US se mea ae na o le tauemu pe a o lana tala lea e faapea “sa sauni le US e faia ni osofa’iga fa’apenei i le ea … ma ‘e lagolagoina e le Iunaite Setete so’o se laasaga e faia ina ia mautinoa e le pa’u atu nei auupega i lima o tagata faatupu faalavelave.’” O lea la ua auina atu e i matou ma a matou paaga ni au fitafita jihadi faafaigaluegaina e auai i taua matautia e faasaga i le malo o Suria, matou (ma a matou uo Isaraelu) e tatau lava ona osofaia ma faaumatia le au faaauupegaina a Suria - ina ia puipuia ai i matou mai ia lava valea. jihadi. Ma o a tatou uo Isaraelu o le a na ona tatau lava, "mo le tele o tausaga," nofoia se vaega fou atoa o le teritori o Suria.3 (O le Golan Heights? Fugetaoutit.)
E matua ofo foi le faalogo i le faifeau mai fafo o Turkey sasaina Suria auā ‘ua lē lava ‘ona tali atu i osofa‘iga a Isaraelu, ‘ua o‘o lava i le fesili atu, ma le tu‘ua‘iga. “E i ai se feagaiga faalilolilo i le va o Assad ma Isaraelu?” O lenei, mai le atunuu na avea ma sui naunau o le US/NATO-Qatari-Saudi-jihadi osofa'iga ua tatala ai Suria i osofaiga a Isaraelu. Ou te le iloa po o a Turkey, Qatar, ma Saudi Arabia manatu o loʻo latou faia i la latou taua sui i Suria (e ese mai le faʻaaogaina o avanoa faʻale-aganuʻu faʻale-malo), ae tasi le mea latou te mautinoa. o le a ausia - e pei ona faʻaalia e lenei osofaʻiga a Isaraelu - o le faʻamavaeina o le pito i luma o setete o Arapi, o le faʻavaivaia o le tetee a Arapi, ma le faʻateleina o le pule a le militeri a Isaraelu ma le faʻamalosi mataʻutia, i le itulagi. O atunuu nei o loʻo i ai se faʻaaliga manino, pe a le faʻamatalaina (ma, latou te ono fai mai, le tumau) faʻatasiga o mea e fiafia i ai ma Isaraelu, lea na faatoa taia ai le malo o Suria mo i latou. Pe latou te manatu e le o iloa e tagata o le itulagi lenei mea?
Afai e manatu le au faipule o le a latou saogalemu mai le vevesi uma na faia, faatali seia latou vaai i le mea e tupu i le isi tuaoi o Isaraelu, o Jordan. A'o avea Suria ma Libya fou, ua fa'atulaga Ioritana e avea ma Mali e sosoo ai. Sei o tatou vaai po o le a le mea e tupu, mo se faataitaiga, pe a Ioritana jihadi o loo i ai nei peresitene o le komiti o le puipuiga i le Suria le taulaga o Saraqi e sau i le fale. atamai Ioritana ua uma ona fefe e faapea “o nei talavou o le a toe foi mai e pei o le 'Arapi Aferika'. Latou te fefefe neʻi latou toe foʻi mai i se aso ma folafola atu le jihad ma tau ai iinei. "Ma e saʻo i latou. Ae aua le popole: o le IDF o le a i ai iina e ofoina atu lo latou tuaoi fesoasoani. Ma ia mautinoa le saogalemu o Isaraelu, ioe. Atonu o se isi vaega o o le teritori e puipuia mai le morta ma fana po'o le lafoa'i ese o nai tagata Palesitina?
O loʻo i ai se upega tafaʻilagi o faʻafitauli i Sasaʻe Tutotonu ma le lalolagi Mosalemi, o le tele o ia mea e aʻafia i tulaga faʻapolokiki, aganuu, ma faʻalelotu e leʻi fatuina e Isaraelu poʻo le Iunaite Setete. E le matamumuli tagata Amerika e faʻailoa, faitio, auʻiliʻili, ma - pe a latou manatu e talafeagai - faʻasalaina i latou. O le mea e inoino ai tagata Amerika - ioe, fefefe - e fai o le igoa, sei vagana ai le iloiloina pe faitioina, o le faafitauli lea, i lenei tulaga, e taua tele:: Zionism. Ae o le mea moni, ua atili ai ona tatou aafia atoatoa i ai. O osofaʻiga a Isaraelu o se ituaiga na faʻasalaina e Ronald Reagan ua leai nei se mea ae o le faʻafetai mai tagata uma i faiga faʻapolokiki ma faʻasalalauga. Ma talu ai ona o pulega faʻapolokiki ma faʻasalalauga a Amerika o lenei malo malosi e matua fiafia lava i le Zionism, ma matua mumusu e talanoa e uiga i ai, o loʻo latou tosoina tagata Amerika, ma atunuu uma latou te faʻamalosia, i le taʻavale a le Zionism mo le pule faʻaitulagi. O le feteenaiga i Suria e leʻi amataina e uiga i le Zionism, ae ua matuaʻi fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o taua a Isaraelu e faʻamautinoa ai le lumanaʻi e faavavau o Zionism e ala i le malosi.
O nei taua ua amata ona faʻateleina le faʻalavelave ma le malosi aua, i le taimi nei, e ui lava i le faʻamaʻaʻa, tolu-mankey pose a le aufaasālalau Amerika, e toʻatele tagata i Amerika ma le lalolagi e malamalama, ma Ben Ehrenreich, e faapea: “ua lē toe mafai ona talitonu ma se lotofuatiaifo faamaoni e faapea, o tulaga pagatia o loo nonofo ma feoti ai tagata Palesitina i Kasa ma le Faletupe i Sisifo e oo mai ona o se taunuuga o faiga faavae patino, taitai po o vaega i itu uma e lua o le faaletonu. O le faʻafitauli e taua tele: O le faʻavaeina o se setete faʻaonaponei i luga o se faʻasinomaga e tasi poʻo se faʻalelotu i totonu o se teritori e eseʻese faʻale-tagata ma faʻalelotu e taʻitaʻia ai le le mafaia a le o le faʻapolokiki o le faʻaesea ... poʻo le faʻamama faʻaleaganuʻu. I se faaupuga faigofie, o le faafitauli o le Zionism.” Seia vagana ai ua le fefefe le toatele o tagata Amerika e matau ma faailoa atu e faapea "O le tetee i le Zionism e le o se tetee-Semitic pe faapitoa foi le mataʻutia. E manaʻomia naʻo lo tatou faʻatauaina o tatou lava tulaga taua, "o a tatou gaioiga uma i Sasaʻe Tutotonu ma le lalolagi Mosalemi o le a faʻaauau pea ona faʻalavelaveina i faiga faʻavae feteʻenaʻiga e matautia i le ogaoga, faʻapea foʻi ma le faʻafeagai ma tulaga taua o le alualu i luma. .
Faamatalaga
1“E tele lava mea e le o iloa e uiga i le osofaʻiga, ma o loʻo iai faʻamatalaga feteʻenaʻi talu mai le taimi na faia ai. .. lipoti, i le mekasini o le Time ma le nusipepa a Isaraelu, o loo fautua mai ai e tele osofaiga na faia i le taimi e tasi.” (NYT)
"O le IAF na tulimataʻia a itiiti ifo ma le tasi pe lua isi sini i le po o le Aso Lua ma o le US na tuʻuina atu ia Isaraelu se moli lanumeamata e faia ai isi osofaʻiga." (Ierusalema Post)
"E ui na fai mai nisi o au suʻesuʻe e ono tuʻuina atu e le malo o Assad auupega ia Hezbollah o se taui mo lana lagolago, o isi sa masalosalo o le a lafoaia e Suria se faiga faʻapitoa." (NYT)
"Ae o loʻo i ai mafuaʻaga e masalosalo ai pe o le mea faʻatau vaʻalele na agai moni atu i Hezbollah. O tagata atamamai i fafo e pei o Ruslan R. Aliyev, o se tagata suʻesuʻe ma le Center for the Analysis of Strategy and Technologies, o se vaega o suʻesuʻega puipuiga i Moscow, na fai mai o le SA-17 e matua faʻapitoa mo Hezbollah e faʻaoga ma o le a faigofie ona iloa. Na ia fai mai foi o sea fesiitaiga o le a vavaeeseina ai Rusia ma le mafai ai e Moscow ona lagolagoina lana lagolago mo le malo o Mr. Assad. (NYT)
"O osofaʻiga a Isaraelu na faia i le vaiaso talu ai, ..e le o le mea mulimuli, na lapatai mai ai punaoa." (ICH)
"Na sauni le US e faia ni osofaʻiga tutusa i le eria o Alepo pe a faʻamataʻu e le itu teteʻe nofoaga e talitonuina o loʻo i ai auupega o le tele o faʻaumatiaga i le itulagi." (Ierusalema Post)
2"E aloaia; Ua pule nei le to'aitiiti Iutaia i le toatele o Arapi"
Uluai ile: “O le toatele o tagata Iutaia o le talafaasolopito: O le faailoaina e le malo o tagata Iutaia o se toaitiiti i lenei laueleele o lona uiga na o le tasi le mea: Apartheid o iinei.” Saunia e Akiva Eldar, Haaretz, Oketopa 16. 2012. (E manaʻomia le lesitala.)
'Ua matou o atu i tua atu o Apartheid'
3O le mea lea e te le faʻalogo tele ai i le aufaasālalau a Amerika.
"Fai mai [le tusitala Peretania] Martin [Chulov] o masalosaloga i le au fouvale o Alepo e faapea o le vaega tetee jihadist Jabhat al-Nusra na nafa ma le osofaiga roketi ananafi i le iunivesite, lea na fasiotia ai le itiiti ifo ma le 87 tagata." (O Loo Vaaia}
“O nisi o le au paia [o al-Nusra] na latou fai mai na latou faia le osofaiga i le Aso Gafua i le Iunivesite o Alepo lea na maliliu ai le 87 tagata ma le faitau selau o manunua.…
"'Syria . . . o le a avea ma setete Isalama ma Sharia,'" o le tala lea a [al-Nusra fighter] Khattab, e itiiti sona malamalama i le gagana Arapi ae na tau i Afghanistan. "'Matou te le taliaina se isi mea. O le faatemokalasi ma le faalelalolagi ua matua teena.'
“Sa ia lapataia soo se tasi e tu i le ala. ‘O le a tatou tau ma i latou,’ o lana tala lea, ‘e tusa lava pe iai i latou i le au fouvale’”.Asia Times)
“E pei ona taʻua e Bill Neely, le faatonu faavaomalo o le ITV news a Peretania: ‘O le fesili manino lava, aisea e osofaʻia ai e se vaalele tau a le malo se iunivesite a le malo i se nofoaga e pulea e le malo o le aai tele o le atunuu? E leai se tali talafeagai. Sa leai se taufaamatau i le iunivesite i lena taimi i le vaegaau.’
“Na matauina e Neely e faapea o le faatalatū o le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi o Ban Ki-Moon e faamatala le osofaiga o se solitulafono tau taua, sa noatia ma le ono faapea o pomu na faia e le itu tetee a Suria, lea e lagolagoina e le ‘faalapotopotoga faavaomalo.’
"I se faatalatalanoaga ma le BBC, na taʻua ai e Abu Lokman, o se emir ma le taitai sinia o Al-Nusra, le tali atu a le vaega ma le polokalame faaupufai. Ua fiu tagata iinei i pulega faaagafesootai ma faalelalolagi,” o lana tala lea. "O loʻo latou tulimatai uma i se setete Islam. E lē mafai ona iai se isi mea i Suria.’” (WSWS)
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo