Me timata ahau ki tetahi tirohanga poto mo te aha. Ko Ilisu te tuatoru o nga paapuni hiko nui rawa atu o te Kaupapa Anatolian ki te Rawhiti-Rawhiti (GAP i roto i tana acronym Turkish) e 22 nga parepare me te kaha o te 7500 MW katoa, me te whai kia whakamakuku neke atu i te 1.6 miriona heketea o nga whenua ahuwhenua. Ko te GAP he kaupapa whanaketanga i hangaia i waenganui i te nuinga o nga iwi Kurdish, nga rohe maha ki te Tonga ki te Tonga i Turkey, e pa ana ki a Hiria me Iraq.[1]
I roto i te maha atu o nga take e pa ana ki te whakawhanaketanga, te ahurea me te taiao, ko Ilisu te waahi nui o te tautohetohe i waenga i nga tangata whenua me nga roopu taiao ki te papuni me nga apiha o te kawanatanga me o raatau hoa ki te hanga me te putea, me te tohe ki te hanga. Ko nga hiahia mo Ilisu he uaua, na te mea he maha nga akoranga i akohia mai i nga paawa nui o mua o Karakaya, Atatürk me Birecik, i waipuketia nga rau o nga kainga, kua nekehia nga mano tini o nga tangata, e whakangaro ana i nga taonga tuku iho, nga mano heketea o nga whenua momona me nga rauwiringa kaiao. He mea nui ake i tera, na te mea kei roto i te waahi puna wai o Ilisu te taone nui o Hasankeyf, i whakaarohia inaianei hei waahi tuku iho a UNESCO na Doga Dernegi (Nature Association) o Turkey.
Ko tetahi rangahau tangata / whaipara tangata o te rohe i whakahaerea e tetahi tohunga Airihi, a Maggie Ronayne i te tau 2004. Ko te korero mai i ana korero whakarāpopoto e whakaatu ana "ka pakaru te puna wai o Ilisu Dam i nga rau o nga waahi tawhito i te riu o te Upper Tigris ka taea Kare pea ka keria katoatia ka tuhia ki te wa e hanga ai he papuni.He mea nui pea tenei waahi ki te ao mo te mohio ki o tatou takenga tuatahi o te tangata me te oranga o Neanderthal, ko ia tetahi o nga waahi tuatahi o te ao i whakatohia e nga hapori nga tipu me nga tipu. nga kararehe, a kua noho hei rohe rohe o nga rangatiratanga, tae atu ki nga Roma me nga Ahiriana."[2]
Ko te roopu tuatahi o Ilisu o te ao i whakakorehia e te tangohanga o te British Balfour Beatty i te tau 2001, e kii ana "kaore e taea te whakatau wawe nga take hokohoko, hapori me te taiao", ahakoa te kaha tautoko a te Pirimia o Ingarangi a Tony Blair mo te kaupapa. Hei whakautu i nga pehanga a nga kaiwhaiwhai, riiki Arapi me te awe o te purongo hou a World Bank i tautokohia e te World Commission on Dams, i tukuna e te kawanatanga o Ingarangi nga tikanga e wha mo te tautoko i te 300 miriona sterling: He kaupapa whakatau tika mo te 50 mano. nga tangata kua heke, te whakawhitiwhiti korero ki a Hiria me Iraq, nga mahere whakaoranga whaipara mo te taone nui o Hasankeyf 2000 me te tiaki i nga tau 100 mano o te hitori o te rohe, me nga whakapainga tae atu ki nga mahi parakaingaki.[3]
I whakapau kaha a Turkey ki a Ilisu. I muri i te whakakorenga o te roopu tuatahi, ko te State Hydraulic Works of Turkey (DSI), he hinonga kawanatanga tino kaha, inaianei ko te kaikomihana mo nga kaupapa hiko whakakino i te taiao ki nga kaikirimana motuhake, i timata i tetahi tikanga ki te arotake i te Ilisu Environmental Impact Assessment o mua, engari. atu i te kaupapa Ilisu ake.
I arotakehia e Maggie Ronayne tenei whakahou i te tau 2006. I whakatau ia "ehara te Whakahoutanga EIA i te aromatawai motuhake mo nga paanga o te kaupapa. Ka kaha ki te whakawhirinaki ki nga raraunga i kohia e nga mana whakahaere o Turikina ... Ko te nuinga o te Whakahou ehara i te mea he aromatawai. Kei te ngaro i roto i nga korero tino nui mo nga paanga e pa ana ki te ora, me te iti rawa o nga mahi i mahia mo taua mea… Ko te whakamaaramatanga o nga korero tawhito mai i te aromatawai 2001 kua whakahawea."[4]
Te Rauna Tuarua ki Ilisu: Te Huihuinga Tiamana-Austrian-Swiss
Whai muri i tenei whakahoutanga, i angitu a DSI ki te whakahiato i tetahi roopu tuarua hei putea i nga hanganga Ilisu. I timatahia tenei i te 6th Oketopa o te tau 2006 me te mahi tahi a Euler Hermes Kreditversicherung o Tiamana, Kontrollbank o Austria me Exportrisikoversicherung o Switzerland, e toru nga tari putea kaweake a te Pakeha. I tino piripono te kawanatanga o Turikina ki tenei kaupapa, na te Pirimia a Recep Tayyip Erdogan i mahi he huihuinga pakaru whenua i te marama o Akuhata 2006, e rua marama i mua i te huihuinga o te roopu. E ai ki te whakaaetanga tahi i waenga i te kawanatanga me te roopu, ka whakatutukihia e Turkey he rarangi o nga mahi 153 e pa ana ki nga paanga o te taiao, ahurea me te hapori o te kaupapa i mua, i te wa me muri i nga hanganga me te roopu ka tukuna he nama mo te 534 miriona euros. o te neke atu i te 2 piriona kaupapa hanga. Ko enei mahi 153 i ahu mai i runga i nga paearu OECD me te Peeke o te Ao mo nga parepare nunui.
E ai ki te kairiiri pono a Metin Münir o te niupepa nui o Turiki a Milliyet, nana nei i tuhi i runga i a Ilisu i te tau 2009, i tino haere a DSI ki te hanga i tetahi huihuinga kaua ki te haere ki te whare taonga, na te mea ka kore ka whakamanahia he hokonga a te iwi me te karo i te hanga. ka tukuna nga mahi ki nga kamupene e hiahiatia ana.[5] Na te roopu tuarua, a Nurol me Cengiz, e rua nga kamupene o te motu i tohua mo Ilisu. E mohiotia ana ko Cengiz te toa o nga tono hou i roto i te konumohe me te whakangaonga huka i Turkey.
Ko te mahi a Nurol raua ko Cengiz ehara i te mea ko nga mahi hanga. Kare i iti ake to ratou piripono ki te parepare i te kawanatanga me te State Hydraulic Works (DSI). Ko Orhan Cengiz, te rangatira o Cengiz Contruction, i kii i te iwi "ka tutuki tenei kaupapa i tenei, i tetahi atu huarahi ranei, a ka whakaiti i nga whakapaunga haumarutanga o Turkey me tona waahi kaha a meake nei. te haumaru me te kaha."[6] I mohio a Cengiz ki te kaupapa here a Turkey mo te hanga puna wai ki runga i nga kuaha maunga e whakamahia ana e nga hoia Kurdish i te rohe o Turkey Iraqi.[7]
Ko te mea whakahianga, no Rize a Cengiz, he taone rongonui me ona mania whakahihiri, riu me nga awa i te Rawhiti-Rawhiti o Turkey, inaianei kei te rawehia e nga kamupene hanga kua whakamanahia e DSI mo te hanga kaupapa hiko iti i roto i nga raupapa. Inaianei neke atu i te rua rau nga whare hiko iti kei te hangahia, a, ko te nuinga o enei kei runga i te wha rau awa. Ko te mea whakahianga ano, kei raro a DSI i te mana o te Manatu Taiao me te ahorangi mo te taiao a Veysel Eroglu, ko te Kaiwhakahaere Tianara o mua o DSI te Minita Taiao inaianei. I roto i nga tau e waru kua pahure ake nei, he hoa piri tata a Eroglu ki te pirimia, ko ia hoki te tino tangata e whakamana ana i te maha o nga kaupapa hiko iti me te nui o te hiko matapo taiao.
He mea whakamiharo te whakakotahitanga o DSI me Nurol-Cengiz. Ma te korero mo nga pou a Metin Münir i Milliyet, i te tuatahi i whakatu e DSI tetahi Waehanga Whakatinana Kaupapa, he kawenga mo te aro turuki i nga mahi 153 i tohua i roto i te whakaaetanga tahi. Na ka tukuna e DSI nga kaikirimana a Nurol raua ko Cengiz mo te whakarite i te mahere mahi mo te whakatutuki i enei mahi 153 me te kirimana a Nurol i tetahi kamupene apiti e kiia nei ko ENCON ki te 25 miriona euros mo te kaupapa ano. Ko nga mea katoa i hangaia hei mahi i nga hiahia o nga kamupene hanga, e kii ana a Metin Münir. I tua atu, i whakaturia e ENCON nga tari korero kaupapa, a he toru ona tohunga i roto i te waahanga whakatinana kaupapa a te DSI.[8]
I te marama o Oketopa 2008, i whakatarewahia e te hunga nama a ratou nama, na te mea kaore a DSI i whakatutuki i ana mahi. I roto i te tau kotahi nga whiriwhiringa mo te mahere mahi, ko te hoa o te hunga nama ko Nurol raua ko ENCON. He puru kē a Ilisu i roto i te toa Haina. Ano, i whakahuahia mai i a Metin Münir, tekau kiromita o te huarahi nui o Mardin-Dargeçit i whakawhänuihia, ka hangaia nga rori ratonga ki runga i nga rawa motuhake, kaore he raupatu.[9]
I te mutunga, ka tangohia e te roopu tuarua tana tautoko 534 miriona euros i runga i te 7th Hōngongoi o te tau 2009, me te tohe kei tawhiti te papuni o Ilisu ki te whakatutuki i nga tikanga mo te tiaki i te taiao me te tiaki tikanga. Heoi ano, ko te kawanatanga o Turkey, kaore i mutu. Kei te whai te Pirimia a Erdogan i nga tikanga o te whakaharahara i nga tangata katoa me nga kaiwhaiwhai katoa e tiaki ana i nga taonga tuku iho a Hasankeyf ki a Ilisu Dam, mo te tautoko i nga kaiwehewehe Kurdish me nga hoia Kurdish patu o PKK. Ko Erdogan te tangata e kii ana i te taiao, te mea pai rawa atu, ko tana mantra ehara i te "Water Flows Turk Gazes" engari "Water Flows Turk Accomplishes".[10] Mo te ahorangi taiao a Eroglu, ehara i te mea ko te waahi i waenga i a Ilisu me nga paerewa OECD /WB mo te ahurea me te taiao i aukati i te roopu, engari ko te "pahekeheke o nga whenua nama e toru, Germany, Austria me Switzerland".[11]
Ko te Rauna Tuatoru ko nga Kai-nama a Turiki': Kaore ano kia tau te mahi a Garanti me Akbank
Ko nga roopu e rua i roto i nga tau tekau kua pahure ake nei kua raru, a inaianei kua kore te ahua o te tautoko o te ao ki te ahuatanga o te kaupapa Ilisu Dam. Ko te kaha o te Kawanatanga mo tana kaupapa here papuni ka huri i ona kanohi ki nga kaipupuri nama o te rohe, ka puta nga korero mo Garanti, Akbank me Halkbank, e toru nga peeke nui o te rohe me nga hoa whenua maha, e tohu ana kua oati kee ratou i te nama ki te kawanatanga.[12] Ko te timatanga o te hanga ka whakaritea i te mutunga o te takurua.
He aha te mea ka tino ataahua te Ilisu kore mo nga peeke o te motu? Ko nga paearu OECD/WB e tae atu ana ki nga roopu o te ao he mea nui mo nga kai-nama o te rohe? Ko tetahi pea, na te mea karekau nga ture a-motu o Turikina i te rite ki nga paearu o te ao i whakatauhia e te Kaitiaki o te Ao mo nga Dams (WCD) tukanga o te Peeke o te Ao, kaore a Turkey i uru ki roto, ka taea e te kawanatanga te whai i ona paanga me nga putea a-rohe kaore he nui. wawaotanga mai i nga mana kaha o waho. Ka taea hoki te whakaaro ko te punaha putea o te motu ka nui ake te tuwhera ki nga mahi raweke me nga mahi whakatumatuma a te kawanatanga.
I tetahi atu taha, ko te mahi a Garanti me Akbank ka tino kitea mena ka mahi tahi raua ki Ilisu na te mea e ngana ana enei peeke e rua ki te pupuri i te ahua kaakaariki me te taha hapori. Ma te panui noa i o raatau wharangi paetukutuku, ka taea e tetahi te whakatau i nga korero mo te taha hapori me te ahua o te umanga whakahoahoa.
Ko Garanti te tino kaitautoko o WWF Turkey a ko ia te toa o te tohu WWF Turkey i te tau 2008 mo tana tautoko tonu mo te tiaki kararehe. I tuhia e ia te pukapuka iti "101 hei mahi mo te Whakaiti i te Huringa Hurirangi" me te WWF me te manaaki ia Al Gore i Turkey mo ana korero mo te huringa o te rangi. Ka tautoko a Garanti ki te moheni mohoao a-marama a Green Atlas, ka whakapaoho i a Green Belt i runga i te NTV na tana ake roopu umanga a Dogus. I tua atu, ka tono a Garanti i ana kaihoko ki te kai matomato ma te tuku kaari nama ki a raatau Takoha Kakariki, e kiia ana i taia i runga i te polymer pirau, i te korero ki ona kaihoko ki runga pepa hangarua me te huri i tetahi wahanga o ana hua ki WWF Turkey.
Ko Akbank kaore i te iti ake te kawenga hapori. He hainatanga ki te UN Global Compact, ko te tikanga kei te whakapau kaha a Akbank ki nga tika tangata, ki te tiaki i te taiao me te whakahaere kawenga i roto i ona paerewa teitei o te ao. Ko Ta Nicholas Stern, te kaituhi o te Stern Report on the Economics of Climate Change to the British Treasury e noho ana i te poari tohutohu a Akbank.
He maha nga korero mo nga kaporeihana me nga kaihoko ka taea te matomato, kaore ranei. Heoi ano ko te take i konei mena kei te pirangi a Garanti raua ko Akbank ki te hanga i runga i o raatau whakaaro mo te taha hapori me te taiao, me mohio e kore e taea mena ka kore e tautoko i te hanganga o Ilisu.
NOTES
[1] Mo te whakahoutanga tata tirohia, GAP Action Plan (GAP Eylem Plani), Mei, 2008, me te kupu o mua a te Pirimia o Turkey. Mo te arotake o nga kaupapa whanaketanga wai, tirohia Olcay Akyildiz, GAP Water Resources (GAP Su Kaynaklari), GAP Regional Development Administraiton, Hanuere 1997, Ankara.
[2] Maggie Ronayne, The Cultural And Environmental Impact of Large Dams in Southeast Turkey, Fact-Finding Mission Report, National University of Ireland, Galway and Kurdish Human Rights Project, Hui-tanguru, 2005, wh. 13.
[3] Paul Brown, (kaikawe korero taiao o The Guardian), 14 Noema 2001.
[4] Maggie Ronayne, Department of Archaeology, National University of Ireland, Galway, Ireland, July 2006.
[5] Ko te pou a Metin Münir i Milliyet, 10th o Hurae, 2009.
[6] Nga korero a Milliyet i te 27th o Hurae 2009.
[7] E ai ki nga korero i tukuna mai e te Tari o Diyarbair Chamber of Geological Engineers, mo te haumarutanga o te rohe, kei te hanga a Turkey i nga awa iti tekau ma tahi ki nga awa e tata ana ki te rohe o Iraqi.
[8] Ko nga pou a Metin Münir i Milliyet, kei waenganui i te 19th ki 21st o Akuhata, 2009.
[9] Ko te pou a Metin Münir i Milliyet, 22nd o Akuhata, 2009.
[10] Ko te korero a Erdogan i Mardin, i korerotia i Milliyet i te 16th o Oketopa 2009.
[11] Ko te korero a Eroglu i whakaatuhia i Milliyet i te 31st o Hakihea 2009.
[12] Nga korero a Milliyet i te 3rd o Hanuere 2010.
Ko te putea a ZNetwork na te atawhai o ana kaipānui.
Donate