Ko te mahi nanakia me te whakama ki nga mauherea Iraqi e nga Amelika he rite tonu ki nga tikanga uiui e whakamahia ana e te Ratonga Haumaru Nui o Iharaira (GSS, Shabak, Shin Bet ranei) mo nga mauhere Pirihitia. Ko te aro o te hunga pāpāho o mua, he hauora i roto i tona reo, he waahi ki te aro atu ki te hunga o muri. Ka whakamatautauria tetahi ki te tohe ko te aro nui ki nga mahi tutu a Amerika me te iti, te kore ranei e aro ki nga tangata o Iharaira, he huarahi tika mo te hunga panui a Amerika, i runga i te whakaaro ko te mea o mua anake te hara o Amerika, a he mahi motuhake ta nga kaipāho o Amerika. whakaatu i te he o to ratou ake iwi, kawanatanga ranei. Engari ko nga mahi kino a te GSS o Iharaira he wahanga o te hara o Amerika, i te mea ka whakawhiwhia e te United States ki a Iharaira he tautoko putea nui, e toru piriona taara ia tau i roto i nga tahua mai i te tau 1985 (7; NB: kua whakaraupapahia nga tohutoro i te mutunga).
I te tau 1987, ka tuhia e tetahi kaiwhakawa kua reti mo te Kooti Hupirimi o Iharaira, a Moshe Landau, i nga kupu tohutohu mo te GSS e tuku ana i a ratou ki te whakamahi i te whakamamae i roto i te uiuinga o nga mauhere. Kaore te Komihana o Landau i kii i enei mahi he "whakamamae." Engari, ka whakamahia nga kupu euphemisms, penei i te "te pehanga tinana" me te "te pehanga hinengaro kore tutu" (5, 8). He aha te ahua o te "pehanga tinana iti" me te "pehanga hinengaro kore-kino"? Te faatiaraa i muri nei a te hoê tamaiti ahuru ma pae matahiti, tei tapeahia no te taora i te ofai, e mea matauhia ïa: “Ua tapea ratou i te rima e ua tairi ia ’u i roto i to ’u tere i Fara’a [te hoê fare auri faehau i Nablus]. I to matou taenga atu, ka haria ahau ki te ‘taote’ mo te ‘tirotiro.’ I kite ahau i muri mai ko tenei ‘tirotiro’ ko te kimi i nga ngoikoretanga o te tinana hei aro atu ki te wa e whakamamae ana. I aro nui ratou ki taku waewae, i whara i mua, he tairongo tonu. I mua i to ratou uiuinga, ka patai mai me kua rite ranei ahau ki te whaki. Ka whakairihia ahau ki oku ringa, tahanga ana, ki waho i te makariri, ka hoatu he ua wera me te makariri ki ahau. He potae kapi ki te hamuti i utaina ki runga ake i toku mahunga” (kei te 5).
Ko te peke i runga i te mahunga he kaupapa noa. I mua i te whakamahi ki te mauhere, ka pokea ahakoa pehea, ki te hamuti, ki te korero i runga ake nei, ki te ruaki ranei (4) ka piri kia koowaotia (4, 11). I tua atu i te kore moe (1, 2, 5, 8, 11) me te wiriwiri kaha (1, 5, 8, 11), kua akiakihia nga mauhere ki te tuunga "shabeh" e piko ana ki muri i runga i te tuuru. ko o ratou ringa me o ratou waewae kua herea ki raro (4, 5, 6, 11). Kare e taea e te mauhere te neke, ka taea e te mauhere te whakatangi i te puoro nui ki roto i ona taringa mo te wa roa (2, 6, 10, 11). Anei te korero a Mousa Khoury, he kaipakihi Pirihitia, i hopukina, i uiuia e nga ope o Iharaira e ono nga wa: “I mauhia oku ringa ki muri i toku tuara, ka mau he peke riwai ki runga i toku mahunga. I herea oku waewae ki tetahi tuuru iti. Ko te turanga o te nohoanga he 10cm ki te 20cm. Ko te tuara he 10cm ki te 10cm. He rakau maro. He poto ake nga waewae o mua i nga waewae o muri, na reira ka peia koe ki te paheke whakamua ki runga; ko o ringaringa anake i herea ki muri. Mena ka noho koe ki muri, ka keria te tuara o te tuuru ki te iti o to tuara. Mena ka heke koe ki mua, ka pehia koe ki te whakairi i ou ringa. He mamae. Ka haria koe ki te wharepaku i muri noa iho i te karanga tono 100 wa…. Ko o whakaaro ka hoki whakamuri, hoki atu, hoki mai, kare e taea e koe te whai i te rere o te mahara” (i whakahuahia i te 8).
I whakatauhia e te Komihana o Landau ko enei momo "pehanga" ka whakamahia anake i roto i nga "tino tino motuhake me te tika" (2), ara, "te poma poma" i whakaponohia he mohio nga mauhere mo nga whakaeke whakamataku e tata ana (6, 10). ). Ia au i te parau a Eitan Fellner no te pupu B’Tselem no Iseraela, e ere te reira i te mea matauhia: “Ua riro te hamani-ino-raa ei ohipa haavîraa i roto i te mau fare uiuiraa atoa no Shin Bet. Te mana‘o nei matou e 85 i nia i te hanere o te feia i tapeahia no Palestine i hamani-ino-hia, noa ’tu e e rave rahi tei tuuhia i muri iho ma te ore e haavahia” (i faahitihia i roto i te 5).
I te matahiti 1999, ua opani te Tiribuna Teitei no Iseraela i tera mau faaohiparaa i te “faaheporaa” i roto i te mau huru tupuraa atoa (4, 10). Engari kaore tenei i aukati i nga "pehanga" mai i te tono. I tuhia e B'Tselem te whakamamae o nga Palestinians i raro i te uiuinga i te teihana pirihimana Gush Etzion mai i Oketopa 2000 ki Hanuere 2001 (9). He rangatahi te hunga i mate, i te nuinga o nga wa i tangohia mai i o ratou kainga i waenganui po, ka whakamamaetia tae noa ki te ata. He maha nga haora ka whiua nga tamariki, i etahi wa he maha nga taonga, ka tauhiuhia ki te wai ki waho i te rangi makariri, ka peia o ratou mahunga ki roto i nga peera wharepaku i te wa e horoi ana i te wharepaku, ka whiua ki te mate me etahi atu korero kino, ka peia ki te tu i nga waahi mamae mo nga wa roa. Ko te kaupapa ko te tango i nga whaki mo etahi atu tamariki. Ki te whakahua i te paetukutuku a B'Tselem, "Ko nga whakaaturanga i tukuna ki a B'Tselem e tohu ana ehara enei i nga keehi motuhake, i nga mahi ohorere ranei a etahi pirihimana, a ko nga korero i tae mai ki a B'Tselem ka nui ake te tupono o te whakamamae i nga wa e uiui ana i te Gush Etzion. kei te haere tonu te whare pirihimana” (9).
Ko Jessica Montell, te kaiwhakahaere matua o B'Tselem, e korero ana mo te whakamahi tonu i te whakamamae i a ia e mau ana i te whare herehere e kii ana "Mehemea ko ahau, hei kai uiui, ka whakaaro kei te tangata kei mua i ahau he korero ka taea te aukati i tetahi aitua, ka taea e au. Whakaarohia ka mahia e ahau nga mea e tika ana kia mahia e au kia kore ai e puta taua aitua. Ko te kawenga a te kawanatanga ko te tuku i ahau ki te whakawakanga, mo te takahi i te ture. Katahi ahau ka haere mai, ka ki atu, 'Koinei nga korero kei a au. Koia taku i whakapono ai i tera wa. Koinei taku i whakaaro ai e tika ana kia mahia.’ Ka taea e au te whakaara i te whakamaarama mo te matea, katahi ka whakatauhia e te kooti mena he mea tika ranei taku takahi i te ture kia kore ai tenei aitua” (i whakahuahia i te 8). He pai ake pea engari kaore e taea te whakahoki kupu mo te tangata e mohio ana ki te mana tangata.
Ko nga ritenga i waenganui i nga mahi tukino a Iharaira me nga mahi tutu a Amerika ki nga Arapi kua ara ake a al-Jazeera ki te whakapae i ako te Ope Taua o Amerika i ana tikanga mai i a Iharaira. I kii a Al-Jazeera i te mema Israeli-Arab Knesset a Talab al-Sanai e kii ana "he maha nga tohunga o Iharaira mo te whakamamae i Iraq e whakawhiti ana ki nga Amelika o ratou wheako whakahiato mo te toru tekau ma whitu tau o te whakamamae me te tukino i nga Palestinians" (11) .
He patai pea tenei e tika ana kia tirohia, engari ehara i te mea ko te take matua, ara, ki te tika nga mahi a Amerika ki te whakama i te ao katoa, ka pera ano nga mahi a Iharaira, nga mahi e tautokohia ana e nga taake taake a Amerika, he mahi ano hoki a Amerika. tohu ranei. Ka taea e tetahi te tohu ko nga mahi a te US i Iraq he kino ake, na te mea kaore a Iharaira, i roto i te ahua o Orwellian, e kii ana i nga kupu "korekore" me te "manapori" i te wa e patu ana me te whakamamae i nga tangata. Ko nga mahi a Amerika i Iraki he huānga ano o te whakaiti i te moepuku ka wehe ke atu i nga mahi a te GSS. He tohu enei hei tohu. Engari ahakoa, ko nga mahi a Iharaira e tautokohia ana e te US kaore i te rereke te ahua kia mawhiti i te hiahia mo te tirotiro a te iwi. He uaua ki te whakaaro he waahi pai ake i te awhiowhio a te hunga pāpāho o naianei e karapoti ana i nga aitua i te whare herehere o Abu Ghraib.
Tohutoro
1. Stephanie Nebehay, 23 Maehe 1997, “U.N. e ai ki te kaitirotiro ka tukino a Iharaira i nga herehere Pirihitia” Reuters.
2. 19 Mei 1998, “I whakahengia te tukino o Iharaira” BBC News: news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/96535.stm.
3. 26 Mei 1999, “Ka tuwhera te rongonga ‘whakamamae’ a Iharaira” BBC News: news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/353491.stm.
4. 6 Hepetema 1999, “Ka whakakorehia e te Kooti Hupirimi a Iharaira te mahi tukino i nga Pirihitia” CNN: www.cnn.com/WORLD/meast/9909/06/israel.torture/.
5. Alexander Cockburn, 27 September 1999, “Israel’s torture ban” Te Motu.
6. 30 Hanuere 2002, “Israel’s Shin Bet agency” BBC News: news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/1791564.stm.
7. Clyde R. Mark, 14 Haratua 2003, CRS Putanga Poto mo te Runanga: Iharaira: U.S. Foreign Assistance: fpc.state.gov/documents/organization/21117.pdf.
8. Mark Bowden, 19 Oketopa 2003, “The persuaded” Te Kaitiaki: observer.guardian.co.uk/magazine/story/0,11913,1066041,00.html.
9. I te 8 o Mei 2004, “Torture” B’Tselem: www.btselem.org.
10. Hei tirohia i te 8 o Haratua 2004, “Torture by the GSS” B’Tselem: www.btselem.org.
11. 6 Haratua 2004, “Ko nga akoranga a Iharaira mo te U.S. i Iraq” al-Jazeera: english.aljazeera.net/NR/exeres/C182D988-28E3-4D48-ADFC-F15D6509B0EC.htm.
Ko te putea a ZNetwork na te atawhai o ana kaipānui.
Donate