I tuhi mai tetahi kaipanui Media Lens ki a matou i te korero i nga korero tika a te kaituhi a Mark Curtis e:
“Ko Peretana te kaikawe nui, nahanaha ki te nuinga o nga mamae me nga whakamataku o te ao, a ko tenei takoha ka puta mai i nga kaupapa matua ohaoha me nga kaupapa torangapu e whaia ana e nga kawanatanga i te kainga me nga whenua o waho. Ko enei turanga kaupapa here ko te hua o te whakamahere i whakatauhia e nga hanganga o te hapori o te hapori e tohu ana i nga 'painga a-motu'." (Curtis, The Ambiguities of Power, Zed Books, 1995, wh. 4)
Engari, ko te pouri, i kii ta maatau kaipanui ko enei whakamataku kaore i te miharo, ahakoa kaore e taea. E penei ana tana whakaaro: "i roto i o tatou 'ahuatanga o te ao' ka kitea to tatou ahua kaikino i roto i te tahae, te kohuru, te raweke, te tukino, me era atu whanonga sociopathic." He kaha te kaha o roto, ka oma tana tautohe, mo nga kawanatanga ki te hopu i a raatau ano me nga tangata takitahi; he tikanga ka ahu tika mai i te parapara nanakia i roto i te tangata. I roto i te poto: "Kei te noho pononga tatou ki nga hiahia a te DNA."
Koinei te whakaaturanga matarohia o a tatou momo he "makiki patu". E ai ki a Richard Davidson raua ko Anne Harrington ko tenei "te korero tino nui o nga rangahau koiora i te Tai Hauauru". He huarahi "tragic-machismo" e aro ana ki "to tatou kaha mo te tutu, te tirotiro i nga turanga ira me te matū koiora o to tatou kaha mo te ngakau miimii, te pouri, me te awangawanga." ('Visions of Compassion. Western Scientists and Tibetan Buddhists Examine Human Nature', na Richard J. Davidson raua ko Anne Harrington i whakatika, Oxford University Press, Oxford, 2002, wharangi v)
Engari, i te mea kua tohuhia e nga kaitirotiro tupato, me tupato tatou kia kaua e whakaputa korero mo te ahua o te tangata; otira ko te tuhinga whakapae a te tangata he "makiki patu". Ua papai te taata tuatapapa i te pae feruriraa no Helemani o Erich Fromm (1900-1980):
“Kare te natura o te tangata i akapapa, e no reira kare e rauka i te akataka i te au peu no runga mai i te au manako o te tangata; e ere atoa te peu tumu i te hoê tumu papu i reira te natura o te taata e faatano noa ’i ia ’na iho ma te maniania ore.” (Fromm, 'Man for Himself', Routledge, 2003, wh. 15)
He mahi pohehe ki te tautuhi i nga huanga o te hapori, penei i te whanonga kaipanui nanakia, me nga ahuatanga tuturu o te momo tangata, penei i te whakatoi. I whakatupato a Fromm:
"Kaore e taea te kite i te ahua o te tangata, engari i roto i ana whakaaturanga motuhake i roto i nga ahuatanga motuhake." (Ibid., p. 17)
He hihiko te ahua o te tangata, e whakaatu ana i nga rereketanga nui i runga i nga ahuatanga me te horopaki, kaua ki te whakapumau, ki te whakatau i mua, ki te pateko ranei. Ko te whakaahua a ta tatou kaipānui mo te homo sapiens he "konihi" no reira he ahua kotahi; he kino atu ranei, he tino he.
Te Tangata Maha
He wahanga o te ahua o te tangata nga akiakinga nanakia; engari ko te mahi tahi, te aroha me te aroha. Te tapao ra te taata tuatapapa i te feruriraa o Steven Pinker, o tei haapapu i te faufaaraa o to tatou ADN no te ‘faaamaramaramaraa’ i te huru o te taata, te vai ra “te hoê niu o te tupu-noa-raa i te pae no te aroraa i te taata.” Te tapao atoa ra oia e “te faaite ra te parau no nia i te parau-tia e te vai ra te hoê niu hohonu i roto i te feruriraa o te taata”. (Pinker, 'The Blank Slate', Penguin, 2002, wh. 111)
Kei te haere tonu a Pinker: "Na te whanaketanga i whakawhiwhia ki a tatou te tikanga morare, a kua whakawhänuihia e mätou tana porowhita o te whakamahi i roto i te roanga o te hitori na roto i te whakaaro (ka mau i te whakawhitinga arorau o o tatou hiahia me etahi atu ');, te matauranga (te ako i nga painga o te mahi tahi. mo te wa roa), me te aroha (he wheako e taea ai e tatou te rongo i te mamae o etahi atu). (Ibid., p. 188)
I roto i te hoê â huru, te faataa ra te taata aravihi no nia i te mau mea ora o te mau mea ora ra o Elliott Sober e: “Te farii nei te feia tuatapapa i te oraora-maitai-raa i teie nei i te ao atoa nei e e nehenehe te parau-tia ore e tupu mai e ua na reira mau â. Ko te pikitia o te taiao he whero rawa te niho me te maikuku he taha taha. Kaore i te pai ake i te pikitia rosy he reka me te marama nga mea katoa. Ko te atawhai me te nanakia he waahi ano to raua ahuatanga, a ka awhina te koiora whanaketanga ki te whakamarama he aha. (Sober, in Davidson and Harrington, op. cit., p. 54)
Te tapao ra o Sober i te manuïaraa i roto i te tupuraa o te ohipa amui: “Mea maitai a‘e te mau pǔpǔ taata haapao maitai i te mau pǔpǔ taata miimii, no reira e nehenehe ai te mau taata miimii e tupu maitai a‘e, noa ’tu e e mea maitai a‘e te mau taata miimii i te mau taata miimii i roto i te hoê â pǔpǔ.” (Ibid., p. 53)
Ko tenei pea te kakano kunenga mo te whakawhanaketanga o te aroha, ahakoa i te tuatahi i ahu mai te whanonga atawhai ki te uri anake. Inara akapeea te aroa i te oronga anga i muri mai ki roto i te au tuanga maata atu i roto i te totaiete tangata, e tae atu ki te au tangata ke? Te tuu nei o Sober i te uiraa: “E ere i te mea maere e no te aha te tahi huru aumihi e tupu ai e e mono i te huru o te ore roa e aroha; Ko te mea miharo ko te pehea e puta ai te aroha whanui me te whakakapi i te aroha iti." (Ibid, p. 62)
Ka tukuna e ia te whakamaramatanga pea ko te kaha ki te aroha nui ki te kaha ki te aroha ki nga uri o tetahi. He painga pai i roto i nga matua e ohooho ana i nga tangi a a raatau tamariki. Ko te painga o tenei "whakatupuranga whanaketanga" ko te tangi o te peepi ka taea te neke i a tatou.
Hei whakanui i ta Sober e kii ana: ko te whakawhanaketanga o te aroha nui, kaore pea e hoatu he painga ki a ia ano, he rite tonu ki te ariā o te kukuwhatanga. Mena kei te ahua pohehe tonu tenei, whakaarohia he tohenga whakamarama a Charles Darwin me Alfred Russel Wallace, te kaiputaiao nana i whakatakoto te tikanga o te kowhiringa taiao.
Mai ta Sober e faataa ra, te mana‘o o Wallace “eita e nehenehe e faataa i te mau mana‘o o te natura i te pae feruriraa o te ore e tauturu i te ora e te fanauraa.” Hei tauira, he whai hua te titiro kanohi ki te hopu, engari he aha te take i pai ai te kowhiringa maaori ki te hanga ariā putaiao hou, te tuhi waiata waiata, te peita peita ranei? I tohe a Wallace ka taea e te kowhiringa taiao te whakamarama i nga pukenga mahi, ehara i nga pukenga "teitei ake". Engari i kii a Darwin ko te wehewehenga o nga pukenga "mahi" me "te teitei" he pohehe; ko nga kaha hinengaro ano i awhina i o tatou tupuna ki te ora me te whakaputa uri inaianei ka taea e tatou te whai i nga mahi hinengaro kaore pea he painga. (Sober, ibid., p. 64)
Ko te aroha nui atu pea ka tupu hei kaha "teitei ake". Heoi ano, kei te tipu haere nga taunakitanga ka whai hua ano te whakawhanake me te mahi aroha, mo etahi atu, mo koe ano. (Tirohia ki a David Edwards, 'Ko te harikoa te whakahē – Ko te Tikanga mo te "Tiaki i te Nama 1" '; www.medialens.org/articles/the_articles/articles_2001/de_number_one.ht ml.)
Te Mawhiti i a Tatou Maamaa
Ko Malcolm X, te tangata whakaihiihi mangu o Amerika, i kite ka taea e tatou te kati ki roto i nga tauira o te whakaaro me te whanonga e tarai ana i nga whiringa mo te tipu takitahi, te whakahou me te whakamana:
“He akoranga ta nga tamariki me ako nga pakeke, kia kaua e whakama ki te hinga, engari kia ara ake ki te ngana ano. Ko te nuinga o tatou nga pakeke he tino mataku, he tupato, he 'haumaru', na reira ka iti haere, ka pakari, ka mataku hoki na te tini o nga tangata ka taka. Ko te nuinga o nga pakeke o waenga o te hunga pakeke kua whakarere i a ratou ano ki te kore." ('The Autobiography of Malcolm X', with Alex Haley, Penguin Books, London, 1965/2001, p. 37)
Ko tetahi kitenga nui i roto i te neuroscience i nga tau tata nei ko te whānuitanga o to tatou roro e whakaatu ana i nga taumata matatau o te 'neural plasticity'. E kore tatou e 'whakararuraru' mo nga tikanga pakeke o te whanonga; e kore matou e pateko 'pononga' ki to tatou DNA. He tohu whakamiharo ka taea e tatou te whakarereke i nga tauira o te whakaaro, o te whakaaro me te mahi.
Ka korero te tohunga hinengaro a Daniel Goleman i roto i te pukapuka whakahihiko, 'Destructive Emotions' (Bloomsbury, London, 2003). I te upoko tuatahi, ka whakaatu a Goleman i nga hua whakamiharo mai i nga whakamatautau ki nga ahuatanga hinengaro o te moke Buddhist i aro ki te whakaputa i te ahua o te aroha i te wa e whakaaroaro ana. I tirotirohia nga tauira roro o te monk i tenei whakaaroaro. Ko te rangahau, i whakahaerehia e Richard Davidson o te Whare Wananga o Wisconsin, i whakaatu i nga taumata tiketike o te mahi i roto i te taha maui o te taha maui o mua - te rohe o te roro e pa ana ki nga ahuatanga pai o te hinengaro penei i te hihiko, te hikaka, te koa, te kaha me te kaha o te hinengaro. Te ahua nei ka taea e enei taumata whakaniko o nga kare-a-roto pai te eke ma te kaha me te ako i roto i nga tau o te mahi whakaaroaro. (Tirohia a David Edwards, 'Animal Rights: The Case for Kindness', Akuhata 4, 2004; www.medialens.org/cogitations/040804_COG_Case_For_Kindness.php).
No reira, ua tano ore te mana‘o e “te faatîtîhia nei tatou ma te mana‘o ore i to tatou mau mana‘o haaviivii”.
I tua atu i nga tirohanga ki te ahua o te tangata mai i te putaiao whanaketanga, te hinengaro me te neurobiology, ka taea e tatou te titiro ki nga hitori o te tangata. Ko te tikanga, he maha nga tauira o te whakamataku, te nanakia me te tutu. A feruri atoa râ i te mau hinaaro tumu o te taata i te mau vahi atoa, i roto i te aamu e i roto i te mau ta‘ere atoa, no te hau e te tiamâraa. Ko Howard Zinn te kaituhi o 'The People's History of the United States' e kii ana:
“Ehara te tangata i te tutu, i te nanakia, i te apo, ahakoa ka taea e ratou. He rite tonu te hiahia o te tangata ki nga wahi katoa: ka puta te ngakau o te ngakau ki te kite i nga tamariki kua whakarerea, i nga whanau kore kainga, i te mate o te pakanga; Te hiaai nei ratou i te hau, i te auhoaraa e te here na roto i te mau reni o te iri e te nunaa.” (Zinn, 'Kare e taea e koe te noho kupapa i runga i te tereina neke', Beacon Press, 2002, wh. 208)
Ko te kaipanui nana i tuhi mai ki a matou mo nga "ngahau nanakia" a te tangata i tika i roto i tetahi ahuatanga, engari: ka taea e te tangata, ka mahi, te whakakotahi ki te hanga i nga whakahaere me nga hanganga whakatoi i roto i te hapori. Ko te kaporeihana whakawhiti whenua tetahi tauira rongonui, pera me nga kawanatanga kaha e mahi ana hei kaihoko mo nga kaupapa umanga.
Engari tera ano etahi tangata huri noa i te ao e whakahē nei i enei whekau o te mana nanakia, kore ture. Ko Zinn ano, he whakaaro nui me te tumanako:
"Ko te whakatikatika anake o te tirohanga o mua ka taea te whakamarama i to tatou pouri. A hi‘o na i te rahiraa o te taime i teie [20raa] tenetere ua maere tatou. Na te puta ohorere mai o te kaupapa a te iwi, te turakitanga ohorere o te mahi nanakia, te ora ohorere o te mura o te ahi i whakaaro tatou kua tineia. Ua maere matou no te mea aita matou i ite i te maniania ore o te riri, i te mau oro paruparu matamua o te mau patoiraa, i te mau tapao o te patoiraa e, i roto i to matou hepohepo, e faaite ra i te anaanatae o te tauiraa.” (Ibid., p. 10)
Hei poto, he hononga nui kei waenganui i te "whakamaramatanga o to tatou pouri" me te kaha ki te whakapai ake i te hapori. Mai ia tatou te taata taitahi e ere i te mea papu no te miimii e te haavîraa u‘ana, e ere atoa te parau-tia ore e te haavîraa i te mau tuhaa o te totaiete taata.
Ko David Cromwell te kaiwhakatikatika tahi me David Edwards o Media Lens (www.medialens.org). Ko ta ratou pukapuka, 'Guardians Of Power – The Myth Of The Liberal Media', katahi ano ka whakaputaina e Pluto Press, London (www.plutobooks.com).